UNIVERZITET/SVEUČILIŠTE “VITEZ”
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
TRAVNIK
MUHAREMSPAHIĆ MIRZA
GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA BIH
SEMINARSKI RAD
TRAVNIK, 2010.
UNIVERZITET/SVEUČILIŠTE “VITEZ”
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
TRAVNIK
GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA BIH
SEMINARSKI RAD
Predmet: Makroekonomija
Profesor: Prof.dr. Kadrija Hodžić
Asistent: Mr.sc.Edin Arnaut
Student: Mirza Muharemspahić
Broj indeksa: 0146-09/VPI
Smjer: Poslovna informatika
Travnik, Novembar 2010.
2
1. UVOD
Globalna ekonomska kriza donosi pad ekonomske aktivnosti, nelikvidnost
realnog sektora, probleme finansiranja tekućeg prihoda, rasta i razvoja kompanija,
depresiju potrošnje građana i agregatne potrošnje, te enormni rast nezaposlenosti.
Od tri glavne karakteristike krize - pad cijena imovine, pad zaposlenosti i
proizvodnje, i pad realne vrijednosti javnog duga - za BiH, zbog dosadašnje depresijacije
tržišta rada i političke osjetljivosti problema nezaposlenosti, najpogubnije može biti
upravo gubljenje radnih mjesta, odnosno opstajanje problema masovne dugoročne
nezaposlenosti.
Krizom uslovljeno gubljenje radnih mjesta i dotadašnje postojanje neravnoteže
odnosno neusklađenosti ili nespojivosti između tražnje i ponude rada ukazuju, zapravo,
na najtežu konsekvencu globalne krize u Bosni i Hercegovini – uporedno djelovanje dva
krajnje negativna uzroka nezaposlenosti – strukturalnog i cikličnog.
Gotovo da nije potrebno obrazlagati da dugoročni karakter dosadašnje
strukturalne nezaposlenosti u BiH i kratkoročne ciklične nezaposlenosti, podrazumjeva
veliki trošak za nezaposlene i značajan gubitak potencijalnog outputa na nivou
makroekonomije. Neravnoteža na tržištu rada koja proizilazi iz promjena u poslovnim
ciklusima, kakva je na sceni u BiH od zadnjeg kvartala 2008. godine, trebala bi biti
privremenog (cikličnog) karaktera, no promjene u veličini nezaposlenih i slobodnih
radnih mjesta koje potiču iz trenutnog stanja u okruženju mogu postati postojane. Takva
situacija može biti vjerovatnija ukoliko proces prilagođavanja na tržištu rada postane
duži.
U situaciji nefleksibilnog prilagođavanja, moguće je da se nezaposlenost ne vrati
na svoj početni nivo u vrijeme ekspanzije, već da bude zadržana na nivou iz perioda
recesije (fenomen histereze).
2.
GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA
Finansijske krize definiraju se kao poremećaji na finansijskom tržištu, koje
karakterizira pad cijena imovine, te propast finansijskih i nefinansijskih institucija.
Javljaju se kod rasta nepovoljnih odluka i moralnog hazarda na finansijskim tržištima,
koja ne mogu usmjeravati kapital učinkovito od štediša prema investitorima, što uzrokuje
smanjenje ekonomske aktivnosti.
Naravno, ovakvo ponašanje koje se temelji na očekivanjima, dovodi do
ostvarivanja predviđenih događaja. Svi vjeruju da će biti kriza, pa dolazi do smanjenja
potrošnje i pojave krize. U slučaju da je kriza već nastupila, ovakav oblik ponašanja samo
pojačava negativne ekonomske učinke. Ekspanzivna finansijska politika može ublažiti
slom, ali uz kreiranje inflacije.
1.1. Svjetska finansijska kriza
Kapitalistička kriza nije ni kriza oskudice, ni kriza preobilja proizvoda, nego kriza
održivog odnosa potražnje i ponude, koji zadovoljava kriterij rentabilnosti, a ima višak
ponude proizvoda i nezadovoljenu potražnju za proizvodima. Na strani potražnje
pojavljuje se višak neiskorištene novčane štednje, a na strani ponude višak kapaciteta i
zaposlenosti, te nedostatak motiva da se dalje investira.
Privredna aktivnost pada te dovodi do zastoja, koji se širi i pretvara u stagnaciju.
Ponuda pada do minimuma potražnje, očekujući dalji razvoj poslovnih prilika. Stagnacija
može trajati godinama, dok se ne stvore povoljniji uvjeti investiranja i rasta potražnje.
Takav ekonomski sistem izaziva društvene štete i socijalnu napetost. Temelji finansijskog
sistema postavljeni su sredinom prošlog stoljeća u Bretton Woodsu. Stup je američki
dolar, na koji su fiksirane glavne valute, a on je vezan uz zlato, što je funkcioniralo do
ukidanja konvertibilnosti dolara, početkom 70-tih godina.
Suspenzijom konvertibilnosti prekinuta je veza između realne i finansijske
ekonomije. Slijedi fiat ekonomija, pa finansijski sektor počinje nekontrolirano bujati što
2
