1

                                         VISOKA EKONOMSKA ŠKOLA

                                                       

STRUKOVNIH STUDIJA

                                                             

PEĆ - LEPOSAVIĆ

  

                            

SEMINARSKI  RAD:

  

                                PREDMET: POSLOVNO OKRUŽENJE

  

                                               

TEMA: GLOBALIZACIJA 

MENTOR

 :                                                  

           

                                              STUDENT:

Prof. dr  Boban Dašić                                

GRAČANICA

                                     

Milena Marinković

                              

                                                 

2017

2

UVOD..........................................................................................................................3

1.DEFINICIJA GLOBALIZACIJE.............................................................................4

    1.1. Globalizacija uopše...........................................................................................5

     1.2. Proces globalizacije..........................................................................................6

2. EKONOMSKA GLOBALIZACIJA........................................................................7

         2.1. Ubrzavanje međunarodnih tokova kapitala..................................................8

        2.2. Ubrzavanje međunarodnih tokova roba.........................................................8

4. NOSIOCI GLOBALIZACIJE.................................................................................10

5. GLOBALNE KOMPANIJE................................................................................... 11

       5.1 „ Coca-cola globalizacija“ .............................................................................11

6. PROCES GLOBALIZACIJE TRŽIŠTA I EFEKTI NA POSLOVANJE 
PREDUZEĆA.............................................................................................................12

ZAKLJUČAK.............................................................................................................14

LITERATURA............................................................................................................15

background image

4

1. Definicija globalizacije

Globalizacija je jedan relativno novi izraz za neke stare procese koju su se ranije 
desili samo drugačije nazivali. Tako npr. kao sinonime za globalizaciji mogli 
bismo pomenuti ''univerzalizaciju'', ''internacionalizaciju''...Globalizacija potiče od 
francuske riječi ''global'', što znači celovitost, sveukupnost. Pojam globalizacije 
može se shvatiti i definisati na različite načine.

“Globalizacija je proces širenja uklanjanja prepreka slobodnom tržistu” (Dzozef 
Stiglić).

Dilema vezane za globalizaciju se odnose na to: dali je ona proces ili mit; nova ili 
stara pojava; homogena u svom delovanju, ili ima i pozitivne ili negativne efekte; 
od toga da li podstiče razvoj novog modela ekonomskog i društvenog razvoja, ili 
nove svetske krize (Hjuton, W., Gidens, A., 2000)?

2

 Jedno definiše globalizaciju 

kao pozitivan i optimističan proces koji donosi razvoj tehnologije, proširenje 
tržišta, veći profit, lagodniji život, naučni napredak, raspad diktatorskih režima i 
užitak potrošnje (dakle, kao nužnost povezivanja sveta bez nacionalnih granica). 
Drugo definisanje globalizacije kao nužno zlo, prevlast SAD-a i EU-e u svim 
aspektima života: ekonomiji, politici, nauci i kulturi (dakle kao oblik kolonijalizma 
i imperijalizma nad malim narodima). Klaić o globalizaciji kaže: ''Osnovno 
obeležje sadašnjeg društvenog života i stanja zemalja je prisustvo međuzavisnosti. 
Međuzavisnost i globalna rasprostranjenost na širokom prostoru poznata je kao 
globalizacija.''

3

''Globalizacija je naziv za pretvaranje sveta u jedinstven prostor''

4

2

 

Tatjana Djuric Kuzmanovic,” Poslovno okruzenje”, str.8 

3

 

Bratoljub Klaić, ''Rječnik stranih riječi'', str. 259

3

Ljubomir  Berberović,, '' Globalizacija ili diktiranje budućnosti'', Sarajevo, 1996, str.1

4

5

1.1. Globalizacija uopšte

Izvorište globalizacije uklapa se u novu filozofiju poznatu kao novi svetski 
poredak koji je zamišljen u Sjedinjenim Američkim Državama nakon propasti 
komunističkih poredaka i Sovjetskog bloka, a čija je najvažnija odrednica stvaranje 
globalnog tržišta.

Kao dugotrajni istorijski proces u kojemu ljudski rod od samih početaka svojim 
kretanjem i izumima teži sveobuhvatnosti sveta, globalizacija je svoje ubrzanje 
doživela raspadom realnog socijalizma i slomom komunističkih jednostranačkih 
režima u zemljama srednje i istočne Europe i u bivšem Sovjetskom Savezu. U 
ujedinjenju Europe mnogi vide prvi korak ka stvaranju svetske države, a ta ideja o 
jednom svetu jednako je stara kao i iluzija o večnom miru kojeg bi taj svet trebao 
garantovati. Globalizaciju je kao proces nemoguće izbeći, s obzirom na razvijenost 
visoko sofisticirane tehnologije, posebno informatičke što svet pretvara u globalno 
selo. Takvo globalno otvoreno tržište nameće visoke kriterijume kvalitete, 
učinkovitosti, te razvojnih sposobnosti i afiniteta preduzeća kao i kompetencije 
menadžera. Otvorenost prema svetskom tržištu, duboka međunarodna integracija i 
revolucija u ekonomiji znanja oblikuju globalizaciju kao proces sa sve manjim 
mogućnostima nacionalnih država da utiču na ekonomske procese.Vlade pojedinih 
država raspolažu sa sve manje moći koja prelazi u ruke menadžera 
multinacionalnih interesa kojima su podređene i najveće države sveta, što uzrokuje 
nestanak državnog kapitalizma i nacionalne države. Na međunarodnom planu 
vlade deluju sve više zajedno s međunarodnim organizacijama, "od Ujedinjenih 
naroda do GeneralMotorsa". A kao primer možemo navesti Fiat, simbol 
italijanskog porodičnog vlasništva i nacionalne industrije, koji je napokon popustio 
globalizaciji udruživši se sa multinacionalnim partnerom američkim General 
Motorsom"

1.2. Proces globalizacije

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti