F  O  T  O  S  I  N  T  E  Z  A

VODA+SVETLOST 

VODA+SVETLOST 

HEMIJSKA ENERGIJA

HEMIJSKA ENERGIJA

VODA ULAZI U LIST

VODA ULAZI U LIST

HLOROFIL APSORBUJE 

HLOROFIL APSORBUJE 
SVETLOST

SVETLOST

FOTOSINTEZA

FOTOSINTEZA

SVETLOST

SVETLOST

FOTISINTEZA JE PROCES U KOME VIŠE BILJKE, ALGE I NEKE BAKTERIJE IZ 

VODE I UGLJENDIOKSIDA, UZ POMO

Ć

 SUN

Č

EVE ENERGIJE, GRADE 

ORGANSKA JEDINJENJA BOGATA ENERGIJOM

Transformacija energije: svetlosna

elektri

č

na

hemijska (energija

makroenergetskih jedinjenja)

sinteza organskih materija.

Definicije:

1. - redukciona karboksilacija 

organske materije uz u

č

ć

e  svetlosti i 

hlorofila:

Fotosinteza je redoks proces

CO

2

HEMIJSKA ENERGIJA

HEMIJSKA ENERGIJA + CO

+ CO

2

2

ORG. MAT. (ŠE

Ć

ER)

ORG. MAT. (ŠE

Ć

ER)

ŠE

Ć

ER NAPUŠTA LIST

ŠE

Ć

ER NAPUŠTA LIST

CO

CO

2

2

ULAZI U LIST 

ULAZI U LIST 

PREKO STOMA

PREKO STOMA

SVETLOST

SVETLOST

Fotosinteza je redoks proces

CO

2

(osnovni supstrat) se redukuje do (CH

2

O)

n

Da bi se izvršila redukcija mora da 

postoji donor elektrona, pa se fotosinteza može 
nazvati i

2. - oksidoredukcioni proces

Kod eukariota donor elektrona, odnosno H 

za redukciju CO

2

je H

2

O; kod zelenih

sumpornih bakterija donor elektrona je H

2

S.

background image

Bioenergetski

Bioenergetski ii globalni

globalni zna

č

aj

zna

č

aj

Fotosinteza je omogu

ć

ila pojavu aerobnog disanja i 

kruženje C i O u prirodi.

Kruženje kiseonika – ostvaruje se kroz kruženje CO

2

pri usvajanju svake tone C oslobadja se 2.7 t O

2

. Time je omogu

ć

en 

život svih aerobnih organizama, stvaranjem efikasnog procesa 

koriš

ć

enja energije iz organskih jedinjenja – aerobnog disanja. Tako

đ

i stvaranje zaštitnog ozonskog (O

3

) omota

č

a

Kruženje ugljenika (CO

2

) – ugljenik je osnovni supstrat fotosinteze

fotosinteti

č

ki organizmi godišnje vezuju oko 150 milijardi tona ugljenika 

(C), sintetišu

ć

i 200-300 milijardi tona org materije (~30% u morima), od 

toga deo C se vra

ć

a u atmosferu disanjem, a deo se vezuje na kopnu, u 

okeanima i morima.

i stvaranje zaštitnog ozonskog (O

3

) omota

č

a

Skoro sva organska jedinjenja i kiseonik biosfere planete 

Zemlje su biogenog porekla – fotosinteti

č

ki proizvod

Ciklus ugljenika na planeti Zemlji 

Napomena: (u 
zagradama su 
koli

č

ine CO

vezane u 
odre

đ

enim 

delovima 
planete, a 
strelice 
ukazuju na 
koli

č

ine CO

koje se 
razmenjuju na 
godišnjem 
nivou

Obratiti pažnju na crvene uokvirene brojeve koji ozna

č

avaju promene koje menjaju ravnotežu: +3 – više CO

se 

usvaja fotosintezom; +2 više CO

2

se usvaja u fotosintezi planktonskih organizama okeana; +9!!– ipak zna

č

ajno više 

CO

se osloba

đ

a antropogenom (

č

ovekovom) aktivnoš

ć

č

ime smo došli u 2014. do pove

ć

anja CO

2

u atmosferi, na 

godišnjem nivou od 2,5 – 3 ppm; 

u 2014., globalna koncentracija CO

2

je dostigla 400 ppm!!! – nagle klimatske promene su neminovne!!!

nivou

background image

sun

č

eva radijacija koja do

đ

e do površine Zemlje:

40% vidljivi deo spektra (380-750 nm)

51% infracrvena (750 – 2500 nm)

9% UV (380 – 100 nm)

Ovaj odnos nije konstantan i zavisi od: 

geografske širine,nadmorske visine, 

elevacije Sunca, klimatskih karakteristika tj. 
debljine i karakteristika atmosfere kroz koju 

sun

č

ev zrak prodire

Želiš da pročitaš svih 86 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti