ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Fitofarmacija u šumarstvu

ŠDU1001

skripta

2010.

Predgovor

Ova su skripta najvećim dijelom temeljena na građi namijenjenoj studentima Šumarskog fakulteta u
Zagrebu koji su pohađali predmet „

Zašt

itna sredstva za šumsko bilje“ nositelja prof. dr. sc. Milana

Glavaša. Zakonska regulativa je nadopunjena i obnovljena dok je veći dio pesticidnih formulacija i
aktivnih tvari zadržan mada jedan dio danas više nije na popisu dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja.
Kada bi se u obzir uzela i trenutna ogranišenja koja nameće FSC sustav certifikacije šuma ostalo bi
vrlo malo aktivnih tvari i pripravaka koja po tome kriteriju ostaju na raspolaganju šumarskim
poduzećima koja su svoje površine certificirali.

Grad

ivo izneseno na stranicama koje slijede, u zajedništvu sa materijom iznesenom tijekom

predavanja, vježbi i praktičnoj terenskoj vježbi aplikacije kemijskih pripravaka sačinjava nastavnu
materiju kolegija „Fitofarmacija u šumarstvu“.

U Zagrebu, 1. listopada 2010.

Prof. dr. sc. Boris Hrašovec

Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić

sredstava za zaštitu bilja. Posljednjih godina sve

veći zahtjevi

za daljom redukcijom uporabe

kemijskih  sredstava  zaštite  bilja  (FSC  sustav).  Potrošnju  treba  usmjeravati  na  što  racionalniju
primjenu  ekološki  prihvatljivih  sredstava  sukladno  načelima  integrirane  zaštite  bilja.  Nije  nevažno
spomenuti da se paralelni napori odvijaju i u suvremenoj zaštiti poljoprivrednih kultura ali su količine
danas  uporabljenih  sredstava  biljne  zaštite  u  šumarstvu  i  preko  1000  puta  manje  od  onih  u
poljoprivredi.

REGISTRACIJA SREDSTAVA

Zakon o

biljnom zdravstvu

dopušta primjenu samo onih sredstava za zaštitu bilja koja imaju

dopuštenje (dozvolu) Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

za promet u Hrvatskoj.

Za izdavanje ove dozvole propisan je određeni postupak. Proizvođač (tvornica ili njeno zastupstvo u
Hrvatskoj) sredstava za zaštitu bilja podnosi zahtjev Zavodu za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu
Republike Hrvatske za provođenje kemijskog, fizikalnog i biološkog istraživanja određenog sredstva.
Pri tome podnositelj zahtjeva navodi sve namjene (štetočinje, kulture itd.)

za koje želi dozvolu, dozu

ili  koncentraciju,  način  primjene  i  druge  podatke.  Nakon  obavljenih  istraživanja,  Zavod  podnosi
izvješće s prijedlogom. istovremeno mora proizvođač zatražiti toksikološku ocjenu od jedne ovlaštene
ustanove u Hrvatskoj. Jedan od uvjeta za pozitivnu toksikološku ocjenu jest da sredstvo ima dozvolu
u  barem  dvije  države  zajedničkog  tržišta.  Na  temelju  ove  ocjene,  Ministarstvo  zdravstva  svrstava
sredstvo  u  skupine  otrova,  propisuje  oznake  na  deklaraciji,  a  posebnim  postupkom  određuje
vrijednost  minimalno  dopuštene  koncentracije  (tolerance).  Nakon  što  proizvođač  dobije  izvješće
Zavoda  i  rješenje  Ministarstva  zdravstva,  podnosi  zahtjev  za  izdavanje  dozvole  Ministarstvu
poljoprivrede,  ribarstva  i  ruralnog  razvoja.

Povjerenstvo za zaštitu

bilja tog Ministarstva razmatra

zahtjev te predlaže izdavanje ili odbijanje izdavanja dozvole, pri čemu može mijenjati ili dopunjavati
prijedlog Zavoda. Na temelju ovog prijedloga

Povjerenstva

, Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i

ruralnog razvoja

izdaj

e dozvolu koja mora sadržavati namjenu sredstva, dozu ili koncentraciju za

svaku namjenu, način primjene, karencu, katkada i radnu karencu, najveći dopuštetni broj primjena u
jednoj sezoni, osjetljivost nekih kultivara, mogućnost ili nemogućnost miješanja s drugim sredstvima,
skupinu otrova, mogućnost primjene iz zrakoplova, opasnost za pčele, ribe i dr. te sva ostala
ograničenja i podatke potrebne za uspješnu i sigurnu primjenu sredstva uz što manju opasnost za
ljude i korisne životinje, te okoliš. Zakon o

zaštiti bilja obvezuje proizvođača da sve podatke sadržane

u dozvoli navede u uputama koje se obavezno stavljaju u ambalažu ili prilažu ambalaži sredstva.
Zaposlenik u poljoapoteci je dužan zajedno sa sredstvom kupcu uručiti i upute ako se one ne nalaze u

ambalaži. Te upute su obično još opširnije od dozvole, pa tako navode i mjere opreza koje se moraju
provoditi pri primjeni sredstva i mnoge korisne podatke i upute. Kod opasnijih sredstava, ili sredstava
koja se primjenjuju u iznimno niskoj dozi ili na neki neuobičajeni način, zaposlenik u poljoapoteci
treba kupca upozoriti na te specifičnosti.

Treba istaći da te upute predstavljaju samo dodatak,

nadgradnju osnovnih znanja koja o sredstvima za zaštitu bilja treba imati svako tko tim sredstvima
rukuje, priprema ih ili primjenjuje. Ta osnovna znanja obuhvaćaju i tzv. dobru gospodarsku praksu, tj.
primjenu  sredstva  za  zaštitu  bilja  sukladno  zdravom  razumu.  Primjerice,  u  uputama  ne  pišu  neke
mjere  koje  su  same  po  sebi  razumijive,  npr.  da  se  sredstvo  ne  smije  rasipavati  po  pašnjaku  ili  u
dvorištu gdje ima stoke, da se ne smije miješati golom rukom i sl. A upravo je u nas već bilo trovanja
krava koje su pasle na pašnjaku na koji je odbačen neotopljeni ostatak sredstva te čovjeka koji je tri
sredstva zajedno miješao golom rukom! Svatko tko rukuje sredstvima za zaštitu bilja ili ih primjenjuje
mora shvatiti da su ta sredstva moćno oružje za zaštitu kultura od štetočinja, ali da kao i svako drugo
oružje  (ili  lijekovi)  mogu  biti  itekako  opasna  ako  se  njima  pogrešno  rukuje  ili  ako  se  nepravilno

primjenjuju, pa čak i ako se samo za malo odstupi od dobivenih pisanih uputa. Stoga je zlatno pravilo
za uspješno i bezopasno rukovanje i primjenu sredstva za zaštitu bilja: kada u poljoapoteku stigne
jedno novo sredstvo ili potrošač kupi sredstvo koje do sada nije koristio, treba prvo pročitati upute

Popis sredstava za zaštitu bilja koja imaju dozvolu u Hrvatskoj (registrirana sredstva) objavljuje se u
Narodnim novinama. Popis tih sredstava, njihovih svojstava i primjene, redov

ito se svake godine

objavljuje

u dvobroju časopisa Glasilo biljne zaštite koji izdaje Hrvatsko društvo biljne zaštite. Pored

toga u Glasilu biljne zaštite uz poljoprivredne objavljuju se i korisni članci iz šumarstva, vijesti, savjeti,

osvrti na propise

itd. Zato bi bilo korisno da se sve šumarije na njega pretplate ili barem stručnjaci

koji se bave zaštitom šuma.

ZAKONSKI PROPISI

Primjena sredstava za zaštitu bilja je vrlo česta, a katkada jedina mogućnost zaštite. Računa se da u
nas ima oko 700 različitih pripravaka sredstava za zaštitu bilja. Svako među njima dozvoljeno je samo
za određenu namjenu, upropisanoj dozi ili koncentraciji, uz brojna ograničenja, pa svako treba znati
pravilno primijeniti. Iz brige za pravilno rukovanje i primjenu sredstvima za zaštitu bilja proizlaze
mnoge odredbe postojećih propisa. Dio propisa koji se odnose na maloprodaju i primjenu sredstava
za zaštitu bilja spada u zakone i pravilnike koje preipremaju

Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i

regionalnog razvoja,

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,Ministarstvo

zdravstva, Ministarstvo kulture

i dr. Zakonskim propisima regulirani su između ostalog uvjeti za

prodavaonice sredstava za zaštitu bilja

poljoprivredne ljekarne (u što ne ulazimo), promet primjena i

sve ostalo. Niže se daje popis najvažnijih propisa koji se odnose na sredstva za zaštitu bilja i njihovu
primjenu, a s kojima se može usresti šumarski inžinjer tijekom svoje operativne prakse.

•

Zakon o

biljnom zdravstvu

(N.N. 75/2005)

•

Zakon

o otrovima (N.N. 27/1999) sa izmjenama i dopunama (N.N. 55/1999)

•

Zakon o šumama (N.N. 140/2005) sa više izmjena i dopuna, posljednja (N.N. 124/2010)

•

Zakon o zaštiti prirode (N.N. 70/2005) sa izmjenama i dopunama (N.N. 139/2008)

•

Zakon o zaštiti okoliša (N.N. 110/2007)

•

Zakon o otpadu (N.N. 178/2004) sa posljednjim izmjenama i dopunama (87/2009)

•

Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (N.N. 12/200I) sa
izmjenama i dopunama (N.N. 79/2007)

•

Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/1996) sa

ispravcima i posljednjim izmjenama i dopunama

(N.N. 75/2009)

•

Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja (izdaje se svake godine, najsvježiji je objavljen u
NN. 23/2010)

•

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima i načinu stavljanja u promet
sredstava za zaštitu bilja (N.N. 150/2004)

•

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne
osobe koje obavljaju promet sredstvima za zaštitu bilja na veliko i malo, te o načinu i
postupku osposobljavanja zaposlenika koji čuvaju i izdaju sredstva za zaštitu bilja (N.N.
146/2008)

•

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji i biljnih proizvoda (N.N.
91/2001) sa izmjenama i doopunama (N.N. 10/2007)

pojavljuje  u  tekstu  deklaracije  detaljnije  je  opisana  te  su  navedeni  podaci  koji  pobliže  upućuju  na
neka  osnovna  svojstva  sredstva.  Uz  naziv  sredstva  navedena  je  formulacija,  ako  već  nije  u  samom
nazivu  sredstva,  te  proizvođač,  ime  i  količina  aktivne  tvari  koju  sadrži  sredstvo  za  zaštitu  bilja.
Primjenom  se  definira  namjena  za  koju  se  upotrebljava  sredstvo,  primjerice  za  suzbijanje  gljiva
(bolesti), korova ili štetnika (kukci, grinje, glodavci), za regulacije rasta, odbijanje divljači itd. Također
se navodi na kojoj kulturi se upotrebljava sredstvo te rokovi primjene. Doza ili koncentracija određuje
propisane količine sredstava koje se smiju upotrebljavati. Uz to su navedene i količine vode koje valja
primijeniti. Ponekad su količine sredstva koje se smiju primijeniti podijeljene na veće i manje količine
što ovisi o razvojnoj fazi kulture, vrsti tla (humusom bogatija tla, laka tla) te količini padalina (iznad

ili

ispod 750 mm). Broj primjena označuje koliko puta se određeno sredstvo smije primijeniti u/na nekoj
kulturi. Mogućnost miješanja je orijentacijska uputa koje se vrste sredstva smiju ili ne smiju miješati.
Ograničenja određuju da se određeno sredstvo ne smije ili smije upotrijebiti u jednoj od navedenih
mogućnosti. Napomena upućuje na dodatne upute o primjeni sredstva koje nisu u obliku naredbe
već naputaka. Fitotoksičnost upućuje na moguće nepovoljne učinke na kulturu nakon primjene
sredstva. Popratne pojave upućuju da sredstvo nije dovoljno djelotvorno na neku vrstu ili više njih.

Zastupništvo-

suradnja pokazuje koja tvrtka predstavlja stranog proizvođača (distributer, proizvođač i

sl.). Dozvola upućuje na rok kad sredstvo za zaštitu bilja podliježe ponovnom određivanju fizikalnih i
kemijskih (eventualno bioloških) svojstava radi produljenja dozvole za uporabu. Radna karenca
propisuje razdoblje tijekom kojeg se ne smije ući u/na objekte/površine određeno razdoblje nakon
primjene sredstva. Karenca određuje najkraće razdoblje koje mora proći od dana primjene sredstva
do dozvoljene uporabe proizvoda. Skupina otrovnosti upućuje na svrstavanje sredstva u skupine od I
do III prema otrovnosti, odnosno van tih skupina (IV). Postupak kod primjene upućuje što valja

poduzeti da bi se osoba koja primjenjuje sredstvo za zaštitu bilja zaštitila od nehotičnog onečišćenja
kao i obvezatni postupak nakon primjenjivanja sredstva za zaštitu bilja. Antidot upućuje na
eventualni protuotrov u slučaju otrovanja ili se upućuje na simptomatsko liječenje.

GRAFIČKI ZNAKOVI (SIMBOLI) I OZNAKE UPOZORENJA ZA OPASNE TVARI I PRIPRAVKE

Slikovni opisi (piktogrami) upućuju na otrovnost za ljude (toplokrvne organizme), ribe i pčele, zaštitu
voda, na zaštitnu opremu koju valja upotrijebiti kod primjene sredstava, te o mogućnosti primjene
sredstava iz zrakoplova. Uz slikovne oznake nalaze se i drugi znakovi i oznake.

Vrlo jaki otrov

Otrov

Štetna tvar

Nagrizajuća tvar