Fotosinteza
F O T O S I N T E Z A
VODA+SVETLOST
VODA+SVETLOST
→
→
→
→
→
→
→
→
HEMIJSKA ENERGIJA
HEMIJSKA ENERGIJA
VODA ULAZI U LIST
VODA ULAZI U LIST
HLOROFIL APSORBUJE
HLOROFIL APSORBUJE
SVETLOST
SVETLOST
FOTOSINTEZA
FOTOSINTEZA
SVETLOST
SVETLOST
FOTISINTEZA JE PROCES U KOME VIŠE BILJKE, ALGE I NEKE BAKTERIJE IZ
VODE I UGLJENDIOKSIDA, UZ POMO
Ć
SUN
Č
EVE ENERGIJE, GRADE
ORGANSKA JEDINJENJA BOGATA ENERGIJOM
Transformacija energije: svetlosna
→
→
→
→
elektri
č
na
→
→
→
→
hemijska (energija
makroenergetskih jedinjenja)
⇒
⇒
⇒
⇒
sinteza organskih materija.
Definicije:
1. - redukciona karboksilacija
organske materije uz u
č
eš
ć
e svetlosti i
hlorofila:
Fotosinteza je redoks proces
→
→
→
→
CO
2
HEMIJSKA ENERGIJA
HEMIJSKA ENERGIJA + CO
+ CO
2
2
→
→
→
→
→
→
→
→
ORG. MAT. (ŠE
Ć
ER)
ORG. MAT. (ŠE
Ć
ER)
ŠE
Ć
ER NAPUŠTA LIST
ŠE
Ć
ER NAPUŠTA LIST
CO
CO
2
2
ULAZI U LIST
ULAZI U LIST
PREKO STOMA
PREKO STOMA
SVETLOST
SVETLOST
Fotosinteza je redoks proces
→
→
→
→
CO
2
(osnovni supstrat) se redukuje do (CH
2
O)
n
Da bi se izvršila redukcija mora da
postoji donor elektrona, pa se fotosinteza može
nazvati i
2. - oksidoredukcioni proces
Kod eukariota donor elektrona, odnosno H
za redukciju CO
2
je H
2
O; kod zelenih
sumpornih bakterija donor elektrona je H
2
S.

Bioenergetski
Bioenergetski ii globalni
globalni zna
č
aj
zna
č
aj
Fotosinteza je omogu
ć
ila pojavu aerobnog disanja i
kruženje C i O u prirodi.
Kruženje kiseonika – ostvaruje se kroz kruženje CO
2
;
pri usvajanju svake tone C oslobadja se 2.7 t O
2
. Time je omogu
ć
en
život svih aerobnih organizama, stvaranjem efikasnog procesa
koriš
ć
enja energije iz organskih jedinjenja – aerobnog disanja. Tako
đ
e
i stvaranje zaštitnog ozonskog (O
3
) omota
č
a
Kruženje ugljenika (CO
2
) – ugljenik je osnovni supstrat fotosinteze
fotosinteti
č
ki organizmi godišnje vezuju oko 150 milijardi tona ugljenika
(C), sintetišu
ć
i 200-300 milijardi tona org materije (~30% u morima), od
toga deo C se vra
ć
a u atmosferu disanjem, a deo se vezuje na kopnu, u
okeanima i morima.
i stvaranje zaštitnog ozonskog (O
3
) omota
č
a
Skoro sva organska jedinjenja i kiseonik biosfere planete
Zemlje su biogenog porekla – fotosinteti
č
ki proizvod
Ciklus ugljenika na planeti Zemlji
Napomena: (u
zagradama su
koli
č
ine CO
2
vezane u
odre
đ
enim
delovima
planete, a
strelice
ukazuju na
koli
č
ine CO
2
koje se
razmenjuju na
godišnjem
nivou
Obratiti pažnju na crvene uokvirene brojeve koji ozna
č
avaju promene koje menjaju ravnotežu: +3 – više CO
2
se
usvaja fotosintezom; +2 više CO
2
se usvaja u fotosintezi planktonskih organizama okeana; +9!!– ipak zna
č
ajno više
CO
2
se osloba
đ
a antropogenom (
č
ovekovom) aktivnoš
ć
u
č
ime smo došli u 2014. do pove
ć
anja CO
2
u atmosferi, na
godišnjem nivou od 2,5 – 3 ppm;
u 2014., globalna koncentracija CO
2
je dostigla 400 ppm!!! – nagle klimatske promene su neminovne!!!
nivou

sun
č
eva radijacija koja do
đ
e do površine Zemlje:
40% vidljivi deo spektra (380-750 nm)
51% infracrvena (750 – 2500 nm)
9% UV (380 – 100 nm)
Ovaj odnos nije konstantan i zavisi od:
geografske širine,nadmorske visine,
elevacije Sunca, klimatskih karakteristika tj.
debljine i karakteristika atmosfere kroz koju
sun
č
ev zrak prodire
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti