Tema:
FINANSIRANJE ŽAŠTITE ŽIVOTNE
SREDINE
FINANSIRANJE ŽAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
4
1. IZVORI FINANSIRANJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Politika zaštite životne sredine prestavlja dugoročno djelatnost koja zahtijeva
ogromna finansijska srestva.Njeno uspjesnost se temelji na osiguranje
konstatnih ,stalnih i stabilnih izvora finansiranja . Jedino se na taj nacin mogu
ostvariti ciljevi i mjere za zastitu i unapređenje životne sredine.
Svi troškovi finansiranja zastite životne sredine prestavljeju javne reshode koji su
namijenjeni unapređivanju njenog kvaliteta. Jo sod 70-ih godina XX vijeka javni troskovi
životne sredine bili su podmirivani uglavnom iz državnog budzeta.Međutim 80-ih godina
sve više su se primjenjivali ekonomski instrumenti kojima su se osiguravala srestva za
javne izdatke za zaštitu životne sredine.tako su ekonomski instrumenti obavljali dvije
relevantne funkcije:
1.Stimulisali su sprečavanje zagađivanje životne sredine.
2.Postali su stalan izvor finansiranja zaštite životne sredine.
Ti ukupni izdaci ili troskovi zastite životne sredine veoma su različiti u pojedinim
zemljama.Tako,na primjer:
1.Pojedine zemlje posjeduju snažnije izražene problem zagađenja životne sredine od
drugih zbog razlicite structure industriske proizvodnje , kvaliteta životne sredine i sl.
2.Prisutni su različiti standardi kvaliteta životne sredine u pojedinim zemljama.
3.Neke zemlje primenjuju napredne tehnologije koje poseduju minimalan negativan
uticaj na životnu sredinu.
Isto tako se u nekim zemljama posebna pažnja pridaje zastiti voda
(Njemačka,Francuska),u drugim se zemljama pak ona pridaje zaštiti
vazduha(Japan,SAD).
U ostalom to je sasvim logično zbog različitih geografskih,klimatskih i razvojnih uslova
koji su prisutni u tim zemljama.Upravo zbog toga se pri komparaciji visine srestava za
zastitu životne sredine mora biti u potbunosti oprezanu zaključivanju.
Pored troškova za sprecčavanje,kontrolu i zastitu životne sredine brojne zemlje ulažu
iznačajni dio srestava u instaraživanje na području ekologije i prirodnih nauka,a sve sa
ciljem da bi se što bolje mogle shvatiti ekološke promjene na zemlji,odnosno kako bi se
moglo što efikasnije suprostaviti zagađenja životne okoline.
FINANSIRANJE ŽAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
5
Ukupni izdaci za zaštitu života sredine troše se za:
1.Sprečavanje, zaštitu i naknadu štete zbog zagađenje;
2.Kontrolu i praćenje zagađenja;
3.Implementaciju mjera politike zaštite životne okoline;
4.Upravljanje životnom okolinom.
Finansiranje zaštite životne sredine moze se osigurati iz:
1.Proračunskih srestava države i jedinica samouprave;
2.Opštih i posebnih fondova za zaštitu životne okoline;
3.Sredstvima privrede;
4.Kombinovanih izvora.
Sto se tiče razvijenih zemalja ,one su jos 70-ih usvojili načelo “zagadjivač plaća” prema
kojem je zagađivač obavezan snositi sve troskove sprecavanj,kontrole I otklanjanja stete
koju je sam prouzrokovao.Ovo na čelo ne sadrži finansiski zagađivacima osim u slučaju
kada se uvode velike novine u politiku zaštite životne sredine,odnosno kada se pojedine
grane nalaze u velikim ekonomskim teskoćama,a nastoje uvesti nove ,ekološki zdraviju
tehnologiju.Međutim ubrzo se primjetilo da to na čelo nije bilo dovoljno za pokriće
troškova zastite životne sredine pa se uvelo I drugo po redu načelo “korisnik plaća” posto
zagađivač zagađuje životnu sredinu a istovremeno koristi I prirodne resurse koje mora da
plati.Primenjujući načelo “korisnik plaća” može se stvoriti autonomni mehanizam za
finasiranje zaštitne sredine pri čemu zagađivač I korisnik prirodnih dobara osigurava I
sredstva za zastitu sredine koju ugrožavaju.
Budžetska srestva za zaštitu životne sredine prikupljaju se na temelju zakonskih odredba
pri čemu se najčešće ustraja,zbog kontrole trošenja tih srestava,na podnošenju javnih
izvještaja.Međutim glavni nedostatak takvog prikupljanja srestava sastoji se u tome sto
one zavise od stanja ili ekonomske snage budžeta I poreskih obaveznika.
1.1.Ekonomski instrumeni u zastiti zivotne sredine
Za razliku od naredbodavnih I nadzornih instrumenata, koji ne stvaraju prihode I najčešće
čine finansisko opterecenje lokalnog ili središnjeg budžeta,stvaraju dodatne javne prihode
uz neznatni varedni trosak.
