VISOKA ŠKOLA ZA USLUŽNI BIZNIS
ISTOČNO SARAJEVO – SOKOLAC
FORENZIČKE METODE IDENTIFIKACIJE TRAGOVA
KARAKTERISTIČNIH ZA KRIVIČNO DJELO SILOVANJE
Mentor: Student:
Sokolac, jun, 2021. godine
Forenzičke metode identifikacije tragova karakterističnih za krivično djelo silovanje
SADRŽAJ
UVOD…………………………………………………………………………………….........3
1. KRIVIČNO-PRAVNI ASPEKT KRIVIČNOG DJELA SILOVANJA…………………….4
1.1. Obljuba…………………………………………………………………………………5
1.2. Sila i prijetnja…………………………………………………………………………..5
1.3. Lakši i teži oblik..............................................................................................................6
2. KRIMINALISTIČKE RADNJE NA LICU MJESTA............................................................7
2.1. Lice mjesta……………………………………………………………………………...7
2.2. Obezbjeđenje lica mjesta i tragova……………………………………………………..7
2.3. Dokumentovanje stanja…………………………………………………………………8
2.4. Uviđaj na licu mjesta…………………………………………………………………..10
2.5. Pripreme za vršenje uviđaja...........................................................................................12
2.6. Faze uviđaja…………………………………………………………………………...12
2.7. Pretraživanje lica mjesta i prikupljanje tragova……………………………………….13
2.8. Pakovanje uzoraka i slanje na ispitivanje…………………..…………………………14
2.9. Zapisnik o uviđaju..........................................................................................................15
2.10. Verzije u toku uviđaja..................................................................................................16
3. FORENZIČKE METODE FIKSIRANJA BIOLOŠKIH TRAGOVA…………………….17
4. METODIKA RASVJETLJAVANJA KRIVIČNOG DJELA SILOVANJA………………19
4.1. Načini saznanja za krivično djelo……………………………………………………..19
4.2. Prve mjere po saznanju………………………………………………………………..20
4.3. Otkrivanje učinilaca…………………………………………………………………...20
5. ISTRAŽIVANJE…………………………………………………………………………...22
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................25
LITERATURA..........................................................................................................................26
2
Forenzičke metode identifikacije tragova karakterističnih za krivično djelo silovanje
1. KRIVIČNO-PRAVNI ASPEKT KRIVIČNOG DJELA
SILOVANJA
Član 204
(1) Ko nad drugim izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin bez njegovog pristanka, kazniće
se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednačen čin upotrebom sile ili prijetnjom da
će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili drugog lica, kazniće se zatvorom od dvije do
deset godina.
(3) Ako je djelo iz st. 1 ili 2 ovog člana učinjeno prijetnjom da će se za to ili drugo lice otkriti
nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom drugim teškim zlom, učinilac će se
kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2 ili 3 ovog člana nastupila teška tjelesna povreda lica prema
kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili
naročito ponižavajući način ili prema maloljetniku ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću,
učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2 ili 3 ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je djelo
izvršeno ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset
godina.
1
Krivično djelo silovanje pripada grupi krivičnih djela protiv polne slobode.
2
Riječ je o
grupi krivičnih djela koja u okvirima kriminalistike nazivamo seksualni delikti. To su ona
kažnjiva ponašanja kojima se zadire u slobodu odlučivanja u oblasti polne ili patološke
pojave. Dugo vremena, centralno pitanje kod krivičnih djela iz polne slobode, bilo je kako ih
zakonom regulisati, odnosno gdje postaviti granicu između dozvoljenog i kriminalnog. Ovo
1
KRIVIČNI ZAKONIK CRNE GORE ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br.
40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015, 58/2015 - dr.
zakon, 44/2017 i 49/2018)
2
Stojanović Z. (2010), Komentar krivičnog zakonika, Misija OSCE u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore Ministarstvo
Pravde, Podgorica, str: 441
4
Forenzičke metode identifikacije tragova karakterističnih za krivično djelo silovanje
pitanje je i danas aktuelno, mada ne u onoj mjeri kao što je to bilo prije nekoliko decenija
kada je došlo do talasa zakonodavne reforme u ovoj oblasti u mnogim zemljama. I danas su
aktuelna određena kriminalističko-politička pitanja, a i u pogledu pravno-dogmatskih pitanja
skoro da nema krivičnog djela iz ove grupe kod kojih se ona u primjeni ne postavljaju.
Društvena kontrola seksualnosti je višestruka i kreće se u širokom dijapazonu od
blagog društvenog ograničavanja do korišćenja kazne i krivičnopravne represije. U prošlosti
je postojala izrazita represija seksualnosti, na šta je posebno uticalo hrišćanstvo ali i usvajanje
nekih zabluda. Promjene u shvatanju seksualnosti dovele su i do promjena i na planu
krivičnopravnog regulisanja. Opravdano se odustalo od toga da se štite određena shvatanja i
norme seksualnog morala.
Danas se više ne predlaže primjena posebnih sankcija i tretmana za seksualne
delinkvente. Krivični zakonik donosi više novina u propisivanju ovih krivičnih djela. Tako na
primjer kod silovanja se odavno postavljalo pitanje da li to krivično djelo treba ograničiti na
klasičnu situaciju vršenja obljube upotrebom prinude nad ženskim licem sa kojim se ne živi u
bračnoj zajednici ili ga proširiti na sve seksualne radnje koje se vrše upotrebom prinude i to
bez obzira na pol učinioca i žrtve. KZ je slijedio neka novija rješenja u stranom
zakonodavstvu koja se kreću u pravcu stavljanja težišta na korišćenje prinude radi vršenja
seksualnih radnji, odnosno preduzimanja tih radnji protiv volje pasivnog subjekta i
odustajanja da se pravi razlika u pogledu pola učinioca i žrtve i vrste seksualne radnje.
Iako ne bi trebalo da bude dileme oko potrebe inkriminisanja silovanja, ipak ima i
drugačijih mišljenja. Tako, postoji shvatanje da silovanje nije fizički izvodljivo, odnosno da je
ono moguće samo izuzetno i pod određenim okolnostima (kada silovanje vrši više lica ili se
žrtva dovede u stanju nesvijesti). Postoji mišljenje da sam fizički seksualni akt, makar žena
bila prinuđena na njega, mora kod nje proizvesti osjećaj uživanja tako da ona u toku akta
pristaje na njega. Nailazi se na shvatanje da je silovanje normalno i društveno prihvatljivo
ponašanje jer proizilazi iz izvjesnih urođenih psihoseksualnih osobina muškarca i žene.
5
Forenzičke metode identifikacije tragova karakterističnih za krivično djelo silovanje
se da je ona takva da je podobna da slomi otpor žrtve. Prinuđavanje na obljubu prijetnjom
uglavnom nije zadavalo veće teškoće u preciziranju zakonskih uslova za njeno postojanje, tj.
da se radi o kvalifikovanoj prijetnji da će se neposredno napasti na život ili tijelo žrtve ili njoj
bliskog lica. Sličan problem kod upotrebe sile u pogledu razgraničenja između prinude i
dobrovoljne obljube tu u praksi nije toliko izraženo.
1.3. Lakši i teži oblik
Lakši oblik silovanja predstavlja modifikovano i sa novom koncepcijom silovanja
usaglašeno, ranije krivično djelo prinude na obljubu ili protivprirodni blud. Razlika je u
pogledu oblika prinude koja se koristi da bi se izvršila obljuba ili sa njom izjednačeni čin.
Dok se kod osnovnog oblika silovanja prinude manifestuje u sili i kvalifikovanoj prijetnji,
ovdje se radi o prijetnji da će se za pasivnog subjekta ili za njemu blisko lice otkriti nešto što
bi škodilo njegovoj časti i ugledu, ili u prijetnji nekim drugim teškim zlom.
U prvom slučaju radi se o svojevrsnom obliku ucjene, dok u drugom slučaju zakon
koristi generalnu klauzulu neko drugo teško zlo. Taj pojam treba tumačiti tako da se, s jedne
strane ne radi o onome čime se prijeti kod osnovnog oblika silovanja, a s druge strane da se
radi o prijetnji takvim zlom koje je po svojoj težini podobno da prinudi pasivnog subjekta na
obljubu ili neki drugi sa njom izjednačen čin. To zlo iako se ne odnosi na neposredan napad
na život ili tijelo pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica, mora biti zlo koje nije u bitnoj mjeri
manje teško. To može biti i prijetnja da će se napasti na život i tijelo, ali ne neposredno nakon
izvjesnog vremena, nego nakon izvjesnog vremena, ali se može odnositi i na neka druga
dobra pasivnog subjekta kao što je imovina veće vrijednosti (da će učinilac zapaliti kuću
pasivnom subjektu).
Krivično djelo ima i dva teža oblika koja se razlikuju prema propisanoj kazni. Teži
oblik obuhvata sledeće kvalifikatorne okolnosti: nastupanje teške tjelesne povrede pasivnog
subjekta, ako je djelo izvršeno od strane više lica, ili ako je izvršeno na naročito svirep ili
ponižavajući način, ili je djelo izvršeno prema maloljetniku ili je za posledicu imalo trudnoću.
Najteži oblik postoji u slučaju nastupanja smrti pasivnog subjeta ili ako je djelo izvršeno
prema djetetu.
2. KRIMINALISTIČKE RADNJE NA LICU MJESTA
7
