1

DOMAĆI RAD 

1.

Definišite   kriminalne   radnje   menadžera,   zatim,   obrazložite   zbog   čega   ne   postoje 

nepromenljiva pravila za definisanje kriminalne radnje, a, potom, objasnite doprinos Edwin-a 
Shuterland-a i Donald-a R. Creesey-a naučnom proučavanju privrednog kriminala.

Kriminalne   radnje   menadžera   podrazumevaju   namerno   lažno   predstavljanje   korporativnih   ili 
pojedinačnih nivoa performansi od strane zaposlenih na menadžerskim funkcijama koji žele da 
ostvare korist od takvih kriminalnih radnji u smislu unapređenja, bonusa i ostalih ekonomskih 
podsticaja i statusnih simbola. 

Prema običnom poimanju ljudi kriminalne radnje podrazumevaju nepoštenje u formi namerne 
obmane   ili   namernog   lažnog   predstavljanja   materijalnih   činjenica.  Obzirom  na  to  da 
kriminalna radnja podrazumeva elemenat  iznenađenja, trik, lukavstvo i nepoštene  načine 
putem  kojih   se  drugi  mogu  prevariti,  definitivna  i  nepromenljiva  pravila  za  definisanje 
kriminalne radnje ne postoje. 

Edwin   Shutherland

  (1883-1950),   najviše   se   bavio   privrednim   kriminalitetom   koji   su 

prouzrokovali vrhovni menadžeri, a posledice najviše osećali akcionari i javnost. On je prvi koji 
je 1939. godine progovorio o privrednom kriminalu, ili kako ga u SAD-u nazivaju  

kriminalu 

belih kragni.

  On se suprotstavio do tada dominantnom shvatanju po kojem se kriminal javlja 

samo   u   nižim   slojevima   društva  i   istakao   tvrdnju   da   se   kriminal   u   težim   oblicima   javlja   u 
krugovima društva sa višim društvenim statusom. U svom radu on je identifikovao i glavne 
oblike u kojima se ispoljava ovaj kriminal: 

1. Lažno finansijsko izveštavanje kompanije,
2. Poslovno podmićivanje,
3. Podmićivanje javnih službenika radi dobijanja poslova ili povoljnih propisa,
4. Manipulisanje na robnoj berzi, 
5. Pronevera i nenamenska upotreba sredstava, 
6. Lažno reklamiranje,
7. Zakidanje prilikom merenja, 
8. Isporuka nekvalitetne robe,
9. Poreska utaja

Donald R. Creesey

 (1919-1987), poznat po svom trouglu prevara, ističući daje prevara rezultat 

prilika, pritisaka i racionalizacije

.

2.

Navedite osnovne vrste korupcije, prema području u kome se javljaju, a, zatim, navedite i 

objasnite najčešće oblike korupcije, potom, navedite i obrazložite uzroke i posledice korupcije, a, 
na kraju, nabrojte najčešće neuverljive izgovore za izbegavanje borbe sa korupcijom.

Osnovne vrste korupcije prema području u kome se javljaju 

 

 

su:

   

 

Korupciju u javnoj upravi i 

2

korupcije u privatnom sektoru.

Najčešći oblic korupcije su:

 

 

Podmićivanje

 

-   obećanje,   ponuda   ili   davanje   bilo   koje   beneficije   koja 

neprimereno utiče na ishod odluka javnog službenika. Mito se može dati javnom 
službeniku (direktno) ili preko druge osobe ili subjekta (indirektno). Mito može 
podrazumevati novac, poverljivu informaciju, darove, i druge oblike.

Pronevera

 - krađa sredstava od strane osobe kojoj su poverene ovlasti i kontrola 

nad tim sredstvima.

Sukob interesa

 - situacija u kojoj su privatni interesi ovlašćenog lica u suprotnosti 

sa javnim interesom ili privatni interes utiče, ili može uticati, na nepristranost 
ovlašćenog lica u obavljanju javne dužnosti.

Pristrasnost

 

-   dodeljivanje   poslova   ili   beneficija   određenim   pojedincima   bez 

obzira   na   sposobnosti.   Ako   je   reč   o   članovima   porodice,   onda   se   naziva 
nepotizam.

Iznuđivanje

  -   nezakonito   i   namerno   dobijanje   neke   prednosti,   materijalne   ili 

nematerijalne,   od   druge   osobe   ili   subjekta,   tako   da   joj   se   nameće   nezakonit 
pritisak u obliku pretnji ili zastrašivanja da bi je se prisililo da pruži određene 
beneficije.   Ova   prisila   može   izražavati   fizičku   povredu,   nasilje   ili   prepreku   a 
može čak uključivati i opasnost da treća strana bude ugrožena.

Uzroci korupcije

 

 

 su brojni, a najčešći su: 

nedemokratska poslovna kultura 

odsutnost zakona, pravila i propisa, nedorečeni zakoni, pravila i propisi 

odsutnost institucija koje vrše kontrolu 

odsutnost transparentnosti 

odsutnost odgovornosti 

niske plate državnih službenika 

mnogostruka i složena regulativa 

široka, nekontrolisana diskreciona ovlašćenja

Nedostatak transparentnosti, neadekvatan nadzor i loši sistemi provođenja aktivnosti u javnom 
sektoru, povećavaju verovatnoću izloženosti i društvene prakse sklone korupciji i kriminalu. Na 
taj način se stvara poslovna klima u kojoj je ovakva negativna praksa nešto što je uobičajno, što 
se   podrazumeva   i   retko   kažnjava.   Pojedinci   koji   iskaču   iz   ovakve   poslovne   kulture   imaju 
probleme   da   zadrže   posao   jer   se   ne   uklapaju   u   traženi   način   ponašanja.   Korupcija   koja   se 
razlikuje od prevare i po tome što ne ostavlja vidljive tragove u dokumentima organizacije, 
računovođama   i   revizorima   predstavlja   dodatnu   poteškoću   u   njenom   otkrivanju.   Međutim 
negativni efekti, iskazani kroz reviziju učinka, neadekvatni i nelogični finansijski rezultati ili 
efekti pojedinih projekata koji mogu ukazati na postojanje korupcije. Korupcija se pojavljuje 
tamo gde se ukaze povoljna prilika, gde nema mehanizama kontrole, pa samim tim ni rizika. 
Tamo   gde   je   rizik   mali,   kazne   blage,   a   dobit   velika,   odlični   su   preduslovi   za   bavljenje 
korupcijom. Korupcija i finansijski kriminal se se pojavljuju i u sredinama gde nema ili su 

background image

4

Kompjuterski ili Sajber kriminal – sofisticirani kompjuterski kriminal koji obuhvata e 
biznis, hakerisanje i krađe poverljivih informacija,

Oružane pljačke,

Provale.

Finansijske zločine mogu obavljati pojedinci, korporacija ili organizovana kriminalna grupa. 
Žrtve mogu uključivati pojedince, korporacije, vlade, kao i cele ekonomije. Među navedenim 
finansijskim   zločinima   posebno   ćemo   izdvojiti   pranje   novca,   jer   je   ono   najčešće   direktno 
povezano sa drugim i to nasilnim vidovima kriminala, kao što je trgovina drogom, ljudima i sl., 
kao i finansiranjem terorizma.

Uzroci pojave finansljskog kriminala su slični kao i oni vezani za korupciju. Uzroci korupcije su 
brojni,   a   najčešće   su:   nedemokratska   poslovna   kultura,   odsustvo   zakona,   pravila   i   propisa, 
komplikovani   i  nedorečeni   zakoni,   pravila  i   propisi,   odsustvo   institucija   koje   vrše   kontrolu, 
odsustvo transparentnosti, odsustvo odgovornosti, niske plate državnih službenika, mnogostruka 
i   složena   regulativa   i   široka,   nekontrolisana   diskreciona   ovlašćenja   i   dr.   Razlika   između 
finansijskog kriminala i korupcije je što se on pojavljuje u daleko više oblika i jednako i u 
javnom i u privrednom sektoru, iako kada se govori o finansijskom kriminalu obično se misli na 
privredni sektor.

4.

Navedite i obrazložite iz čega proizilazi uloga računovođa i revizora u borbi protiv korupcije 

i kriminala, a, zatim, objasnite IFAC-ov dokument o borbi protiv korupcije, i, na kraju, navedite 
vrste računovođa forenzičara u zavisnosti od namene i vrste posla koji obavljaju.

Uloga računovođa i revizora u borbi protiv korupcije i kriminala proizilazi iz:

Prirode posla koji obavljaju

 

— računovođe su te koji se prvi susreću sa dokumentima o 

odgovarajućoj   transakciji   i   predstavljaju   prvu   instancu   na   kojoj   se   data   transakcija 
kvalificira i kvantifikuje, te na odgovarajući način evidentira u skladu sa eksternim i 
internim propisima i MRS i MSFI. Oni su prvi koji trebaju i mogu uočiti bilo  kakve 
nepravilnosti u vezi sa datom transakcijom, bilo da obavljaju poslove u računovodstvu ili 
u internoj kontroli ili kao interni ili eksterni revizori, zavisno od njihovog položaja i 
uloge u preduzeću i van njega, a sve to u skladu sa etičkim standardima njihove profesije.

Njihove obaveze da štite javni interes društva

 

- i to po najvišim etičkim standardima i 

ličnom moralu zasnovanim, pre svega na integritetu, objektivnosti i neutralnosti.

Njihovog   strateškog   položaja   unutar   organizacije  

–   koji   podrazumeva   privilegovan 

pristup   poverljivim   informacijama   bilo   da   je   na   položaju   računovođe,   internog 
kontrolora, spoljnog revizora ili savetnik.

Računovođe se kroz  

Međunarodnu federaciju računovođa (

IFAC

)

  aktivno uključeni u borbu 

protiv   korupcije  i   finasijskog   kriminala.   IFAC   kao   krovna   institucija  struje  1999.   godine  je 
usvojio dokumen pod nazivom „Računovodstvena profesija i borba protiv korupcije“.  

U ovom 

dokumentu

 IFAC poziva udruženja računovođa širom sveta da se ujedine sa drugim profesijama, 

poslovnim zajednicama, udruženjima, vladama, regulatornim i drugim organizacijama u borbi 
protiv korupcije i finansijskog kriminala. Ovaj dokument sadrži nekoliko predloga, od kojih 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti