MATURSKI RAD

2

UVOD

Turizam   je   dobio   karakter   masovne   pojave   kada   je   uključio   gotovo   sve   strukture 

društva   i   kada   su   posljedice   turističkog   prometa   osjećali   svi   njegovi   učesnici.   Njegove 
funkcije su primarne – ekonomske i sekundarne – neekonomske.

U ovom radu će biti pobliže predstavljena ova osnovna, ali i neke druge – konkretnije 

podjele, a koje će svakako ozbiljnije da se pozabave fenomenom funkcija turizma. 

Značaj turizma za razvoj privrede je tema koja se ne treba posebno elaborirati, jasno je 

koliko je značajan za budžet jedne države prihod od turizma. Zato se i same države uveliko 
uključuju u povećanje i populariziranje turističke ponude, naprosto jer funkcije turizma su 
višestruke i obuhvataju skoro sve sfere privrede. 

MATURSKI RAD

3

TEMELJNE FUNKCIJE TURIZMA

Funkcije   turizma   kao   društveno-ekonomskog   fenomena   savremenog   svijeta   su 

mnogobrojne. Mogu se svrstati u dvije grupe i to u:

primarne

, i

posljedične

.

Ove   su   funkcije   međusobno   ovisne   i   isprepletene   u   svom   djelovanju.   Njihovo   se 

djelovanje iskazuje i u privrednoj i u društvenoj sferi život . Stoga, njihovom djelovanju valja 
posvetiti dužnu pažnju radi uspješnog razvoja turizma kao kompleksne djelatnosti.

Kako primarne funkcije imaju najneposredniji uticaj na ukupnu ekonomsku sferu, te 

funkcije još se nazivaju i ekonomske funkcije. Posljedične možemo nazvati sekundarnim jer 
imaju uticaj na ostale sfere života na koje utiče turizam, pa se u literaturi one još nazivaju i 
neekonomskim funkcijama.

Ali, bez obzira na navedenu podjelu, a kako je već naglašeno djelovanje ovih funkcija, 

koje se međusobno prožimaju, iskazuje se i u ekonomskoj i neekonomskoj sferi. To ujedno 
znači da turizam karakterizira polifunkcionalnost ali i međufunkcionalna povezanost, odnosno 
široko djelovanje i to kako na ekonomiju tako i na ukupan društveni život.

Primarne ili ekonomskee funkcije turizma mogu se posmatrati na temelju djelovanja 

koje ima potrošnja turista na nacionalnu privredu. S ovog stajališta razlikuju se tri oblika ovog 
djelovanja: direktno, indirektno i multiplikativno (višestruko) djelovanje. 

Sagledavajući takve funkcije turizma i njegov uticaj na privredu, brojne se zemlje 

opredjeljuju za razvoj turizma, a za neke on predstavlja i temeljnu privrednu orjentaciju. 
Pretpostavka   za   takvu   orijentaciju   jeste   raspoloživost   atraktivnih,   komunikativnih   i 
receptivnihfaktora.   Kad   zemlja   raspolaže   ovim   faktorima   tada   je   logično   da   turizam 
predstavlja značajnu privrednu djelatnost, a također i na mogućnost razvoja instranog turizma. 

Ne smije se smetnuti s uma ni značaj domaćeg turizma koji blagotvorno djeluje na 

obnavljanje   radne   energije   velikog   broja   stanovnika   čime   se   pospješuje   proces   društvene 
reprodukcije. U isto vrijeme domaći turizam i sam proizvodi određene faktore koji pozitivno 
djeluju   na   jačanje   efekata   razvoja   inostranog   turizma.   Zato   se   primarna   funkcija   turizma 
prvenstveno   posmatra   na   temelju   djelovanja   kojeg   potrošnja   turista   ima   na   nacionalnu 
ekonomiju pa se stoga i posebno ističe značaj direktnog djelovanja.

U okviru direktnog djelovanja iskazuju se sljedeće i najvažnije funkcije turizma:

- uticaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak,

background image

MATURSKI RAD

5

DJELOVANJE FUNKCIJA TURIZMA

Djelovanje navedenih funkcija međusobno je povezano jer dejstvo društvenih funkcija 

uslovljava postojanje i privrednih funkcija.

Direktne ekonomske funkcije turizma

 U okviru direktnog djelovanja najvažnije funkcije turizma su:

1. Uticaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak

2. Uticaj turizma na razvoj nedovoljno razvijenih područja

3. Uticaj turizma na platni bilans zemlje

4. Uticaj turizma na zapošljavanje

5. Uticaj turizma na samu turističku ekonomiju

Uticaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak

• Društveni proizvod – količina dobara stvorenih u toku jedne godine koje stoje na 
raspolaganju društvu za zadovoljenje njegovih potreba. Rezultat je preinjete vrednosti iz 
ranijih perioda (amortizacija – otpisani dio vrijednosti ) i novostvorene vrijednosti u toj godini

• Nacionalni dohodak – pokazatelj dostignutog stepena razvoja privrede u toku posmatranog 
vremenskog perioda (jedna godina)

• Međunarodni turizam i novčana sredstva koja se dobijaju od tog turizma direktno utiču na 
povećanje nacionalnog dohotka i društvenog proizvoda jer je taj dohodak stvoren van granica 
zemlje

• Realizacijom turističke potrošnje počinju da djeluju privredne funkcije turizma, čime 
turizam poprima karakter ekonomske kategorije

• Turizam ostvaruje direktne efekte na direktne davaoce turističkih usluga (hotele, trgovinu, 
transportne organizacije i ostale učesnike u pružanju direktnih usluga turistima

• Zemlje koje dio svog društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka prelivaju u druge zemlje 
na temelju turističke potrošnje – emitivne ili inicijativne zemlje

• Zemlje koje ostvaruju pozitivan saldo na osnovu međunarodnog turizma – receptivne zemlje

• U domaćem turizmu dolazi do preraspodjele nacionalnog dohotka iz jednog područja u 
drugi (iz obalne u kontinentalnu)

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti