SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
HRVATSKI STUDIJI-STUDIA CRROATICA
STUDIJ NOVINARSTVA
UTJECAJ I ULOGA MEDIJA U GLOBALIZACIJSKIM
PROCESIMA
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Studentica:
Dr.sc.Anđelko Milardović
Ivana Tarnaj
1
Zagreb, 2004. godina
Kada je Albert Einstein otkrio teoriju relativiteta suočio se sa pomalo iznenađujućim
problemom. Ovaj svijetski poznati fizičar vrlo je brzo shvatio kako svoje revolucionarno
otkriće koje je uzdrmalo temelje klasične Newtonovske fizike ne može verbalno objasniti
budući u dotadašnjem leksiku nisu postojali pojmovi koji bi odgovarali novootkrivenim
fenomenima. Slijedom razvoja komunikacijskih tehnologija te transformacijom medija iz
pisanog i auditivnog u slikovno i interaktivno, pojavila se potreba za zasebnim jezikom,
leksikom kojim će biti moguće opisati i prenijeti sve promjene i fenomene u komunikacijskoj
sferi današnjice. Stoga je sasvim logično predočiti maleni riječnik pojmova vezanih uz
medije, internet i globalizaciju, budući se oni odnose ne samo na nove tehnologije, već i
promijenjenu percepciju kod krajnjih konzumenata medijskih proizvoda, koji su iz jedne
literalne i pasivne pozicije vrlo brzo prerasli u audio-vizualnu i interaktivnu publiku. «Vi ste
generacija sličica» govorila je moja profesorica iz matematike još u srednjoj školi jasno se
identificirajući kao pripadnica jedne druge ili drugačije komunikološke generacije. I doista,
promatrate li 50-godišnjaka kako nastoji savladati tehnološke prepreke poput mobitela i sve
prisutnijeg interneta, postaje sasvim jasno kako je zaista riječ o zasebnoj generaciji, raskoraku
između romantičnog vremena pisane riječi i novog globalnog trenda on-line i interaktivnog
življenja. Pojmovnik kojim se najčešće nastoji prikazati složena fenomenologija medija,
najintrigantnijeg biznisa 19, 20 i 21. stoljeća, kreće se na relacijama hardwera, softwera i u
poslijednje vrijeme bodyweara. Osim osnovnih elemenata medijskog tijela slikovito ocrtanog
jezikom kompjuterskih komponenti, svakako je važno apsorbirati široki pojmovnik vezan uz
globalne asocijacije i procese. Budući je u cijelokupnoj priči o medijima i globalizaciji
najčešće riječ o novim, gotovo psihološkim, odnosima između mase i individualca, velikog i
malenog, nacionalnog i globanog, moći i nemoći, znanja i ne znanja, odmotavanje logičkog
klupka započinje pravilnim identificiranjem pojma sa fenomenom, te u konačnici završava na
individualnoj presudi o dobru i zlu u sve prisutnim, sve obuhvatnim i gotovo svemogućim
medijima. Pri tomu najviše fascinira činjenica kako medijska moć utjecaja na pojedinačnu
dušu prestaje već pritiskom na gumb daljinskog upravljača ili gašenjem radijskog prijemnika,
no na društvenoj razini, a ljudska je jedinka neizostavno društveno biće, kako je to davno
Uvod: JEZIK MEDIJA
2
TEORIJA GLOBALIZACIJE
zapljusnula je post-hladnoratovski vrli novi svijet kao
odgovor na neuspjehe zemalja tzv. Trećeg svijeta te kao odgovor na kontraverze kapitalizma
iznjedrenog iz imperijalizma pojedinih samoprozvanih super-nacija. Pojam globalizacija
odnosi se na rastuće međupovezanosti različitih dijelova svijeta, što kao posljedicu ima
stvaranje kompleksnih oblika interakcije i međuovisnosti. Anđelko Milardović teorju
globalizacije uobličuje prenoseći viđenje Ronalda Robertsona kako je zapravo riječ o
«analitičkoj shemi na temelju koje se mogu misliti i opisati pojave koje imaju nadnacionalno
(univerzalno svjetsko) značenje»
1
.
Milardović ističe kako je riječ o gotovo novoj paradigmi.
To potvrđuje i opširna literatura na temu, no većina autora suglasna je, a s čime se valja složiti,
da je
«globalizacija proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i političkog djelovanja koje
nadmašuje granice nacionalnih država»
2
.
U tom kontekstu nastojanje je ovoga diplomskog
rada promatrati poziciju medija kao glavnog generatora komunikacijskih čimbenika na razini
svjetskoga sustava ovoga, kako između ostalog ističe Chase-Dunn, multidimenzionalnog
globalizacijskog procesa. Jasno je pritomu kako su osnovne poluge moći, kao produžeci
složenih i snažnih ekonomskih i političkih globalnih djelovanja, upravo transnacionalne
medijske organizacije. Smjerokaz za kretanje globalizacijom najzornije je prikazao Urlich
Beck. Njegova je pretpostavka kako globalizacija ima 8 obilježja.
3
Prvo obilježje je
gospodarsko-zemljopisne karakteristike
, a odnosi se na
djelovanje transnacionalnih
korporacija, trgovinu i kolanje informacijskog kapitala
. Drugi je
informatičko-
tehnološki
, dočim se treći odnosi na
univerzalne vrijednosi poput ljudskih prava i
demokracije
. Četvrti sugerira
razvoj kulturne industrije i sve njezine kontraverze
, a peti
naglašava
policentričnost svjetske politike u kojoj djeluju transnacionalni akteri
.
Svjetsko osiromašenje
šesto je obilježje globalizacije kao trenda, a sedmo upozorava na
razaranje i uništavanje okoliša
. Osmo i konačno obilježje globalizacije prema Becku bavi se
transkulturnim konfliktom
koji je svoju surovu realizaciju doživio u nedavno buknulim
terorističkim ratovima između Islama, prikazanog kroz lik i djelo Osame bin Ladena i njegove
terorističke mreže Al Quaide s jedne, te Georgea Busha Juniora, američkog predsjednika i
konzervativca, iznjedrenog na leđima industrije čelika SAD-a, s druge strane. No,
globalizaciju valja promatrati kao kuglu. U velikoj mjeri određuju je pojmovi poput
1
A. Milardović, Globalizacija, str. 9.
2
A. Milardović, Globalizacija, str. 10.
3
A. Milardović, Globalizacija, str. 10.
4
modernizacije, liberizacije, svjetsko tržište, koncentracija kapitala, demokracija,
pozapadnjavanje, politička i gospodarska moć etc.
5
Svakoga se dana na globalnim tržištima novca okrene daleko više od trilijun dolara, što je
ogromno povećanje u odnosu na deset godina unatrag, da ne idemo dalje u prošlost.
Vrijednost bilo koje količine novca kojeg možemo imati u svojim džepovima ili na našim
bankovnim računima, mijenja se od trenutka do trenutka u skladu s fluktuacijama na tim
tržištima. Zato, dakle, ne bih oklijevao reći da globalizacija, ovakva kakvu je doživljavamo, u
mnogim aspektima nije samo nova, već i revolucionarna».
7
Navedeno opažanje A. Giddensa
usmjerava na zaključak kako je zapravo začuđujuće da se vrijeme i prostor danas zaobilaze
jednim klikom miša, što u potpunosti realizira McLuhanovu paradigmu, te s druge strane svjedoči
o nevjerojatnim, revolucionarnim, pomacima u ekonomiji današnjice. Kada govori o skepticima i
radikalima, Giddens ukazuje na svjetonazor izmjeren u fluktuaciji «globalnog» novca, no temu
nastoji produbiti raspravom o nacionalnoj državi, o čemu u zasebnom poglavlju raspravlja i ovaj
diplomski rad. Međutim, Giddens dobro primjećuje kako je globalizacija u osnovi sila čiji je
glavni motor pokretač upravo globalna ekonomija. Njezini su pak statori i rotori internacionalne
mega kompanije, koje u svojim lepezama gotovo fraktalno ocrtavaju složenost procesa
globalizacije. Kako bi se približila samom značenju globalnih trendova, te kasnije razmotrila i
njihove učinke, odlučih krenuti in medias res. Ostavljamo stoga romantična vremena proroka
McLuhana, i na svemu mu znanju zahvalimo, jer već duže godina svijetom hodaju kiklopi.
7
Izvor Internet, tražilica Google; pojam A. Giddens
7
