Gajenje kupine

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

Biotehni

ki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica

Tel: 081 206 713 Fax: 081 206 712 Mail: [email protected]

GAJENJE KUPINE

Kupina pripada jagodastom vo

u. Plod

kupine je specifi

ne crne boje posut

pepeljkom ili bez njega, krupan, slatko-
nakisjelog ukusa, specifi

ne arome.

Ova vo

na vrsta slabo je zastupljena u

zasadima naših vo

ara, ali zbog visokih

prinosa i dobre cijene koju postiže na
tržištu zaslužuje da se zna

ajno pove-

aju proizvodne površine.

Zna

aj kupine je višestruk. Rano stupa

na rod, u drugoj godini, kada može da

da 30-40% od punog roda. Kada je u
punom rodu, uz primjenu neophodnih
agrotehni

kih mjera daje prinos od 25

t/ha, a nerijetko i više. Plodovi kupine
imaju visoku hranljivu vrijednost. Bo-

gati su sa še

erima, organskim kise-

linama, vitaminima. Koristi se u svje-
žem stanju, zamrznuta ili u obliku pre-
ra

evina (sok, sirup, slatko, džem,

marmelada ili kao kupinovo vino). Ku-

pina dobro medi i odli

na je kao p

linja paša. Dosta se koristi i u farma-
ceutskoj industriji, jer skoro svi njeni
djelovi imaju ljekovito svojstvo.

U našim uslovima kupina se sa velikim
uspjehom može gajiti na terenima do
700 metara nadmorske visine. Na vi-
so

ijim terenima postoji opasnost od

izmrzavanja pošto kupina rano kre

e pa

je velika opasnost od prolje

nih mra-

zeva koji mogu izazvati štete. Pogoduju
joj južniji i osun

aniji tereni sa blagim

nagibom. Odgovara joj ph od 5,5-6,5.
Nije zahtjevna za velikim koli

inama

ubriva, pa se uspješno može gajiti

upotrebom stajnjaka, bez koriš

enja

mineralnih

ubriva. Zemljište u zasadu

treba redovno održavati i sprije

iti po-

javu korova, naro

ito višegodišnjih. Te-

ža zemljišta, naro

ito glinovita i ona na

kojima se duži vremenski period zadr-
žava voda, kao i terene izložene jakom
vjetru treba izbjegavati za sadnju ku-
pine.
Kao i kod podizanja bilo kojeg višego-

dišnjeg zasada obavezno je uraditi pe-
dološko-hemijsku analizu zemljišta.
Kupina se naj

eš

e gaji u obliku špalira.

Na ovom sistemu uzgoja lako se spro-
vode sve neophodne agrotehni

ke mje-

re, ostvaruju visoki i stabilni prinosi,

omogu

ava lakša berba, dobijaju kvali-

tetniji plodovi i bolje je zdrvenjavanje
ljetorasta što je veoma važno tokom
zimskog mirovanja. Ukoliko ljetorasti
nijesu dobro zdrvenjeli postoji opasnost

da izmrznu tokom zime. Prilikom sad-
nje, rastojanje u redu treba da bude
1,5 m, dok medjuredno rastojanje tre-
ba da iznosi 3 metra. Na ovaj na

ostvaruje se gustina sadnje od 2.220

sadnica po hektaru. U proizvodnji se
naj

eš

e susre

e špalirski sistem uzgo-

ja sa 3 reda žica. Stubovi mogu biti od

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 2 -

razli

itog materijala (drveni, armirano-

betonski, metalni ili plasti

ni), mada su

u upotrebi naj

eš

e drveni. Dužina stu-

bova treba da se kre

e od 2,8-3 metra,

s tim što se u zemlju pobadaju 60-70
cm, dok iznad zemlje treba da budu
visoki 2,2 metra. Pre

nik stubova mora

biti najmanje 10 cm, dok

eoni stubovi

moraju biti deblji. Rastojanje od stuba
do stuba ne bi trebalo da bude ve

e od

5-6 metara. Žice se postavljaju na 70,
140 i 200 cm od nivoa zemlje.Koristi se

pocin

ana žica debljine od 3,5 do 4,0

mm.
Na dobro pripremljenom zemljištu sad-
nju je mogu

e obaviti od novembra do

sredine aprila. Za podizanje zasada

obavezna je upotreba zdravog, sertifi-
kovanog sadnog materijala.
Tokom prve godine iz sadnice

e se raz-

viti nekoliko novih izdanaka (naj

eš

e 2

ili 3). Njih ne treba proredjivati, ve

ka-

da dostignu dužinu od 1m pinsirati

(zakinuti vrhove). Ovom pomotehni

kom mjerom pospješuje se rast bo

nih

mladara koji

e donijeti rod naredne

godine.
U toku druge godine vrši se prorje-

ivanje i rezidba kupine. Kod izdanaka

koji imaju bo

ne ljetoraste, oni se pre-

kra

uju na dužinu od 20-25 cm, od-

nosno na 3 pupoljka. Orezani ljetorasti
se vezuju za žice u vidu lepeze

itavom

dužinom špalira. Na ovaj na

in se for-

mira proizvodni špalir.
Rezidba kupine u rodu je veoma važna
mjera koja ima za cilj obrazovanje
dobro razvijenog žbuna, postizanje sta-

bilnih i visokih prinosa kao i dobar kva-
litet plodova. Rezidba kupine obavlja se
rano u prolje

e, prije kretanja vege-

tacije. Po žbunu se ostavljaju 3-4 iz-
danka koja su zdrava i bez vidljivih
ošte

enja. Centralni izdanak se reže

20-40 cm iznad najgornje žice, a isti je
postupak i sa izdancima koji se razvode
lijevo ili desno od centralnog. Na ostav-

ljenim izdancima bo

ni izdanci se skra-

uju na 3 pupoljka, odnosno na dužinu

od 20-25 cm. Svi ostali izdanci se
uklanjaju do osnove. Ukoliko na
centralnom, ili na izdancima koji su
ostavljeni sa strane ima previše bo

nih

izdanaka potrebno ih je ostaviti

naizmjeni

no na rastojanju 10 cm

jedan od drugog, dok se ostatak
izdanaka uklanja do osnove. Na ovaj
na

in se spre

ava prevelika gustina i

zasijenjenost u špaliru.

Vezivanje ostavljenih izdanaka vrši se
na isti na

in kao i kod maline, rafijom.

Prilikom vezivanja treba voditi ra

una

da se ostavljeni izdanci ne stegnu pre-
više, kao ni da budu labavo privrzani i

klize duž žice.
Uklanjanje mladih izdanaka kupine je
sli

no kao i kod maline i veoma je

zna

ajna mjera. Uklanjanje mladih

izdanaka se sprovodi u nekoliko navrata
do kraja maja. Mladi izdanci koji se

ostavljaju za rod za narednu godinu
pinsiraju se kad dostignu dužinuod 1
metra, kako bi se pospješilo grananje i
na taj na

in obezbijedio rod za narednu

godinu

Zelena rezidba je višestruko zna

ajna.

Na ovaj na

in se reguliše bujnost

špalira, bolja osun

anost i provjetrenost

špalira što povoljno uti

e na manje

prisustvo bolesti i šteto

ina, omogu

ava

se lakša berba plodova i bolji su uslovi

za diferencijaciju cvjetnih pupoljaka koji
treba da daju rod naredne godine.
Izdanci kupine koji su donijeli rod, kao i
kod maline, posle obavljene berbe ukla-
njaju se do zemlje. Svi orezani izdanci

iznose se iz kupinjaka i spaljuju. Na