UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

SMIJER: LABORATORIJSKE TEHNOLOGIJE

Projekat:

GENETIČKA OSNOVA IMUNOLOŠKIH SVOJSTAVA

Predmet: Osnove tehnologije molekularne biologije

Studenti: Kartal Maida                                     Mentor : Prof. dr. Naris Pojskić
                Mehmedagić Amina
                Šabanović Firdevsa
                Mišanović Martina

Sarajevo, maj 2016.

2

SADRŽAJ: 

1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Opšte osobine i funkcije imunog odgovora............................................................................4

2.1. Molekularna struktura i funkcionalne specifičnosti imunoglobulina..............................5
2.2. Genetika biosinteze imunoglobulina................................................................................7
2.3. Teorije o genetičkoj kontroli biosinteze antitijela............................................................8

3.  Imunogenetika krvnih grupa  ABO, Rh I MN(S) sistema........................................................9

3.1. ABO sistem krvnih grupa..................................................................................................9
3.2. Rezus (Rh) sistem krvnih grupa......................................................................................11
3.3. MN(Ss) sistem krvnih grupa...........................................................................................12

4. Glavni  kompleks histokompatibilnosti i njegova građa.......................................................14

4.1. Porijeklo i evolucija MHC alela.......................................................................................16
4.2. Polimorfizam i genetika HLA sistema.............................................................................17
4.3. Povezanost HLA sistema i nekih bolesti.........................................................................19

5. Literatura...............................................................................................................................20

background image

4

2. Opšte osobine i funkcije imunog odgovora

Skup ćelija, tkiva i molekula koji posreduju u otpornosti na infekciju naziva se 

imuni sistem

, a 

koordinisana reakcija ovih ćelija i molekula na infektivne mikroorganizme je 

imuni odgovor

Imuni odgovor dakle, predstavlja fiziološki odgovor organizma koji započinje aktivacijom 

imunog sistema prispjelim antigenom, a uključuje imunitet na patogene mikroorganizme, ali i 

štetni   (auto)imunitet   na   vlastite   antigene,   alergije,   (auto)transplantate.   Kada   dođe   do 

interakcije između specifičnog antigena i odgovarajućeg antitijela ispoljava se imuna reakcija. 

Opće   osobine   antigena   su,   prema   tome,   sposobnost   iniciranja   produkcije   antitijela   i 

sposobnost vezanja za njih. Potpuni antigeni posjeduju obje osobine, a nepotpuni isključivo 

reaguju sa antitijelima. 

Prema   porijeklu,   antigene   dijelimo   na  

prirodne

  (proteini,   polisaharidi,   mukopolisaharidi, 

pojedini liposaharidi itd) i 

sintetičke 

(poliaminokiseline:polifenilalanin, politriptofan itd.)

U imuni odgovor organizma su također uključeni T- i B- limfociti i makrofagi. T- limfociti 

proizvode   limfokine   koji   utiču   na   aktivnost   drugih   ćelija   organizma   –domaćina,   dok   B-

5

limfociti sazrijevaju do produkcije imunoglobulina ili antitijela koji inerreaguju sa različitim 

antigenima. Makrofagi „procesiraju“ antigene do imunogenih jedinica koje, s jedne strane, 

stimulišu sazrijevanje B-limfocita u plazmocite koje produciraju antitijela, a s druge, podstiču 

oslobađanje limfokina iz T-ćelija. 

2.1. 

Molekularna struktura i funkcionalne specifičnosti imunoglobulina

Hemijska struktura antigena

Jačina imune reakcije, odnosno antigenost, široko varira i zavisi od odbrambenih potencijala 

pripadajuće biološke vrste i pogođene jedinke. Najčešći antigeni su proteini, a da bi to bili 

njihova molekulska masa mora biti manja od 10

³. 

Aktivnost antigena je i direktnom odnosu sa 

površinom molekula, tj. molekulskom masom.

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti