Francuska kuhinja

Visoka Tehnička Škola Strukovnih Studija Požarevac

Seminarski rad

Nauka o hrani

Francuska kuhinja

Sadržaj

Uvod…………………………………………………………………………………….…3

Francuska………………………………………………………………………………....4

Istorijski uticaj……………………………………………………………………….…...5

Francuska kuhinja danas…………………………………………………………….......6

Karakteristike kuhinje……………………………………………………………….…..6

Supe…………………………………………………………………………………….....7

Sir…………………………………………………………………………………………7



Brie………………………………………………………………………………..7



Camembert……………………………………………………………………….8



Roguefort………………………………………………………………………...8



Ementaler………………………………………………………………………...9



Trapist……………………………………………………………………………9

Kroasan………………………………………………………………………………….10

Deserti……………………………………………………………………………………11

Senf………………………………………………………………………………………13

Puzevi kao delicija………………………………………………………………………14

Vina……………………………………………………………………………………...14

Šampanjac………………………………………………………………………………16

Konjak…………………………………………………………………………………..17

Zakljucak………………………………………………………………………………..19

Literatura……………………………………………………………………………….20

Francuska

Republika Francuska je država u zapadnoj Evropi. Francuska je izrazit predstavnik
zapadnoevropskih zemalja. Ona je atlantska, ali i sredozemna zemlja. Na zapadu Francuska
veoma drugom obalom izlazi na Atlantski okean, a na krajnjem jugoistoku na Sredozemno more.
Prema procjeni iz 2009. Francuska je imala 65.073.482 stanovnika. Glavni i najveći grad
Francuske je Pariz, a ostali veći gradovi su: Marseille, Lyon, Toulouse, Nice, Nantes, Strasbourg,
Bordeaux, Lille i Toulon.

Industrija je visoko razvijena. Francuska ima dobro razvijenu metalurgiju i metalnu industriju,
mašinogradnju, industriju saobraćajnih sredstava (automobilsku, avionsku, industriju vagona,
lokomotiva i brodova), elektro i elektroničku industriju. Kozmetička i tekstilna (modna
konfekcija) industrije su najrazvijenije u svijetu. Hemijska i prehrambena industrija dopunjavaju
skladan industrijski razvoj Francuske. U svjetskoj proizvodnji i trgovini Francuska se nalazi
odmah poslije SAD-a, Njemačke i Japana.

Istorijski uticaj

Francuzima imamo puno toga da zahvalimo kada je reč o gastronomiji.

Još kod Gala, predaka francuza, dobra hrana je bila neodvojivi deo društvenog života. Kada je
Julije Cezar osvojio Galiju, naglo je porasla potražnja za jelima iz današnje severne Francuske,
naročito za raznim vrstama sireva. U srednjem veku se francuska kuhinja malo razlikovala od
ostalih u Evropi ali se zato krenulo sa vinogradarstvom koje se prenosilo sa kolena na koleno i
već tada Francuska postaje poznata po vinima. Tek pojavom renesanse, kada u Evropu stižu nove
namirnice: pasulj, krompir, kukuruz, počinje da se menja i francuska kuhinja. Kažu da je tada
ćuretina konačno zamenila popularno meso od paunova i labudova, a to je vreme i kada počinju
da se koriste viljuške. Uvode se pojmovi gurmanstvo i gastronomija koje bi trebalo da opišu
uživanje u dobroj hrani.

Još je Fransoa I, 1520. godine, neverovatnom gozbom na sred bojnog polja, zadivio engleskog
kralja Henrija VIII, s kojim je stupio u savez protiv svetog rimskog cara Karla V. I Napoleon se
kasnije često hranom dodvoravao političarima. Čak je jednom prilikom posle uspešnih pregovora
dvorske kuvare pohvalio je rečima: "Gospodo, čestitam! Upravo ste spasili Francusku!"

Francuska kuhinja je doživela je svoj vrhunac u vreme vladavine Luja XIV u 17. veku, kada su
raskošna jela postala sredstvo da se uveliča vladar. Dvor je prvi uveo pravila ponašanja za
stolom. Katarini Mediči, sa svitom italijanskih kuvara, možemo zahvaliti za udobne stolice
umesto dotadašnjih drvenih klupa.

Samo nekoliko godina pre velike revolucije, francuski kuvar Bovije u Parizu otvara prvi restoran
nazvan "BUJON", u kome su gosti mogli da sede za malim stolovima prekrivenim stolnjacima.
Čak su i prvi priručnici od koji su nastali prvi kuvari nastali u Francuskoj. Šarl V je naterao
čuvenog kuvara tog vremena Tirela da napiše knjigu o spremanju jela. Tako je 1490. prvi put
objavljen kuvar pod nazivom Viandier.

Za vreme vladavine Filipa II, u 18. veku, nastao je majonez, a čuvena je i izreka njegovog
savremenika: "Smatram da je otkriće novog jela važnije od nove zvezde!"