Genetski modifikovana hrana
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
BIOHRANA I ZAŠTITA HRANE
SEMINARSKI RAD
GM – genetski modifikovana hrana
Student:
Mentor:
Nevena Pećanin Doc. dr Bosa Mirjanić-Azarić
Banja Luka, šk. 2015
2
Sadržaj
UVOD...................................................................................................................3
1. HRANA........................................................................................................... 4

4
1. HRANA
Hrana je bilo koja materija koja apsorpcijom u ljudskom organizmu
doprinosi očuvanju njegove homeostaze. Hranu u užem smislu čine sljedeći
sastojci: ugljeni-hidrati, bjelančevine, masti, vitamin, minerali.
Sve životne namirnice, osim nekih izuzetaka(voda za piće, mineralne
vode i kuhinjska so) su životinjskog ili biljnog porijekla, pa se stoga namirnice
prema porijeklu dijele na: namirnice biljnog i namirnice životinjskog porijekla.
Čovjeku je potrebna i voda, koju unosi kroz hranu ili samostalno.
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i
prodavao, dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su
razvijene: mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke,
paštete), mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi),
ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete), pekarska industrija.
Pojedine životne namirnice se koriste u obliku u kome se nalaze u prirodi,
a većina namirnica se može koristiti tek poslije odgovarajuće pripreme i
prerade. Pripremom i preradom namirnica odstranjuju se nejestivi dijelovi,
postiže se bolja svarljivost i bolja održivost namirnica. Namirnice se pripremaju
i prerađuju primjenom raznih postupaka, kao što su: mehanički postupci,
biohemijski postupci - dejstvom odgovarajućih enzima mikrobiološkog
porijekla ostvaruje se alkoholno i mliječno kiselinsko vrenje, primjena
povišenih temperature, primjena niskih temperature, primjena raznih fizičko-
hemijskih metoda konzervisanja.
Preradom namirnica dobijaju se prehrambeni proizvodi koji se po
hemijskom sastavu manje ili više razlikuju od namirnica iz kojih su proizvedeni.
U sastav gotovo svih namirnica ulazi voda. Većina namirnica sadrži i osnovne
hemijske materije, mineralne materije i vitamine, samo različite vrste i u
različitim količinama, pa se otuda namirnice međusobno razlikuju i po
nutritivnoj i po energetskoj vrijednosti.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti