www.medicina.hr 

 InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana 

1

FIZIKALNA MEDICINA 

 
 

OP I POJMOVI 

 
Fizijatrija je lije enje prirodom, odnosno prirodnim agensima. 
Fizikalna medicina ima jednaku definiciju, a obuhva a osim lije enja i dijagnostiku. 
 
Fizikalno-dijagnosti ke pretrage: 

ultrazvuk – dijagnoza i lije enje 

bilježenje fizikalnih impulsa organizma, npr. EKG, EEG, EMNG 

denzitometrija – mjerenje gusto e kostiju: na bazi ultrazvuka (screening) i rentgena 
(preciznije) 

 
Rehabilitacija je vra anje u osnovno stanje. 
Habilitacija je stjecanje sposobnosti koje pacijent nikada nije imao (djeca). 
 
Rehabilitacijski model zdravstvene skrbi razlikuje se od medicinskog modela. Ova razlika 
ukazuje na filozofiju fizikalne medicine i rehabilitacije. U medicinskom modelu problemska 
orijentacija okrenuta je prema bolesti, a u rehabilitacijskom prema posljedicama bolesti.  
 
Howard Rusk: 
«Mi primamo na sebe filozofiju odgovornosti prema kojoj ne završavamo s pacijentom kad 
padne temperatura i kad se povade konci» 

 

 
 

 

PRIRODNI FAKTORI LIJE ENJA 

 
 
 

BALNEOTERAPIJA 

Je lije enje primjenom mineralne vode. To su vode temperature preko 20

°

C, sadržavaju više 

od 1 g/l otopljenih  vrstih tvari te imaju male koli ine tvari s jakim fiziološkim djelovanjem. 
 
Vrste ljekovitih voda: 

sumporna kupelj 

slana kupelj 

morska kupelj 

jodna kupelj 

radioaktivna kupelj 

kupelj bogata CO2 

juvenilne vode, pregrijanom vodenom parom koja potje e od magme 

fosilne vode ili naftna kupelj 

vadozne vode koje nastaju od oborinskih voda 

 
Na in korištenja: 

www.medicina.hr 

 InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana 

2

kupelji: uranjanjem tijela ili dijela tijela; koriste se u kadama. Razlikujemo po 
temperaturi indiferentne (34-36

°

C) i hipertermalne (40-42

°

C). Osim djelovanja 

termalne vode, ostvaruje se i djelovanje mikroklime i opuštaju i u inak. Postoji 
pozitivan u inak uzgona, topline, otpora vode i hidrostatskog tlaka. 

Pijenje: naj eš e natašte ili nakon obroka 

Inhaliranje: plin – rje e ili aerosol 

Peloidi (ljekovita blata) – mogu biti mineralni, organski i limani, a koriste se u obliku 
kupelji ili obloga. Sastoje se od organskih tvari sitnozrnate strukture i peloidnog 
karaktera 

 
Indikacije: 

reumatske (degenerativne) bolesti 

neurološke bolesti 

bolesti krvnih žila 

kardiovaskularne bolesti (uz oprez) 

 
 

KLIMATOTERAPIJA 

Klimatoterapija za lije enje bolesti koristi blagodati pojedinih klimatskih osobina pojedinih 
krajeva. 
Klimu kraja  ine fizikalni (temperatura, vjetar, tlak, sunce, elektricitet), kemijski (vodena 
para, aromatske tvari, peloidi, smog), biološki (virusi, bakterije, gljivice). 
 
Oblici klime: 

nizinska – do 300 m 

srednjeg gorja – 300-1000m 

visokog gorja – 800-1800 m 

morska klima (talasoterapija) 

 
Terapijski u inak može biti poštedni ili podražajni. U prolje e je najbolji u inak na 
vegetativne smetnje, u ljeto na kožne bolesti, u jesen na kardiovaskularne smetnje, zimi se 
preporu uje primjena morske klime. 
 
Iz ove grane terapije nastaje zdravstveni turizam koji pruža profilaksu, rehabilitaciju i 
lije enje nekih karakteristi nih bolesti. 
 

TALASOTERAPIJA 

Je primjena fizi kih i kemijskih  imbenika mora i primorja u lije enju i rehabilitaciji.  
Djelovanje je nespecifi no podražajno zbog: 

termi ko-higri kog kompleksa – temperature zraka, vlažnosti, brzine vjetra, topline 
sun eve energije 

aktini ki kompleks – zra enje sunca 

aerosolski kompleks – nedostatak one iš enja i alergena, prisutnost eteri nih ulja, 
NaCl, fluorida i joda 

Lje ilišta talasoterapijom postoje u Crikvenici, Opatiji, Rovinju, Velom Lošinju 
 

PSAMOTERAPIJA 

je lije enje toplim morskim pijeskom 

 
 

background image

www.medicina.hr 

 InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana 

4

kontrakture zglobova 

miši ni spazmi 

upalne i degenerativne reumatske bolesti 

anksioznost, tenzija, psihi ki problemi 

 
Kontraindikacije: 

sr ana i respiratorna disfunkcija 

smetnje osjeta topline 

opasnost od krvarenja (veliki hematomi) 

dermatološke bolesti (promjene na koži) 

 
 

KINEZIOTERAPIJA 

-je vrsta fizikalne terapije koja koristi pokret tj. vježbu u svrhu lije enja i prevencije bolesti. 
Koristi se za ublažavanje i lije enje raznih patoloških stanja i njihovih posljedica. 
Sinonimi su: terapijska gimnastika, medicinska gimnastika, lije enje pokretom 
 
Fiziološki princip: 

simultani angažman živ ano-miši no-koštanog sustava s KV sustavom 

poja anje rada lokalnog i op eg kardiovaskularnog sustava do 15 puta 

pove ana frekvencija rada srca i udarnog volumena srca 

pove ana ventilacija plu a 

nastanak topline na mjestu osloba anja energije 

 
Podjela miši a: 

agonisti – pokreta i odgovorni za pokret 

antagonisti – oponenti agonistima 

sinergisti – pomaga i agonistima 

fiksatori – stabilizatori okolnih zglobova 

 
Vrste kontrakcija: 

izotoni na kontrakcija: skra enjem miši nih vlakana uz istu napetost pri aktivnom 
pokretu 

izometri ka: miši na vlakna ne mijenjaju dužinu nego pove avaju tonus 

izokineti ka 

 
Ciljevi: 

uspostavljanje, održavanje i pove avanje opsega pokreta 

održavanje i pove avanje miši ne snage 

pove avanje izdržljivosti 

razvijanje i poboljšanje koordinacije pokreta 

pove anje brzine pokreta 

korekcija položaja (dijelova) tijela 

prevencija i korekcija deformiteta 

poboljšanje funkcije drugih organskih sustava 

kondicioniranje organizma 

 
Podjela terapijskih vježbi: 

1.  Aktivne: 

aktivno potpomognute – kada miši na snaga ne može savladati silu težu 

www.medicina.hr 

 InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana 

5

manuelni test 

aktivno nepotpomognute 

aktivne vježbe s otporom 

2.  Pasivne vježbe: bolesnik ne može izvesti aktivni pokret.  
3.  Relaksacijske vježbe: za opuštanje i labavljenje miši a (uvodni ili završni dio 

kompleksnog vježbanja) 

 
 
MASAŽA 
Masaža je metoda fizikalne terapije koja se služi nizom sustavnih pokreta na površini tijela 
radi manipulacije tjelesnim tkivima. 
Izvodi se rukama u svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na miši ni i živ ani sustav te 
cirkulaciju krvi i limfe.  
 
Fiziološki u inci (refleksni i mehani ki): 

pove ava se turgor i elasti nost kože (mehani ki u inak) 

odstranjuju se deskvamirane epitelne stanice (mehani ki u inak) 

izaziva se lokalna hiperemija (refleksni + mehani ki) 

vazodilatacija osloba anjem histamina (mehani ki) 

izmjena tvari (refleksni + mehani ki) 

ubrzava se protok krvi i limfe (refleksni i mehani ki) 

analgetsko djelovanje (refleksni i mehani ki) 

pove ava se kontraktilna sposobnost miši a (mehani ki) 

istezanje skra enih mekih tkiva (mehani ki) 

op a relaksacija (refleksni) 

sedacija (refleksni i mehani ki) 

 
Oblici masaže: 

1.  klasi na 
2.  masaža refleksnih zona 
3.  podvodna 
4.  manualna limfna drenaža 
5.  segmentna masaža 
6.  masaža živ anih to aka 

 
Na in provo enja: 

gla enje (površina kože) 

gnje enje (srednje duboki i duboki zahvati na miši ima) 

udaranje (podražajni u inak) 

 
Indikacije: 

povišeni tonus miši a 

reumatska bolna stanja 

hipotonus radi inaktivacije 

venski i limfni zastoj 

fibromialgia 

adhezija i skra enje mekih tkiva 

psihosomatska 

 
Kontraindikacije: 

background image

www.medicina.hr 

 InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana 

7

 
Prednosti: 

korištenje na ve im površinama 

terapijski u inak bez izravnog kontakata 

lako uo avanje pretjerane doze 

 
Nedostaci: 

nestabilna pigmentacija 

opekline na koštanim izbo enjima 

isušivanje kože i poreme en lokalni metabolizam 

osje aj uznemirenosti 

 
 

UV ZRAKE (UVA, UVB, UVC) 

 
Izvori:  

sunce 

živina kamena svjetiljka 

fluorescentna svjetiljka 

 
Pozitivni u inci: 

eritem 

pigmentacija 

baktericidno djelovanje 

 
Indikacije: 

psorijaza 

acne vulgaris 

ulkusi – dekubitusni i varikozni 

žutica (novoro en adi) 

erizipel 

degenerativne bolesti lokomotornog sustava 

 
Kontraindikacije: 

fotosenzitivnost 

porfirija 

pelagra 

sarkoisoza 

pseufodotosenzibilizacija 

akutne bolesti 

DSL 

 

HELIOTERAPIJA 

Helioterapija je lije enje svjetlosnom sun evom energijom izravno i neizravno. 
Razli itost doziranja ovisi o: 

godišnjem dobu 

nadmorskoj visini 

dobu dana,… 

 
 

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti