Fotografija
Univerzitet u Novom Sadu
Pedagoški fakultet Sombor
Seminarski rad
Fotografija
Mentor: prof. dr Branislav Egić
Student: Slobodan
Žarković
07/02/006
Sadržaj:
Uvod …………………………………………………………………………………...………… 3
Istorija.…………………………………………………………………………………...………. 3
Fotograf …………………………………………………………………………….……………. 5
Vrste fotografa ……………………………………………….………………………………….. 5
Fotografska oprema ……………………………………………...……………………………… 5
Fotoaparat ………………………………………………………………….……………………. 6
Digitalni fotoaparat ……………………………………………………………………………… 8
HDR …………………………………………………………………………….……………… 12
Astrofotografija ………………………………………………………………………………… 13
Makrofotografija ……………………………………………………………..………………… 13
Fotografija u novinarstvu ………………………………………………………………………. 14
Pravilo trećine ……………………………………………………………………….…………. 15
Zanimljivosti …………………………………………………………………………………… 16
Pregled važnijih događaja u istoriji fotografije ………………………………...……………….
18
- 2 -

Uvod
Fotografija je tehnika digitalnog ili hemijskog zapisivanja prizora iz
stvarnosti na sloju materijala koji je osetljiv na svetlost koja na njega pada. Reč je
nastala od grčkih reči φως
phos
("svetlo") i γραφις
graphis
("crtanje")
ili γραφη graphê, koje zajedno imaju značenje "crtanje pomoću svetlosti". Istim
nazivom se označavaju i tehnička delatnost i umetnička disciplina.
Istorija
Opisana u starom veku od
Aristotela, kamera opskura je,
naročito od vremena renesanse pa
nadalje, služila
i
arhitektima kao pomoćno sredstvo
u prenošenju crteža iz prirode.
Njom su se služili, u slične, crtačke
svrhe,
i
pioniri
fotografije: Nieps, Dager i Talbot.
Oni su poznavali principe optičkog prenošenja slike iz prirode pomoću svetlosti,
ali je svaki na svoj način nastojao da sliku fiksira i sačuva je zauvek. Najraniju
sliku načinjenu uz pomoć svetlosti i kamere opskure dobio je 1826. godine
Francuz Nisefor Nijeps. On je upotrebio metalnu ploču premazanu tečnim
rastvorom bitumena (asfalta) i izložio u kameri opskuri. Ekspozicija je trajala 8
sati. Ta fotografija (popularno nazvana “Pogled na golubarnik”) sačuvana je, a
otkrio ju je 1952. godine istoričar fotografije Helmut Gernshajm (Slika 1).
- 4 -
Slika 1
Francuski slikar panorama i pozorišnog dekora (scenografija) Luj Mande
Dager usavršio je Nijepsov postupak - sa kojim je prethodno sklopio ugovor o
usavršavanju - unevši u proces soli srebra i dobio prve fotografije na posrebrenoj
ploči 1837. godine. Dve godine kasnije, 19. avgusta 1839. Dagerovo usavršeno
otkriće je zvanično objavljeno pred francuskom Akademijom nauka i poklonjeno
svetu pod nazivom dagerotipija. Taj dan se smatra rođendanom fotografije. Dager
je posrebrenu ploču izlagao jodnoj pari, a nevidljivu sliku učinio vidljivom tako
što ju je razvijao (izazvao) u pari žive i fiksirao u rastvoru natrijum sulfita (tj.
kuhinjske soli). Dagerotipije su bile unikati i mogle su se posmatrati samo pod
određenim uglom.
Englez Vilijam Henri Foks Talbot je nezavisno započeo svoje
eksperimente 1835. godine kada je dobio prve fotografske minijature na papiru.
On je primenio drugačiji postupak koji je nazvao kalotipija (gr. lepi otisak).
Kasnije, pod pritiskom svoje porodice i javnosti promenio mu je naziv
u talbotipija. Talbot je u kameru opskuru unosio papir prepariran srebrnim
hloridom i tako dobijao negativ, od koga se, prosvetljavanjem (tj. kopiranjem)
mogao dobiti neograničen broj pozitiva. Time je postavljen princip negativ-
pozitiv na kome počiva savremena fotografija. Talbot je izneo u javnost svoje
otkriće u Londonu, samo nekoliko meseci posle Dagera.
Krajem četvrte decenije došlo je do unošenja stakla kao podloge za
fotografski negativ (otkriće Nieps de Sen Viktora iz 1847), a 1851. Frederik Skot
Arčer upotrebio je kolodijumsku emulziju kao nosioca fotoosetljivog sloja.
Zahvaljujući
kolodijumskoj
, tzv. mokroj ploči fotografija je postala pristupačnija,
pa je započeo njen prodor u sve grane života. Godine1871. Englez Ričard Lič
Medoks objavio je mogućnost proizvodnje tzv.
suve ploče
na bazi želatinske
emulzije. Tim otkrićem, a naročito uvođenjem
celuloidnog filma
kao nosača
- 5 -

Sve jednostavnija fotografska tehnika omogućuje i laicima da naprave
fotografiju, ali se stručnost fotografa ogleda u poznavanju fotografskih veština -
manipulisanje svetlošću i vizuelnim formama, razumevanje prizora (sadržaja
fotografije) itd. Primarno fotografsko obrazovanje podrazumeva poznavanje
upotrebe fotoaparata i geometrijske optike kao dela fizike koji izučava svetlost.
Osnovni proizvod fotografa je fotografija u materijalnoj ili digitalnoj formi.
Vrste fotografa
Fotograf zanatlija (osoba koje fotografiše u fotografskoj radnji),
Reklamni i industrijski fotograf,
Fotoamater itd.
Fotografska oprema
Za fotografisanje, fotograf koristi: fotoaparat, fotografski blic, studijski blic,
pozadinu, reflektujući panel, kišobrane za rasvetu i dr.
Za izradu fotografija kod klasične fotografije se koriste aparat za
povećavanje sa ostalim priborom (kadice, štipaljke, dozne za filmove itd.), a kod
digitalne fotografije računar i štampač/ploter. I klasične i digitalne fotografije se
mogu izrađivati pomoću procesnih mašina.
- 7 -
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti