INTERNACIONALNI UNIVERZITET U GORAŽDU
FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA
STUDIJSKI PROGRAM: FIZIKALNA TERAPIJA
PREDMET: OKUPACIONA TERAPIJA
SEMINARSKI RAD
TEMA
:
Fizikalna terapija kod reumatoidnog artritisa u
okupacionoj terapiji
Mentor:
Doc. Dr Mirela Babajić
Student: Omar Čovčić
Decembar. 2017,
Goražde
Uvod
Reumatoidni artritis je upalna bolest vezivnog tkiva koja uzrokuje bol, otekline, ukočenost i gubitak funkcije
zglobova te zahvaća ponekad i druge izvanzglobne strukture. Osim navedenih tjelesnih tegoba, često je praćena
umorom, frustracijama, depresijom i strahom osoba oboljelih od te bolesti. Takva složena problematika
zahtijeva timski rad mnogih medicinskih stručnjaka te psihologa i socijalnih radnika. U ovom seminarskom
radu ćemo problematiku reumatoidnog artritisa predstaviti sa naglaskom na fizioterapijske intervencije.
4
1.Incidencija
Reumatoidni artritis zahvaća žene češće nego muškarce u odnosu 3:1 te se smatra da je
ukupno oko 1% -2.5% populacije zahvaćeno ovom bolešću. Ta brojka raste na 6% zahvaćene
muške populacije u dobi iznad
75 godina i 16% ženske populacije iznad 65 godina (Barnes, 1980.). Bolest obično počinje u
dobi između 20.-45. godine, iako se može javiti u djetinjstvu ili starosti.
2.Etiologija
Primarni uzrok reumatoidnom artritisu još nije poznat. Istraživanja su utvrdila vezu između
pojave bolesti i antigena tkivne podudarnosti HLA- DR1 i DR4.Utvrđeno je da su između 60-
80% oboljelih od RA nosioci tih antigena. Kod 10% pacijenata se može dokazati genetski
faktor kod pojave bolesti. Neki virusi i bakterije se također dovode u vezu sa bolešću, ali se
na tom području očekuje još istraživanja. Prehrana, stres, trauma, klima i sl.. nisu dokazano
povezani sa bolešću, ali se smatra da mogu biti okidač.
3. Patogeneza
Smatra se da još nepoznati primarni agensi mijenjaju neke bjelančevine u organizmu te
neprepoznajući ih kao svoje, organizam stvara protiv njih antitijela. Razvija se imunološki
proces autoagresije, imunokompleksi se talože posvuda, a napose na stijenke krvnih žila
izazivajući difuzni vaskulitis, a potom i sinovitis, tj.upalu unutrašnjeg lista zglobne čahure,
čime počinje upala zglobova. Povećava se broj pokrovnih stanica sinovijskog sloja te se
nakupljaju stanice karakteristične za upalu (npr. polimorfonuklearni leukociti). Iz sinovijskog
sloja se u zglobnu šupljinu izlijeva upalna tekućina, sinovijski sloj hipertrofira te se njegove
resice povećavaju i prodiru u zglob. Proliferacijom stanica se razvija granulacijsko tkivo
bogato agresivnim stanicama i razgradnim enzimima koje razara zglobnu hrskavicu i kost.
Razaranje počinje na hvatištu sinovijskog zgloba na kost, a potom se širi na sve zglobne
površine. Kada granulacijsko tkivo poslije bude prožeto vezivom, nastaje tzv. panus, koji buja
dalje te može spojiti okrajke kostiju koje su činile zglob. Tako u završnoj fazi može nastati
ankiloza, koja je isprva fibrozna, a kasnije okošta. Ako je destrukcija zglobnih površina
izrazito velika, dolazi do teških deformacija zglobnih površina, sve do sublukacija i luksacija.
5
vrlo rano zahvaćeni. Sličnim redoslijedom su zahvaćeni i zglobovi stopala, te je moguće da prvo
budu zahvaćeni metarzofalangealni zglobovi (MTP). Kod oko 10-20% pacijenata prvo budu
zahvaćeni zglobovi stopala (Brower, 1995.).
5. Bol
Bol je najčešći simtom kod
oboljelih od reumatoidnog
artritisa te se koriste mnoge
terapije u svrhu njegova
ublažavanja. Premda je
upalna bol prisutna
konstantno, nešto se smanji
sa mirovanjem i pojača s
aktivnošću. Ponekad je
teško razlučiti ukočenost od
boli.
Tjekom upale živčani
sustav pojačano reagira na
inače
bezbolne podražaje kao što su pokret ili pritisak (Schaible,1996.; Kidd et al.,1996.). Kemijski
medijatori i povećani pritisak u zglobu mogu podražavati krajeve osjetilnih živaca.(Marks,
1992.). Tjeskoba kod pacijenata također može pojačati bol.
5.1. Osjetljivost
Uz bol može biti prisutna osjetljivost na palpaciju. Pretpostavlja se da je uzrok tome
abnormalni tlak unutar zgloba, čime se nadražuju krajevi živaca što dovodi do sekundarne
hiperalgezije. Prisutnost preosjetljivosti oko zahvaćenog zgloba jedan je od dijagnostičkih
kriterija za RA i postoje standardizirane skale za mjerenje osjetljivosti, kao npr.Ritchie
articular index (Ritchie et al.,1968.).
7
