Globalna i međunarodna sigurnost

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I

SIGURNOSNE STUDIJE

TEMA RADA :

MEĐUNARODNA I GLOBALNA SIGURNOST

PREDMET : Teorije i sistemi sigurnosti

Mentor:

Studenti:

Prof. dr. Ramo Masleša

Sarajevo, novembar 2014

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................3

2. MEĐUNARODNA SIGURNOST...............................................................................4

3. NASTANAK GLOBALIZACIJE................................................................................6

3.1.

Pitanje

Hladnog

rata.................................................................................................7

3.2.

SAD

–

najvažniji

centar

svjetske

moći....................................................................

4. GLOBALNA SIGURNOST I ETIČKI SUKOBI......................................................15

5. BITNE ORGANIZACIJE I SPORAZUMI ZA ODRŽAVANJE GLOBALNE I

MEĐUNARODNE SIGURNOSTI..............................................................................19

6. GLOBALNE PRIJETNJE............................................................................................24

7. GRUPE LJUDI KAO SUBJEKTI MEĐUNARODNE SARADNJE..........................29

8. VARŠAVSKI PAKT....................................................................................................31

9. DESET PITANJA O GLOBALNIM IZGLEDIMA U 'XXI' VEKU...........................32

10. ZAKLJUČAK...............................................................................................................37

11. LITERATURA..............................................................................................................38

1. UVOD

U ovom grupnom radu smo govorili o međunarodnoj i globalnoj sigurnosti. Dotakli smo

se pitanja Hladnog rata, i Sjedinjenih Američkih Država kao svjetskog centra moći. Govorili

smo takođe o sektama i institucijama za provođenje međunarodne sigurnosti.

ravnotežu snaga, već kroz dogovor država da pokrenu zajedničku akciju protiv one države
koja ugrozi međunarodnu stabilnost.

Odnosi država u međunarodnom sistemu sigurnosti mogu biti:

konfliktna formacija- kada među državama postoji veoma nizak nivo
instituciolizovanosti pravila i povjerenja. Države doživljavaju jedna drugu kao stalan
izvor prijetnje. Rat je stalno otvorena mogućnost.

bezbijednosni režim- države su donekle institucionalizovale svoje odnose i saradnju
kroz poštivanje određenih bezbijednosnih aranžmana i pravila kako bi ublažili “
bezbijednosnu dilemu”

bezbijednosna zajednica- kolektivni aranžman čiji članovi imaju razlog da vjeruju da
je upotreba vojne ili ekon prinude u njihovim međusobnim odnosima malo vjerovatna.

Karl Dojč- tvorac ideje o BZ. BZ je skup ljudi koji su se udružili - dosegli unutar i

teritorije duh zajedništva i uspostavili snažne široko rasprostranjene institucije i djelatnosti
koje su dovoljne da osiguraju pouzdanu miroljubivu saradnju između njenog društva.

Dojč je razlikovao 2 vrste BZ:

pluralistička BZ - države zadržavaju poluautonomiju

amalgamiranu BZ – države stvaraju novu polu zajednicu

Međunarodna sigurnost bi trebala značiti da se svi članovi međunarodne zajednice

kao cjeline osjećaju sigurni i da u međunarodnome političkom sistemu postoje takvi odnosi,
ili pak takvi mehanizmi, koji omogućavaju da se svim državama jamči i u praksi pruža
sigurnost

Problem međunarodnih odnosa predstavlja uspostavljanje balansa između moći samih

država. Jačanje jedne ugrožava sigurnost druge države, a cilj svega jeste uspostavljanje mira
koji dolazi od samih ljudi.

Nacionalna sigurnost postaje sastavnim dijelom međunarodne sigurnosti, koja nije zbir

pojedinačnih nacionalnih sigurnosti, već stalan međunarodni okvir opće prihvatljivih
vrijednosti.

Najveći problem trenutno predstavlja činjenica da se Rusija, koja želi da povrati status

velike sile, ako ne i supersile, koji je nekada uživao SSSR, osjeća isključenom iz dominantnih
tokova bezbjednosnih integracija u Evropi. To i jeste jedan od razloga zbog kojih je u

Vojin Dimitrijević, Pojam bezbijednosti u MO“, str. 5

Masleša R.,( 2007).

Teorije i sistemi sigurnosti

. Sarajevo

novembru 2009. godine Moskva predložila potpisivanje novog sporazuma o evropskoj
bezbednosti. Njime bi se uspostavila nova arhitektura bezbjednosti u Evropi, u koju bi svi bili
uključeni.

3. NASTANAK GLOBALIZACIJE

Globalizacija je proces ujedinjavanja svijeta u jednu cjelinu ili jedan sistem, što je

moguće zahvaljujući sveukupnom stalnom informacijskom i komunikacijskom tehnološkom
napretku. Svijet postaje međusobno integriran i sve što se događa lokalno, se može odraziti i
globalno. Globalizacija označava ekonomski, politički i kulturni proces koji je
omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom
velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta.

Tekst predloženog sporazuma na engleskom jeziku:

http://eng.kremlin.ru/news/275

( 20.juni.2011)

Pojava novih aktera na transnacionalnoj i subnacionalnoj razini, koji u svom

djelovanju u prvi plan ne stavljaju silu kao određujući faktor međusobnog komuniciranja,
međunarodnu sigurnost stavljaju pred nove izazove.

Jedan od negativnih aspekata globalizacije vezan je upravo uz pokušaj da se od

reverzibilnog procesa kakav je globalizacija stvori ideološki koncept - globalizam, koji donosi
univerzalne standarde za cijeli svijet. Globalna sigurnost se odnosi na na bezbjednosnu
dinamiku koja se odvija na nivou čitavog svijeta. Možemo reči da nivo globalne sigurnosti
predstavlja ptičiju perspektivu u studijama sigurnosti. Ne mogu se uvijek u dobroj rezoluciji
sagledati sigurnosni izazovi, rizici i prijetnje na nivou pojedinca, društva ili države, ali se zato
mogu dosta dobro uočiti makropojave značajne za cijeli svijet.

Globalne strukturalne promjene koje su prouzrokovale kolaps koncepta Hladnog

rata pokrenule su novi oblik razmišljanja o sigurnosnom pitanju, što je otvorilo mnoga
aktualna pitanja, kako u teoriji, tako i u praksi međunarodnih odnosa.

Dok koncept međunarodnog sistema pruža dobar okvir za statičnu analizu globalne

sigurnosti, koncept globalizacije omogućava okvir za dinamičku analizu globalne sigurnosti.

3.1.

PITANJE HLADNOG RATA

Pod pojmom „Hladni rat“ podrazumijeva se stanje u međunarodnim odnosima koje je

trajalo u periodu od kraja II svjetskog rata do 1990-91. godine, odnosno do pada Berlinskog
zida.Ovaj period karakteriše podijeljenost na 2 velika konfliktna bloka:

a) Zapadni blok koji čine SAD, zapadno evropske države i NATO – PAKT kao vojno-

politički savez država.

b) Istočni blok koji čine SSSR, istočno evropske države i Varšavski pakt kao kao vojno-

politički savez država.
Hladni rat je trebao označiti

stanje ni rata ni mira,tj. oblik nenaoružane borbe između

svjetskih rivala.

Načini vođenja hladnog rata su raznovrsni:

špijuniranje protivnika /preko američke CIA-e i ruskog KGB-a/

medijske kampanje uz međusobna optuživanja

diplomatske note i stalna predbacivanja i prijetnje

ekonomske sankcije.

www.ljevak.hr/knjige/knjiga-4221-nacionalna-i-medunarodna-

sigurnost

“

The field of security studies seems poorly equipped to deal with the post-cold war world, having emerged

from the cold war with a narrow military conception of national security and a tendency to assert its primacy
over other public policy goals. Its preoccupation with military statecraft limits its ability to address
the many foreign and domestic problems that are not amenable to military solutions. In response, many
of the authors reviewed here have called for the development of a new ways to think about international
relations and national security.” (David A. Baldwin, “Security Studies and the End of Cold War”,

World

Politics

, 48, listopad 1995., str. 132)