Finansijsko izveštavanje bankarskog sistema
EKONOMSKI FAKULTET
RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA
FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE BANKARSKOG SISTEMA
SEMINARSKI RAD
Mentor: Student:
Brčko, septembar 2018. godina
SADRŽAJ:
EVROPSKI UNIVERZITET
BRČKODISTRIKT
BOSNA IHERCEGOVINA
EUROPEAN UNIVERSITY
BRCKODISTRICT
BOSNIA ANDHERZEGOVINA
2

mjere koje se odnose na reprogramiranje, odnosno restrukturiranje kredita koje su banke
odobrile fizičkim i pravnim licima. Ovim je klijentima omogućeno da nastave poslovne
aktivnosti i što lakše prevaziđu problem likvidnosti. Depozit, kao najznačajniji izvor
finansiranja komercijalnih banaka nastavili su rasti tokom 2010. godine. Iznos maksimalnog
osiguranog depozita za fizička lica je povećan na 35.000 KM od 1.aprila 2010., a također je
povećan i broj banaka uključenih u program osiguranja na 25, jer je u januaru Union banka
d.d. Sarajevo pristupila programu osiguranja depozita. Centralni registar kredita (CRK),
uspostavljen je pri CB BiH, nastavio je da efikasno funkcioniše I omogućava pouzdaniju
procjenu kreditnog rizika. CRK uključuje podatke o svim kreditima svih komercijalnih
banaka, MKO i lizing kompanija. Minimalan iznos osnivačkog kapitala banke nije
promijenjen i iznosi 15 miliona KM (7,67 miliona eura), a ni druge regulative o likvidnosti,
ročnosti i deviznoj usklađenosti se nisu mijenjale.
2.2. Karakteristike bankarskog sistema
Bankarski sistem je najjači i najznačajniji dio finansijskog sistema u Bosni i
Hercegovini. U 2010. smanjen je broj komercijalnih banaka, pošto je Agencija za bankarstvo
FBiH ukinula bankarsku dozvolu i otvorila likvidacioni postupak Una banci Bihać
21.12.2010, nakon što je okončan proces kupovine dijela imovine i preuzimanja dijela
obaveza Una banke Bihać od strane Balkan Investment banke Banja Luka. Tako je na dan
31.12.2010. dozvolu za rad imalo 29 komercijalnih banaka u BiH, 19 sa sjedištem u FBiH i
10 sa sjedištem u RS-u.
U pogledu vlasničke strukture banaka, na kraju 2010. 21 banka je bila u stranom
vlasništvu, sedam u domaćem privatnom vlasništvu i jedna u većinskom državnom
vlasništvu. Privremena uprava je uvedena u Poštansku banku BiH d.d. Sarajevo 5. oktobra
2010, zbog pada neto kapitala ove banke ispod zakonom propisanog nivoa i nesigurnog
nivoa likvidnosti banke. Tako da su na kraju 2010. dvije su banke imale privremenu upravu,
Hercegovačka banka d. d. Mostar i Poštanska banka BiH Sarajevo. U 2010. ukupno 11
banaka se bavilo poslovima skrbništva, s tim da je decembru 2010. na zahtjev Hypo Alpe –
Alpe – Adria Bank a.d. Banja Luka prestala da važi dozvola za obavljanje poslova
skrbništva, prethodno izdata rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Srpske.
Komercijalne banke u većinskom stranom vlasništvu dominiraju bankarskim sistemom u
Omerhodžić, S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo – graf, Tuzla 2008, str 95.
4
BiH i njihov udio iznosi 89,9% u ukupnoj aktivi bankarskog sistema, dok banke u državnom
i domaćem privatnom vlasništvu učestvuju sa 10,1% na kraju 2010.
3. Finansijski izvještaji bankarskog sistema
Finansijski izvještaji su „ putokazi“ koji nam ukazuju na poziciju koju su banke ili
druge finansijske institucije imale u prošlosti, koju danas imaju, kao i kuda će se kretati u
budućnosti.
Ukoliko se pravilno prikazuju i tumače finansijski izvještaji su neprocjenjive
vrijednosti, koji ukazuju na uspješno poslovanje ili na propadanje odnosne institucije.
Osnovni finansijski izvještaji koji su mjerilo menadžerima banaka, klijentima i
zakonodavnim organima su:
Bilans stanja ( izvještaj o finansijskom stanju)
Bilans uspjeha ( izvještaj o prihodima i rashodima)
Izvještaje koji kreditni analitičari i dioničari često koriste u svojim procjenama u
aktivnostima banke u pogledu korištenja i povećanja obima sredstva su:
Izvještaj o izvorima i korištenju sredstava ( poznat kao izvještaj o tokovima
sredstava)
Izvještaj o dioničkom kapitalu dioničara.
3.1. Bilans stanja bankarskog sistema
Bilans stanja banke ili izvještaj o finansijskom stanju predstavlja pregled njezinih
finansijskih pozicija tj. sredstva u aktivi i obaveza u pasivi, te dioničkog kapitala kao
posebnog oblika izvora sredstava.
Osnovni smisao bilansa banke jeste omogućavanje uvida u strukturu i suštinu
svakodnevnih, a posebno važnijih poslovnih operacija i poslova banke. To se naručito odnosi
http://www.fba.ba/index.php?page=20 , [pristupljeno 11.09.2018]
Bankarski menadžment i finansijske usluge
, šesto izdanje, Data status, Beograd, 2005.,
str.105.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Finansijski_izvje%C5%A1taj, [pristupljeno 11.09.2018]
http://sr.wikipedia.org/wiki/Bilans_stanja, [pristupljeno 11.09.2018]
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti