Funkcionalizam Pregled
SADRŽAJ:
Uvod............................................................................................................................................1
1. Pojam i nastanak funkcionalizma...................................................................................2
1.1.
Funkcionalistička
teorija................................................................................................4
2. Predstavnik funkcionalizma Talcott Parsons..................................................................6
3. Predstavnik funkcionalizma Robert King Merton..........................................................8
Zaključak...................................................................................................................................11
Literatura...................................................................................................................................12
Uvod
Funkcionalizam se u Europi pojavio u 19. stoljeću a razvili su ga u dominantnu teorijsku
perspektivu sociologije američki sociolozi u 20. stoljeću. Od 1960-ih godina njena
popularnost opada zbog kritika kao i zbog konkurentnih perspektiva za koje se čini da daju
bolja objašnjenja a djelomično i zbog promjena u modi. Funkcionalisti smatraju da su razni
dijelovi društva međusobno povezani i zajedno čine cjelokupan sustav. Funkcionalistički
teorija započinje opažanjem da je ponašanje u društvu strukturiran. Odnosi između članova
društva organizirani su pomoću nekih pravila i društveni odnosi zato imaju obrasce i
ponavljaju se . Društveni sustav ima određene temeljne potrebe koje moraju zadovoljiti da bi
opstali funkcionalni preduvjeti. Budući da je društvo sustav mora postoji određeni stupanj
integracije njenih dijelova. Minimalni stupanj integracije je funkcionalni preduvjet društva.
Napredak društva se postiže održavanjem reda, a red i stabilnost su osigurani vrijednosnim
konsenzusom.

Želiš da pročitaš svih 7 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.