7

7

SEMINARSKI RAD                                  

Funkcija i znaci oštećenja okcipitalnog režnja

UVOD

Iako mozak čini samo 2 % ukupne mase tela, on troši 20 % energije koja se 

proizvede. Nervni sistem čoveka se sastoji od centralnog i perifernog nervnog sistema. 

Mozak   i   kičmena   moždina   čine   centralni   deo   nervonog   sistema.   Delovi   mozga   su 

moždano deblo, mali mozak i prednji mozak. Moždano deblo se sastoji od produžene 

moždine, srednjeg mozga i retikularne formacije. Produžena moždina služi za održavanje 

veze sa kičmenom moždinom.

Sindrom okcipitalnog režnja je jednostrana oštećenja okcipitalnog režnja uzrokuju 

kontralateralnu homonimnu hemianopsiju.

Ispad suprotne polovine vidnog polja - obostrana okcipitalna oštećenja praćena su 

kortikalnim slepilom, bolesnik može da ne bude svestan svog poremećaja, čak ga i negira 

pa i opisuje šta navodno vidi - Antonov sindrom ili anozognozija za kortikalno slepilo 

-oštećenje vidne asocijativne kore dovodi do vizuelne agnozije - bolesnik ne može da 

prepozna predmet i da ga imenuje i pored očuvane oštrine vida, očuvanog vidnog polja i 

očuvanih jezičkih funkcija -   prozopagnozija - poremećaj u kome bolesnik iako vidi 

poznata lica nije u stanju da ih prepozna.

7

7

SEMINARSKI RAD                                  

Funkcija i znaci oštećenja okcipitalnog režnja

1.MOŽDANA KORA

Hemisfere moždane kore čine najznačajniji deo mozga. One su sedište razuma i 

kreativnosti. Podeljene su na četiri režnja:

Čeoni (frontalni) režanj;

Potiljačni (okcipitalni) režanj;

Temeni (parijetalni) režanj;

Slepoočni (temporalni) režanj;

Potiljačni režanj

 je smešten kod potiljačne kosti lobanje i sadrži centre koji su 

odgovorni za vid.

Okcipitalni režanj omogućava razumevanje različitih dimenzija vizuelnog signala 

(forme, boje, pokreta, dubine i sl), simultano vizuelno praćenje više od jednog objekta, 

čitanje...itd.

2.OKCIPITALNI REŽANJ

Osnovna manifestacija ozlede primarne vizuelne oblasti u okcipitalnom režnju 

(BA   17)   je   gubitak   prijema   informacija   lociranih   u   delu   vidnog   polja   koje   je 

reprezentovano u oštećenom delu 

aree striate

. Ako bi lezijom bile zahvaćene ove oblasti 

bilateralno (u obe hemisfere) došlo bi do potpunog 

kortikalnog slepila

. Kada je pogođena 

vizuelna kora jedne (leve ili desne) hemisfere, poremećaj ima formu  

(kontralateralne) 

homonimne hemianopsije

, često uz poštedu centralnog (makularnog) dela vidnog polja

1

Delimične lezije vizuelne kore, kao, na primer, one koje su rezultat ranjavanja u 

ratu, dovode do  

skotoma

, parcijalnih ispada u vidnom polju. Generalno, sem u slučaju 

potpunog   kortikalnog   slepila,   ovakvi   deficiti   se   uveliko   kompenzuju.   To   se   naročito 

odnosi   na   skotome   koji,   sem   u   uslovima   forsirane   vizuelne   fiksacije,   mogu   ostati   u 

1

 Razlog za ovo najverovatnije potiče iz karakteristika vaskularizacije ove cerebralne teritorije, s obzirom 

da je ova vrsta hemianopija tipično uzrokovana oboljenjima sistema posteriorne cerebralne arterije, a 
makularna oblast dvostruko vaskularizovana ovom i srednjom cerebralnom arterijom. 

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti