Fizika: ispitna pitanja i odgovori
N.D.
FIZIKA ISPIT
1.) Definisati osnovnu jedinicu za:
N.D.
a.) Du
ž
inu b.) Masu c.) Termodinami
č
ku temperaturu
a.) Jedinica za du
ž
inu je “m”. Metar je prvobitno bio definisan kao
č
etrdesetomilioniti deo
zemljinog meridijana, da bi, potom bio definisan pomo
ć
u prototipa metra i pomo
ć
u spektorskopskih
merenja. Definicija je “ jedan metar je du
ž
ina puta koji u vakumu pre
đ
e svetlost za vreme od 1/299
792 458 sekunde.
b.) Jedinica za masu je kilogram “kg”. Jedan kilogram je masa me
đ
unarodnog etalona kilograma.
Etilon je izgra
đ
en od legure platine.
c.) Jedinica termodinamike-apsolutne temperature je kelvin “K”. Kelvin je definisan pomo
ć
u trojne
ta
č
ke vode. Jedan kelvin je termodinami
č
ka temperatura jednaka 273.16-tom delu termodinami
č
ke
temperature trojne ta
č
ke vode.
2.) Definisati slede
ć
e fizi
č
ke veli
č
ine i njihove jedinice.
N.D.
a.) Brzina b.) Talasna du
ž
ina c.) Specifi
č
na toplota
a.) Jedinica za brzinu je metar u sekundi. Brzina je jednaka prvom izvodu radijus vektora po
vremenu, tj. predstavlja promenu radijus vektora u jedinici vremena.
b.)Merna jedinica za talasnu duzinu u SI sistemu je metar. Talasna du
ž
ina je ono rastojanje koje
talas pre
đ
e u toku jednog perioda oscilovanja
č
estica sredine.
c.) Jedinica za specifi
č
nu tolotu je dzul kroz kilogram-kelvin. Specifi
č
na toplota predstavlja energiju
potrebnu za podizanje temperatuje jedne jedinice mase tela za jednu jedinicu temperature.
3.) Formulisati slede
ć
e fizi
č
ke zakone.
N.D.
a.) Zakon sile b.) Zakon odr
ž
anja mehani
č
ke energije c.) Furijeov zakon
a.) Zakon sile je 2 njutnov zakon. Opisuje kretanje tela kada na njega deluje neka sila. Ubrzanje
tela srazmerno je sili koja na njega deluje, a obrnuto srazmerno masi tela.
b.) U zatvorenom sistemu, u kome nema disipativnih sila na primer trenja, pri
č
isto mehani
č
kim
procesima mehani
č
ka enegija je konstantna.
c.) Furijev zakon govori o proporcionalnosti fluksa toplote i gradijenta temperature. Koeficijent
proporcionalnosti je koeficijent toplotne provodnosti.
4.) Matemati
č
ko klatno.
N.D.
Matemati
č
ko klato je materijalna ta
č
ka obe
š
ena o nerastegljivu nit bez mase. Ako se klatno izvede
iz ravnote
ž
nog polo
ž
aja za neki ugao, ono
ć
e zapo
č
eti oscilovanje sa nekim periodom T.
5.) Zakoni toplotnog zra
č
enja.
N.D.
Toplotno zra
č
enje predstavlja preno
š
enje toplote sa jednog tela na drugo bez u
č
estvovanja
materije.
6.) Definisati osnovne jedinice za:
N.D.
a.) Vreme
a.) Interval za vreme, odnosno interval vremena je sekunda. Jedna sekunda je trajanje od 9 192
631 770 perioda zra
č
enja koje nastaje pri prelazu elektrona izme
đ
u dva hiperfina nivoa osnovnog
stanja atoma celzijuma 133Cs
7.) Definisati slede
ć
e fizi
č
ke veli
č
ine i njihove jedinice.
N.D.
a.) Ubrzanje b.) Rad c.) Moment impulsa
a.) Jedinica za ubrzanje je metar po sekundi za sekundu. Ubrzanje je koli
č
nik promjene
brzine
i
vremena
za koje to ubrzanje traje. To zna
č
i da ubrzanje dobijemo kada oduzmemo po
č
etnu brzinu
tj. brzinu kojom se tijelo kretalo prije nego
š
to je po
č
elo ubrzavati, od brzine koju je tijelo dostiglo
nakon ubrzanja i to podijelimo sa vremenom koje je trebalo tijelu da postigne drugu brzinu tj. koliko
je trajalo ubrzanje.
b.) Jedinica za rad je d
ž
ul J. Rad se definise kao skalarni proizvod sile i pomeraja u zavisnosti od
ugla koji sila zaklapa sa pomerajem , rad mo
ž
e biti pozitivan , negativan ili jednak nuli.
Stranica od
1
7
N.D.
c.) Jedinica za moment impulsa je njutn metar sekundi. Moment impulsa se izra
ž
ava kako kretanje
tela po orbiti tako i rotaciji tele ako sopstvenog centra mase. Moment imlulsa je vektorska veli
č
ina
dakle poseduje intezitet pravac i smer
8.) Formulisati slede
ć
e fizi
č
ke zakone.
N.D.
a.) Zakon akcije i reakcije b.) Zakon odr
ž
anja mehani
č
ke energije c.)
Š
tajnerova teorema
a.) Sila kojom jedno telo deluje na drugo telo jednaka je po intezintetu i pravcu sili kojom drugo telo
deluje na prvo, ali je suprotnog smera. Za svaku silu akcije koja deluje na neko telo postoji i sila
reakcije. Sila reakcije je istog intezinteta i pravca kao i sila akcije ali suprotnog smeta. One se
uzajamno ne poni
š
tavaju.
b.) Zakon odr
ž
anje energije tvrdi da se u zatvorenom sistemu ne mo
ž
e menjati ukupan iznos
energije, on ostaje konstantan.
c.)
Š
tajnerova teorema se koristi za odre
đ
ivanje momenta inercije kod tela
č
ije je osa rotacije
paralelna sa centralnom osom. Glasi:
Ako je Ic moment inercije tela u odnosu na osu koja prolazi kroz centar mase, onda je
moment inercije u odnosu na proizvoljnu osu, paralelnu sa datom centralnom, :
I = Ic+md2
m - masa tela d - rastojanje izme
đ
u osa
9.) Njutnovi zakoni:
N.D.
Prvi njutnov zakon
glasi:/ Zakon inercije
Svako telo ostaje u stanju relativnog mirovanja ili ravnomernog pravolinijskig kretanja sve dok
ga delovanje ili dejstvo drugof tela ne prisili da to stanje promeni.
Drugi njutnov zakon
glasi:/ Zakon sile
Ubrzanje tela srazmerno je sili koja na njega deluje, a obrnuto srazmerno masi tela.
Tre
ć
i njutnov zakon
glasi:/ Zakon akcije i reakcije
Sila kojom jedno telo deluje na drugo telo jednaka je po intezintetu i pravcu sili kojom drugo telo
deluje na prvo, ali je suprotnog smera. Za svaku silu akcije koja deluje na neko telo postoji i sila
reakcije. Sila reakcije je istog intezinteta i pravca kao i sila akcije ali suprotnog smeta. One se
uzajamno ne poni
š
tavaju.
10.) Impuls.
N.D.
U klasi
č
noj mehanici impuls, ili moment sile je proizvod mase tela i njegove brzine . Ozna
č
ava se
sa p. Uop
š
tem slu
č
aju impuls nekog tela konceptualno se mo
ž
e shvatiti kao nastojanje tog tijela da
nastavi kretanje u istom smjeru i pravcu, ukoliko na njega ne djeluje neka spolja
š
nje sila. U skladu
sa tim on je prirodna posledica Njutnovih zakona kretanja.
11.) Moment inercije.
N.D.
Moment inercije je mera inertnosti tela pri rotacionom kretanju. Moment inercije je analogan masi
kod translatornog kretanja. Inerciju opisuje prvi Njutnov zakon, po kome svako telo zadr
ž
ava stanje
mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja, dok ga neko drugo telo ne prisili da to stanje
promeni. Inertnost je svojstvo tela da se odupire promeni stanja mirovanja ili ravnomernog
pravolinijskog kretanja. Tela ve
ć
e mase su inertnija.
12.) Frekvencija.
N.D.
Frekvencija ili u
č
estalost- kod periodi
č
ne promene neke veli
č
ine, broj punih oscilacija u jedinici
vremena. Merna jedinica za frekvenciju je herc (Hz) - jedna oscilacija u sekundi.
13.) Zakon odr
ž
avanja mehani
č
ke energije.
N.D.
U op
š
tem slu
č
aju, tijelo mo
ž
e da ima kineti
č
ku i potenciju energiju. U zatvorenom sistemu, U kome
nema disipativnih sila (npr. Trenja), pri
č
isto mehani
č
kim procesima, mehani
č
ka energija je
konstantna.
Stranica od
2
7

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti