Gajenje sorti tresnje i visnje
GAJENJE I SORTE TREŠNJE I VIŠNJE
USLOVI GAJENJA TREŠNJE
Od klimatskih uslova za gajenje trešnje posebno značenje ima temperatura, i to u
prvom redu apsolutne minimalne tokom zimskog mirovanja, na početku i na kraju
vegetacije. Raspored padavina tokom vegetacije je vrlo bitan u fazi rasta ploda, a
posebno u fazi bubrenja ćelija i dozrevanja. Dosta je otporna na niske temperature,
tokom zime izdrži, kraće vreme, i do -28 0 C. Prilikom odabira parcele za
podizanje zasada treba imati u vidu mogućnost pojave kasno procnih mrazeva.
Veće količine padavina u fazi dozrevanja plodova prouzrokuju pucanje plodova i
izraženiji napad bolesti i štetočina, naročito trešnjine muve. Intenzivan gajenje
trešnje zahteva duboka, dobro drenirana i plodna zemljišta. Trešnja gajenja na
divljoj trešnji (podlozi) bolje podnosi nešto teža zemljišta ilovastoglinaste teksture.
Nasuprot tome, ne podnosi teža zbijena zemljišta. Ukoliko je zemljište duže vreme
prekomerno vlažno (slaba prozračnost), koren počinje da truli.
Trešnja zahteva đubrenje sa većim sadržajem organske materije i koja su biološki
aktivna. Poželjno je da reakcija zemljišta bude neutralna do slabo kisele reakcije.
Jako karbonatna i alkalna nisu pogodna za gajenje trešnje, jer je u njima prisutan
poremećaj u ishranom gvožđa, tj. hloroza lišća.
OPRAŠIVANJE TREŠNJE
Često zbunjuje činjenica da zdrava stabla prelepog izgleda i sa obilno cvetalom
krošnjom ne donose plodove. Kao i uvek, za to postoji više od jednog objašnjenja.
Kada se sve stavi na stranu ostaje samo jedno veoma važno pitanje koje treba
razmotriti, a to je oprašivanje. Iako postoji nekoliko samooplodnih sorti, trešnja je
samobesplodna vrsta i zahteva unakrsno oprašivanje. Da bi unakrsno oprašivanje
bilo uspešno potrebne su 2 do 3 unakrsno kompatibilna oprašivača sa istim
vremenom cvetanja ili čije se vreme cvetanja preklapa.
Kod trešnje je prisutna homomorfična i monofaktorijalna gametofitna
samokompatibilnost koja je kontrolisana Slokusom sa multipnim alelima. Drugim
rečima, ako polenovo zrno nosi S alel koji se takođe nalazi u
somatskommaterinskom tkivu tučka, zrno neće rasti; ukoliko se S-alel razlikuje od
onog u materinskom tkivu polenovo zrno će klijati i razviti polenovu cevčicu sa
muškim jedrom koje će dovesti do oplodnje. Na osnovu ove činjenice, sve trešnje
se svrstavaju u takozvane polen inkompatibilne grupe. Prvobitno je identifikovano
šest grupa S alela, što praktično čini 15 različitih grupa. Zapravo, do 2000. godine
prijavljeno je samo deset grupa sa svojim specifičnim S alelima. Sorte koje
pripadaju nultoj grupi su univerzalni oprašivači, kompatibilni sa većinom sorti iz
drugih grupa.
Oprašivanje je jedan od najvažnijih procesa čitavog toka vegetacije kod trešnje.
Uspeh oprašivanja zavisi od adekvatne količine vitalnog, kompatibilnog polena,
efikasnog nanošenja polena na žig tučka, od klijavosti polena, rasta polenovih
cevčica i prodora koji će konačno dovesti do oplodnje i daljeg razvoja ploda.
SORTE TREŠANJA

zimske temperature mogu predstavljati problem, kao i osetljivost cvetnih pupoljaka
na prolećne mrazeve zbog ranog vremena cvetanja ove sorte. Plodovi lako pucaju
usled kiše i ovu sortu treba gajiti u područjima u kojima nema kiše 2 – 3 nedelje
pred berbu. Sorta ranog vremena zrenja sa vremenskim rasponom od 60 – 75 dana
između perioda punog cvetanja i berbe. Samobesplodna sorta. Dobri oprašivači su
sorte Van i Rainier.
LAPINS
Jedna je od najlepših sorti trešnje tamno crvene boje. Samooplodna. Plod je
krupan, tamne burgundsko crvene, skoro crne boje u punoj zrelosti, slatkog ukusa,
odličnog kvaliteta, ukusa i arome.
Tolerantna je prema pucanju plodova. Stablo dobro podnosi zimske mrazeve, rano
plodonosi i obilno rada. Sorta ranog vremena cvetanja. Plodovi sazrevaju oko dve
nedelje posle sorte Bing. Ima 17-19% šecera.
SUMMIT
Ovo je sorta sa veoma privlačnim plodovima. Plodovi su veoma krupni, srčastog
oblika, čvrsti, hrskavi, sa sjajno crvenom bojom pokožice. Odličan odnos šećera i
kiselina čini plodove ove sorte veoma ukusnim. Relativno dobro podnosi niske
temperature, što znači da tokom izvesnih godina može doći do problema u pogledu
ove osobine koji dovode do pojačane pojave bakterijskog sušenja prouzrokovanog
Pseudomonas siringae. Umereno je osetljiva na pucanje plodova. Samobesplodna
sorta, srednjeg do kasnog vremena cvetanja i srednje do kasnog vremena
sazrevanja.
REGINA
Nova sorta, poreklom iz Nemačke koja je tržišno sve zastupljenija među
komercijalnim sortama tamno crvene trešnje. Regina dobro podnosi zimske
mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uslovima sa većom količinom
padavina. Plod je krupan, čvrst, veoma dobrog ukusa, otporan je na pucanje. Sorta
kasnog vremena cvetanja i sazrevanja. Samobesplodna je.
EARLY BIGI (RANA BIGI)
Proizveo ju je selekcioner P. Argot u Francuskoj. U proizvodnju je puštena prvi put
1998. godine. Vrlo je rana sorta, a preporučujemo se gde postoje uslovi za vrlo
rano sazrjevanje. Ova vrlo rana sorta dozreva 2 do 5 dana pre, prije cenjene vrlo
rane sorte Burlat i njezina klona Burlat C1, a to bi bilo oko 20. maja. Sorta razvija
vrlo bujna stabla sa širokim krošnjama, s velikom obrastajućom rodnom
površinom. Osim velike bujnosti, rano ulazi u produktivno doba i daje redovne i

Francuska sorta, trešnje sazreva krajem druge nedjelje zrenja trešnje. Srednje ranog
cvetanja, dobro podnosi transport. Plod je snažan, tamnocrvene boje, srednje
veličine ili veliki, veoma sladak i sočan, sa čvrstim mesnatim delom. Kao rana
trešnja u vreme zrenja nije podložan napadu trešnjine muve. Sorta je delimično
samoplodana i oprašuje se takođe sa drugim ranim sortama trešanja. Dobri
oprašivači su Van, Stela, Lionska rana i Suvenir. Može se uzgajati na blago-
kiselim zemljištima.
STELA
Samooplodna kanadska sorta, srednje ranog cvjetanja. Sazreva sredinom četvrte
nedjelje zrenja trešnje.
ASENOVA RANA
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti