Globalno zagrevanje
VISOKA ŠKOLA
ZA INFORMACIONE I KOMUNIKACIONE
TEHNOLOGIJE
TEMA:
GLOBALNO ZAGREVANJE
-
seminarski rad -
Mentor:
Student:
SADRŽAJ
:
1
UVOD
Klima se na zemlji menja zbog čovekovog delovanja koje menja hemijski sastav u atmosferi
nagomilavanjem staklenih
gasova, prvenstveno ugljen dioksida, metana i natrijum oksida.
Togasa koju stvaraju ovi gasovi je neosporna. Sunčeva energija utiče na vreme i klimu na zemlji.
Zagrejana zemljina površina vraća tu energiju u svemir. Gasovi koji u atmosferi stvaraju
staklenik (vodeni kreč, ugljen dioksid i drugi) sprečavaju prodiranje gasova zadržavajući
svetlost, nešto poput staklene ploče na stakleniku. Bez ovog prirodnog "učinka staklenika"
temperature bi bile znatno niže nego što su sada, i život na zemlji, ovakav kakav je danas, ne bi
bio moguć. Umesto toga, zahvaljujući gasovima u omotaču prosečna temperatura na zemlji je
prijatna, i iznosi 15°C.
Problem može nastati ako atmosferska koncentracija oksidnih gasova poraste. Od početka
industrijske revolucije koncentracija ugljen dioksida u atmosferi povećala se za 30%,
koncentracija metana se udvostručila, a natrijum se oksida povećala za 15%.
Ova povećanja utiču na zadržavanje togase u zemljinoj atmosferi. Naučnici većinom veruju kako
su sagorevanje fosilnih goriva i druga čovekova delovanja glavni uzrok povećanja koncentracije
ugljen dioksida i drugih staklenih gasova. Klimatske promene su jedan od najuzbunjujućih
izazova koji potresaju svet u 21. veku. Proučavanja koja su se vodila poslednjih 50 godina
2

osovine, a možda i varijacije sunčeve aktivnosti, takođe mogu uzrokovati globalne klimatske
promene.
ISPUŠTANJE STAKLENIH GASOVA
Do globalnog zagrevanja dolazi kada se koncentracija određenih gasova, poznatijih kao
stakleni gasovi, posebno CO2 i hlorofluorougljenovodonici CFC (freon) , povećava u atmosferi,
čemu je uzrok čovekova i industrijska delatnost. Glavni stakleni gas je ugljen dioksid (CO2) koji
se stvara korišćenjem ugljenika, nafte i gasova, kao i uništavanjem šuma i šumskih površina.
Natrijum oksid ispuštaju automobili i industrija, dok metan ispušta industrija i nastaje kao
proizvod poljoprivredne proizvodnje.
Freon, koji uveliko uništava ozonski omotač i prinosi globalnom zagrejavanju, je stavljen
pod Montrealski protokol . Ugljen dioksid, freon, metan i natrijum oksid su gasovi koji zagađuju
okolinu i nakupljajući se u atmosferi zaustavljaju sunčevu svetlost. Iako okeani i biljni svet
upijaju velike količine CO2, njihova sposobnost da deluju kao "slivnici" prelazi njihove
mogućnosti. To znači da svake godine, određena količina nakupljenih staklenih gasova ostaje u
atmosferi i time povećava globalno zagrevanje.
„U zadnjih 100 godina, korišćenje energije u svetu je poraslo za 70%. Razvijene zemlje
koriste 78% energije dobijene iz fosilnih goriva. Ovo uveliko stvara rebalans koji pojedine
zemlje osiromašuje, dok druge iz toga izvlače veliku dobit. Postupak korišćenja obnovljivih
energija (sunčeve, vjetra, biomase, vode) koje bi mogle odigrati značajnu ulogu u smanjenju
korišćenja fosilnih goriva, još uvek je izuzetno mali, podjednako u razvijenim i nerazvijenim
zemljama."
UNIŠTAVANJE ŠUMA
4
Deforestacija je pretvaranje šumskih područja u tlo bez stabala čime nastaju
poljoprivredna tla ili urbani delovi sveta, prostori popunjeni balvanima (ostacima stabala).
Autonomne šume pokrivaju oko 21% Zemljine površine i od neprocenjive su vrednosti. Strašan
je podatak da je u 20. veku, između 1960. i 1990. uništena jedna petina kišnih šuma. Ako se
nastavi ovim tempom uništavanja šuma smatra se da bi tropske kišne šume mogle u potpunosti
nestati do 2090. godne.
Deforestacija (zajedno s poplavama i sušama) je stvorila 25 miliona "okolišnih izbeglica"
(što je 2005. predstavljalo 55% izbegličke populacije na svetu). Nastojanja da se uspori
deforestacija traju već vekovima, pošto je poznato da ona može ugroziti ili čak uzrokovati raspad
društva i ekosastava. Uništavanjem šuma se smanjuje apsorbiranje ugljenika što dovodi do
povećanja ugljenika u atmosferi za 20%. Time se menja mesna mikroklima i hidrološki tok, što
utiče na plodnost zemlje.
POSLEDICE GLOBALNOG ZAGREVANJA
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti