UNIVERZITET U PRIŠTINI

EKONOMSKI FAKULTET

MASTER AKADEMSKE STUDIJE

Seminarski rad iz predmeta: Marketing menadžment

GERILA MARKETING KAO STRATEŠKO ORUŽJE MARKETINGA

Mentor: 

Kandidat:

Prof. dr Tanja Vujović

Milena Marković

U Kosovskoj Mitrovici, 

decembra 2014.godine

SADRŽAJ:

Uvod.......................................................................................................................................................2

1. Gerila marketing vs Tradicionalni marketing......................................................................................3

2. Tajne gerila marketinga......................................................................................................................4

3. Kako funkcioniše i šta znači gerila marketing?....................................................................................5

4. Koncept gerila marketinga..................................................................................................................8

5. Odabir najsmrtonosnijeg marketinškog oružja.................................................................................10

5.1. Minimedija marketing.......................................................................................................................10

5.2. Maksmedija marketing......................................................................................................................12

5.3. Marketing elektronskih medija.........................................................................................................14

5.4. Infomedija marketing........................................................................................................................20

5.5. Nemedijski marketing.......................................................................................................................20

5.6. Marketing orijentisan na ljude..........................................................................................................22

5.7. Atributi kompanije............................................................................................................................24

5.8. Stavovi kompanije.............................................................................................................................25

Zaključak..............................................................................................................................................27

Literatura.............................................................................................................................................28

1

background image

1. Gerila marketing vs tradicionalni marketing

Najbolji   način   za   razumevanje   značenja   termina   gerila   marketing   može   se   dobiti   njegovim 

upoređivanjem   sa   tradicionalnim   marketingom.   Pogoditi   ciljano   tržište   zahteva   izizetno   visok   nivo 
inovativnosti. Gerila ili ne tradicionalni marketing se javlja kao moderan oblik marketinga koji čak ni 
neke velike agencije nisu uspele da primene na pravi način. U tome je prednost malih preduzeca.

Postoji puno formi gerila strategija i taktika koje su dizajnirane da pogode specifično tržište i 

njegove sub segmente na najbolji način. Kako postoji pregršt alata, presudno je znati kad, gde, zašto i  
kako   napraviti   pravu   koreografiju.   Ne   tradicionalni   marketing   treba   da   poklopi   potrošačke   navike   i 
stavove kako bi pouzdano pogodio ciljnu grupu. U pojedinim slučajevima gerila marketing može da bude 
deo generalne kampanje ili može sa uspehom potpuno da zameni tradicionalne tehnike i aktivnosti. Tzv. 
gerilci se u 20 stvari razlikuju od tradicionalnih marketara. To su:

1. Dok je za tradicionalne marketare novac odlučujući faktor, za gerilce na prvom mestu su 

vreme, energija, mašta i informacija. Ako poseduješ navedene stavke, nije ti potreban ogroman novac da 
bi povećao svoju konkurentsku prednost.

2. Tradicionalni marketing je zastupljen u velikim firmama, dok gerila marketing primenjuju 

prvenstveno mala i srednja preduzeca.

3. Tradicionalni marketing svoj učinak meri sledećim pokazateljima: prodajom, reakcijom na 

ponudu, posetama Internet stranama, obimom prometa; dok je za gerilce najvažniji pokazatelj uspešnosti i 
mera uspeha samo profit.

4.   Tradicionalni   marketing   se   oslanja   na   procenu   i   iskustvo,   tj.   nagađanje,   a   gerilski   na 

psihologiju - zakone ljudskog ponašanja.

5. Tradicionalni marketing smatra da je posao obavljen prodajom proizvoda i ne vodi računa o 

zadovoljstvu kupaca proizvodom. Gerila marketing nastavlja komuniciranje sa klijentima i posle izvršene 
prodaje kako bi saslušao njihove primedbe, zamerke, pohvale.

6.   Tradicionalni   marketing   nastoji   da   eliminiše   konkurenciju   iz   svog   okruženja,   a   gerila 

marketing insistira na pronalaženju načina za udruživanje sa konkurencijom kako bi se podelili troškovi, a 
samim tim i učinili manjim.

7. Tradicionalni marketing je tzv. “JA” marketing jer velike firme prvenstveno polaze od sebe i 

stavljaju sebe i svoje ja u prvi plan. Gerilci u centar pažnje stavljaju svoje klijente, zato i koriste tzv. “VI” 
marketing. 

8.Tradicionalni marketing razmišlja o tome  šta može da dobije od klijenata, a gerila marketing se 

brine o tome šta može da da klijentu.

9. Tradicionalni marketing ukazuje na činjenicu da pojedinačne marketing tehnike daju rezultate, 

gerilci ukazuju na potrebu kombinovanja više tehnika marketinga, jer samo marketinške kombinacije daju 
pozitivne rezultate.

10. Tradicionalisti uvek na kraju meseca broje novac, dok gerilci broje nove kontakte.
11.   Tradicionalni   marketing   se   ne   oslanja   na   tehnologiju,   gerila   marketing   zahteva   primenu 

tehnologije.

12. Tradicionalni marketing se obraća grupama ljudi i to po pravilu većim, gerila marketing se 

obraća pojedincima i manjim grupama .

13.Tradicionalni marketing je nenameran i ne obraća pažnju na sitnice. Gerila marketing je uvek 

nameran i uvažava značaj upravo tih malih detalja i sitnica.

14.   Tradicionalni   marketing   veruje   da   marketing   prodaje   robu.   Gerila   marketing   smatra   da 

marketing ne prodaje robu, već da smo nastoji da zainteresuje ljude da se raspituju o proizvodima.

3

15. Tradicionalni marketing je monolog jer jedna osoba šalje poruku dok svi ostali slušaju. Gerila 

marketing je dijalog, interakcija.Klijent sluša poruku ali i aktivno učestvuje u slanju odgovora, davanju 
svog mišljenja.

16.   Tradicionalni   marketing   koristi   sledeća   sredstva   marketinga   -   radio,   televiziju,   direktnu 

poštu,časopise i Internet.Svi oni zahtevaju velike novčane izdatke za firmu. Gerila marketing poznaje i 
koristi oko dve stotine načina reklamiranja i mnogi od njih su besplatni.

17.   Tradicionalni   marketing   plaši   vlasnike   firmi   i   često   dovodi   do   njihove   pasivne   uloge   u 

kreiranju   marketing   strategije,   gerila   marketing   se   ne   plaši   marketinga   i   sam   kontroliše   proces,   ne 
dozvoljava da proces kontroliše njega.

18.Prema tradicionalnom marketingu najpre treba razviti poslovanje, pa tek onda granati posao. 

Po gerilcima taj proces ide u obrnutom smeru.

19. Po tradicionalnom stanovištu poslovanje treba da napreduje linearno, dodavanjm jednog po 

jednog klijenta. Poslovanje po gerilcima treba razvijati geometrijski i to povećavanjem transakcija, više 
transakcija  po ciklusu prodaje sa svakim klijentom, preporučivanjem od jednih do drugih.

20. Tradicionalni marketing se oslanja na vizuelno sredstvo identifikacije. Umesto toga gerila 

marketari koriste  

m-gen

  koji predstavlja njihovu kompaniju i koji daje najviše informacija u najkraće 

vreme.

Imajući u vidu prethodne stavke jasno se mogu razgraničiti  ova dva koncepta marketinga. Jasno 

je međutim da razvoj tehnike i tehnologije čini značajne i revolucionarne promene i na polju marketinga i 
da samo oni koji budno prate i prilagođavaju svoje delovanje pomenutim promenama mogu opstati na 
tržištu i u poslu uopšte i mogu iz toga izaći kao pobednici. Oni koji nisu sposobni da prate pa i da 
iniciraju promene ne mogu očekivati uspeh. Naprotiv oni postaju gubitnici i nestaju sa lica zemlje. Zato je 
i gerila pristup marketingu, kao jedan novi koncept toliko dobio na značaju. posebno zbog sve većeg  
razvoja preduzetništva, velikog broja malih i srednjih preduzeća koja se velikom brzinom pojavljuju na 
tržištu. U tom moru preduzetnika uspevaju samo oni koji nauče da se bore na gerila način. A što je 
najvažnije od svega nije potrebno uložiti ogromne sume novca da bi se uspelo. Uz  dobar marketing plan i 
određeni iznos sredstava gerila koncept daje načine za postizanje ogromnih profita.

 

2. Tajne gerila marketinga

 Svaki pravi gerilac mora da  zna osnovne tajne gerila marketinga. Njihovom primenom jedino je 

moguće ostvarenje zacrtanih ciljeva malih i srednjih preduzeća na putu njihovog afirmisanja i uopšte 
uspeha na surovom trzištu. Dakle ako ih znaju gerilci za njih ove tajne i nisu tajne. U tome je i stvar. One  
ostaju tajne za one koji ih ne znaju,za one koji se ne bave gerila marketingom, što se za prave gerilce ne 
može reći. Oni moraju da poznaju svih 16 monumentalnih tajni gerila marketinga, a to su:

1. Morate biti posvećeni svom programu marketinga. ( posvećenost )
2. Razmisljajte o tom programu kao o investiciji. ( investicija )
3. Pobrinite se da vas program bude dosledan. ( doslednost )
4. Potencijalni klijenti moraju imati poverenje u vašu firmu. ( poverenje )
5. Morate biti strpljivi kako biste ostali posvećeni. ( strpljenje )
6. Morate znati da je marketing arsenal oružja. ( arsenal )
7. Morate znati pravilan redosled - prodaja pa profit. ( redosled )
8. Morate nastojati da vodite firmu tako da to pogoduje klijentima. ( pogodnost )
9. Unesite element oduševljenja u svoj marketing. ( oduševljenje )
10.  Merite efektivnost svog oružja. ( mera )
11. Pokažite da ste uključeni i da obraćate pažnju na svoje postojeće i potencijalne klijente. 

( uključenost )

4

background image

vaseg kucnog ljubimca, vreme je da zakazete termin kod nas.” Odziv je bio neverovatan. U kratkom roku 
su svi termini za kurs bili zauzeti, a akcija je morala da bude prevremeno zaustavljena. Mali budzet, 
lukava ideja, veliko delovanje!

 Kao uvek jedinstven i zanimljiv dogadjaj gerila-marketing dovodi do samostalnog sirenja vesti 

putem "usta do usta", preko mobilnog, interneta i preko medija. Kada se gerila marketing akcija odradi 
lose, govori se samo o losoj akciji, a ako se odradi dobro prica se i o proizvodu.

Jedna opasnost u gerila marketingu jeste manjak mogucnosti kontrolisanja. Glavni zadatak jeste 

pokretanje. Ova marketinska akcija moze da pokrene one koji brane marku, proizvod kao i protivnike iste 
te marke i proizvoda.

Ulični („gerila“) marketing predstavlja ubedljivo najdirektniju vrstu tržišne komunikacije za koju 

savremeni biznis uopšte zna - Jedna od pet najprimenjivijih formi tržišne promocije. Uspeti u uslovima 
sve žustrije tržišne borbe i neprekidnog nadmetanja sa konkurencijom danas se smatra veštinom za koju 
je neophodno znanje, odlučnost i talenat. Svemu tome treba dodati i nužnost stalnog inoviranja i potrage 
za drugačijim formama kako bi se određeni proizvodi ili usluge učinili znatno boljim i primamljivijim za 
kupce. Upravo zbog takvih zahteva, u svetu modernog marketinga pre više godina razvijen je jedan 
relativno nov i dosad tek delimično afirmisan pristup koji, što zbog mesta na kom se obično izvodi, što 
zbog niza vlastitih specifičnosti, mnogi danas nazivaju uličnim ili  „gerilskim“ (grassroots) marketingom.

Koje   su   najvažnije   karakteristike   ovakve   forme   marketinškog   nastupa?   Prvo,   predstavlja 

ubedljivo 

najdirektniju vrstu tržišne komunikacije 

za koju savremeni biznis uopšte zna, direktniju čak 

i od Interneta. Najjednostavnije  rečeno, svodi se na ličan ili „face-to-face“  kontakt sa potencijalnim 
kupcima i na isti način dizajniranu distribuciju marketinških poruka, informacija i poziva na željenu 
akciju. 

Što se tiče prefiksa - gerilski, on je i ovde, kao i u mnogim drugim socio-kulturnim domenima 

(urbana, muzička, politička... „gerila“), preuzet iz rečnika klasične vojne doktrine. Naslanjajući se na 
izvorni model razmišljanja, naročito u pogledu načina organizacije, na teren komercijalne aktivnosti i 
borbe za veću naklonost kupca uvodi se „gerilski“ pristup. 

Većina svetskih stručnjaka među najčešće forme uličnog marketinga obično ubraja  

besplatno 

deljenje  flajera  

i drugog reprezentativnog materijala slučajnim prolaznicima (ali, što je  najbitnije, i 

potencijalnim kupcima) na ulici. U metode „gerila“ marketinga ubraja se i  

organizovanje besplatnih 

degustacija   i   demonstracija

,   pa  

informativno-promotivni   razgovori  

sa   aktuelnim   i   eventualnim 

budućim korisnicima, 

različiti performansi, izvedbe

 i tome slično. Kod svake od tih aktivnosti ubedljivo 

najvažnija stvar, ali i najveći izazov, je 

kako prepoznati kupca koji pripada jasno definisanoj ciljnoj 

grupi ?

  Naime, svaki pokušaj nasumičnosti i svaštarenja u marketingu sa sobom obično nosi ne samo  

veliki rizik, već i potencijalno veliki trošak. To samo znači da najprometnije ulice, trgovi ili tržni centri u 
jednom gradu, uprkos svim zakonima verovatnoće, nisu univerzalno najbolja lokacija za promociju baš 
svakog   proizvoda   ili   usluge.   Uostalom,   ni   „gerila“   marketing   ne   „paše“   svakoj   delatnosti   i   svakom 
postojećem   biznisu.   „Ulični”   marketing   je   zaista   umetnost   promovisanja   određenog   proizvoda   i   to 
direktno   ljudima   kojima   ga   želite   prodati.   Živ   kontakt   sa   potrošačem   je   ono   što   ulični   marketing 
najuočljivije izdvaja u poređenju sa tradicionalnim formama oglašavanja, kao što su novine, televizija i 
radio. Većina kupaca obično je krajnje sumnjičava prema propagandi. Ali, ona bliskost i emocija koje 
ulični   marketing   nosi   sa   sobom,   uspešni   su   upravo   na   tom   frontu.   Veoma   brzo   uspevaju   da   spuste 
psihološki ‘gard' potrošača i lako dopru do njih“, objašnjava Džej Vuds, profesor na poslovnoj školi 
Harvarda.

Jedna od bitnijih stvari od koje zavisi uspešnost svake „street“ marketing kampanje je svakako i 

doza originalnosti ispoljena u njoj. Kao i kod svih drugih promo kampanja, 

i ovde je glavni cilj pobuditi 

pažnju što većeg broja kupaca, podstaći njihov potrošački nemir i, naravno, aktivirati njihovu 
spremnost da kupe ono šta im se nudi.

 Upravo zbog toga, sve veći broj firmi i kompanija, koje u svom 

poslovanju koriste neku od formi uličnog marketinga, neprestano se trudi da svaki svoj gerilski potez 

6

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti