GEOLOGIJA
Fosili - ogledalo geološke prošlosti
- fosili - ostaci životinja i biljaka iz proteklih razdoblja; otisci organizama u naslagama sedimentnih
stijena
- fosili omogućuju da se rekonstruira prošlost Zemlje; zahvaljujući znanosti o evoluciji koja je utvrdila
da su se organizmi razvijali od jednostavnih prema složenijima
- provodni fosili (karakteristični za manja geološka razdoblja) -> na osnovi fosila moguće je odrediti
relativnu starost stijena
- apsolutna starost stijena određuje se novim metodama koje se temelje na vremenu raspada
radioaktivnih elemenata (radija, uranija, rubidija)
- posebice je raširena metoda koja se temelji na vremenu (polu)raspada izotopa ugljika C14 - vrijeme
poluraspada je 5730 godina te se može izračunati starost do 70 000 godina
- povijest Zemlje dijeli se na eone -> ere -> periode -> epohe -> doba
- eoni:
Hadij (4,5 milijardi g. pr. Kr. - 3,5 milijardi g. pr. Kr.)
Arhaik (3,5 milijardi g. pr. Kr. - 2,5 milijardi g. pr. Kr.)
Proterozoik (2,5 milijardi g. pr. Kr. - 550 mil. g. pr. Kr.)
Fanerozoik (550 mil. g. pr. Kr. - do danas)
- prva tri eona nazivaju se još prekambrij - iz tog razdoblja je 20% današnjih stijena
- izdignuti dijelovi predstavljaju štitove bogate rudama (Kanadski i Baltički štit), a spušteni dijelovi
platforme ili ploče (Ruska ploča)
- fanerozoik se dijeli na 3 ere: paleozoik (545 mil. g. pr. Kr. - 245 mil. g. pr. Kr.), mezozoik (245 mil. g.
pr. Kr. - 60 mil. g. pr. Kr.) i kenozoik (60 mil. g. pr. Kr. - danas)
- u paleozoiku su se događale 3 orogeneze (proces izdizanja gorja):
- takonska u ordoviciju
- kaledonska u siluru i devonu
- hercinska u karbonu u permu
- kaledonskom orogenezom nastala su sljedeća gorja: Skandinavsko gorje, sjeverni dijelovi Velike
Britanije i Irske, sjeverni Apalači (Sj. Amerika)
- hercinskom orogenezom nastali su: južni Apalači, Marutanidi (Afrika), Veliko razvodno gorje
(Australija), Ural, Središnji masiv (Francuska), Ardeni (Belgija), Vogezi (Francuska), Njemačko-češko
sredogorje, Rodopi (Bugarska), Altaj (Azija - granica Kine i Mongolije), dijelovi južne Poljske i
dijelovi Ukrajine
- početkom mezozoika svi su kontinenti bili spojeni - Pangea
- zatim se zbog tektonskih pokreta počinju razdvajati (trijas)
- u mezozoiku je alpska orogeneza (nastale Alpe)
- u kenozoiku je alpska orogeneza bila najizraženija (završila je u paleogenu)
- stvorila je mlada ulančana gorja - planinski pojasi: Kordiljeri (Ande u J. Americi), Alpe (od Pireja do
Kavkaza), Himalaja (od Kavkaza do Istočne Azije)
- kontinenti su došli u današnji položaj u kenozoiku, a u epohi pleistocena pojavljuju se homo habilis i
homo erectus (ljudi)
- pleistocen su obilježila izmjena ledenih i međuledenih doba, po završetku ledenog doba razina mora
se je podigla za oko 130 m (u literaturi se navodi 100 m, ali to je pogrešno)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
Minerali i stijene
MINERALI
–
minerali predstavljaju osnovne dijelove od kojih su izgrađene stijene Zemlje
- izgrađeni su od atoma, iona i molekula pa im se sastav može izraziti kemijski
- obično su pravilnog oblika, a ukoliko se dogodi da nisu, nazivamo ih amorfnim (nepravilnim)
- najčešći elementi koji izgrađuju minerala su: kisik, silicij, željezo, aluminij, kalcij, natrij, magnezij i
kalij
- od devet grupa minerala, najznačajniji su silikati, oksidi, hidroksidi, karbonati, samorodni elementi
(izgrađeni od samo jednog elementa)
- silikatni minerali zastupljeni sa 75% u građi Zemlje
- oksidi i hidroksidi zastupljeni sa 17% u građi Zemlje
- karbonati (CO3) sudjeluju s 1,7% u građi Zemlje - najčešći vapnenac/kalcit (CaCO3) i dolomit
[CaMg(CO3)2]
STIJENE
- nakupine jedne ili više vrsta minerala nazivaju se stijene
1. vulkanske stijene (magmatske, eruptivne)
- nastaju hlađenjem (kristalizacijom) magme ili lave
a) intruzivne: nastaju u Zemljinoj unutrašnjosti, dugo i polagano hlađenje magme, lijepa i zrnata
struktura (granit, peridot)
b) efuzivne: nastaju na Zemljinoj površini, kratko i brzo hlađenje lave, nema kristalizacije ili ako do nje
dođe nastaju sitna zrna minerala (bazalt, andezit)
c) žične: nastaju u „dimnjacima“ koji povezuju Zemljinu unutrašnjost sa Zemljinom površinom
2. sedimentne stijene (taložne)
- nastaju taloženjem ili sediemntacijom minerala
- prepoznatljive po slojevima
- nastaju na i pri Zemljinoj površini (najveći dio stijena na Zemlji)
- nastaju taloženjem i okamenjivanjem (dijageneza) materijala nastalog:
a) trošenjem već postojećih stijena -> klastične stiene (šljunak - konglomerat; pijesak - pješčenjak; mulj
- šejl - vezivni materijal velikog broja stijena)
- prapor ili les -> crnice (nastao otpuhivanjem materijala sa zemljišta nastalog djelovanjem ledenjaka
(Ukrajina, Kina, Rusija, Amerika)
- lapor ili tupina -> cement (kalcit, dolomit i glina) (Našice, blizina Splita)
b) kristalizacijom -> kemijske stijene (gips i kuhinjska sol)
c) od živih organizama -> biogene stijene (vapnenac i dolomit)
- vapnenci se sastoje od komadića kostura organizama koji su ih za života izgradili od kalcij-karbonata,
uzimajući ga iz vode (stijene najčešće nastaju u vodi)
- vapnenac i dolomit nalazimo u kršu (54% površine naše domovine)
- gubljenjem vapnenca nastaje crvenica (gorska, primorska i zapadni dio panonske Hrvatske)
- ugljen nastaje procesom karbonizacije močvarne vegetacije (treset, smeđi ugljen, kameni ugljen,
antracit)
- karbon (naslage kamenog ugljena) - povećanje koncentracije ugljika tokom nekog razdoblja
- nafta nastaje na dnima zatvorenih mora gdje vladaju anaerobni uvjeti
3. metamorfne stijene (preobražene)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- danas je poznato da se litosfera sastoji od oko 20 manjih ili većih litosfernih ploča
- kretanje ploča i njihov aktivnost najizraženija je duž njihovih granica (rubova), a na to upozorava
raspored potresa i vulkana u svijetu
- razlikujemo tri tipa granica litosfernih ploča
KONSTRUKTIVNE GRANICE
- označuju područja gdje se litosferne ploče međusobno udaljavaju
- kroz razmake, pukotine, izbija magma gradeći i oblikujući oceanska gorja uz snažne potrese
- ta oceanska gorja nazivaju se srednjooceanski hrptovi (jasno izražen smjer pružanja)
- središnji dio tih gorja je žljebasto udubljenje kroz koje izbija magma stvarajući novu Zemljinu koru
-> konstruktivne granice -> nastanak oceana (proces oceanizacije)
- Atlantski ocean je nastao razmicanjem Pangee - odvajanjem Amerika i Afrike
–
Island je oceanski hrpt -> oceanski hrptovi najduži lanci na svijetu, također tu je i veća razina
mora
DESTRUKTIVNE GRANICE
- obilježava podvlačenje jedne ploče pod drugu, uglavnom na rubovima oceanskih primorja pri čemu
nastaju dubokomorski jarci (11 022 m)
- ploča koja se podvlači lomi se i puca pa se javljaju potresi, a na površinskoj ploči pojavljuju se
vulkani i nastaju ulančani planinski lanci i otočni nizovi
- to je najnestabilnije područje na Zemlji, jer se litosfera razara
- brzina podvlačenja može doseći i do 37 cm godišnje
- jedan od glavnih dokaza podvlačenja jesu žarišta potresa u području podvlačenja, vezana uz kosu
plohu (prosječni nagib 45°) što je nepobitan dokaz u kakvom je položaju ploča koja se podvlači
- Benioff zona
- može doći do povlačenja oceanske pod kontinentsku ploču, oceansku pod oceansku i kontinentsku
pod drugu kontinentsku ploču
KONZERVATIVNE GRANICE
- označene su rasjednim pukotinama duž kojih dolazi do smicanja dviju litosfernih ploča što izaziva
česte i jake potrese
- nema stvaranja nove ni nestajanja stare Zemljine kore -> otuda naziv (lat. konservare = očuvati)
- primjer ovakve granice predstavlja oko 1000 km dug rasjed San Andreas u Kaliforniji
- duž njega dolazi do smicanja Pacifičke i Sjevernoameričke litosferne ploče -> glavno potresno
područje uz pacifičke obale SAD-a
- središnji prostori kontinenata stariji su od njihovih rubova jer se na njima ne zbiva tektonika ploča
- kratoni - karakterizira ih mali broj potresa, jako trošenje stijena i nizak reljef (štitovi i platforme)
Endogeni ili unutrašnji pokreti i oblici
- označavaju gibanja Zemljine kore izazvana endogenim silama - dijele se na tektonske pokrete
(nabiranje, rasjedanje, navlačenje), epirogenetske pokrete, vulkanizam i potrese
- sloj je osnovni pojavni oblik litosfere i karakterističan je za sedimentne stijene
- omeđen je sa dvije slojne plohe
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
