Golosemenice Pregled
Visoka zdravstveno – sanitarna škola strukovnih studija
„Visan“ , Beograd
Predmet: Botanika
Raznovrsnost golosemenica
Seminarski rad
Mentor: Student:
Prof. dr Ljubica Šarčević Stanojev Miloš,
5-VI/2017
U Beogradu,
Decembar, 2017
Sadržaj
1.Uvod……………………………………………………………1
2.Golosemenice…………………………………………………..1
3.Zaključak……………………………………………………….8
4.Literatura……………………………………………………….9

Želiš da pročitaš svih 11 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Golosemenice (Gymnospermae) su grupa semenih biljaka kod kojih semeni zametak nije zatvoren u plodnik, već leži otvoreno na megasporofilu — najčešće unutar šišarke. Ovo ih razlikuje od skrivenosemenica (Angiospermae) kod kojih je seme zaštićeno unutar ploda. Golosemenice su pretežno drvenaste biljke koje obuhvataju četiri savremena razdela: četinare (Coniferophyta), cikase (Cycadophyta), ginko (Ginkgophyta) i gnetofite (Gnetophyta), sa ukupno oko 947 vrsta. Oprašivanje se kod golosemenica vrši isključivo vetrom, a umesto pravih cvetova imaju šišarke koje su uvek jednopolne.
Ovaj materijal obrađuje osnovne karakteristike golosemenica — njihovu građu, razmnožavanje, geografsku rasprostranjenost i ekološki značaj. Posebna pažnja posvećena je četinarima kao najbrojnijoj grupi (bor, smrča, jela, ariš), cikasima koji podsećaju na palme i nastanjuju tropske oblasti, ginku kao živom fosilu sa lepezastim listovima i gnetofitama kao prelaznoj grupi ka skrivenosemenicama. Objašnjena je i razlika u tipovima listova — od igličastih kod četinara do perasto razdeljenih kod cikasa. Dokument je koristan za studente biologije, botanike i ekologije, kao i za srednjoškolce koji uče o sistematici biljaka. Razumevanje golosemenica važno je i za oblast šumarstva, jer četinari čine osnovu tajge i mnogih planinskih šumskih ekosistema širom sveta.
Ključni pojmovi
- Golosemenice
- Grupa semenih biljaka (Gymnospermae) kod kojih semeni zametak leži otvoreno na megasporofilu, bez zaštite plodnika. Obuhvataju oko 947 vrsta.
- Četinari
- Najbrojnija grupa golosemenica (Coniferophyta) sa igličastim ili ljuskastim listovima. Uključuju bor, smrču, jelu, ariš i čempres.
- Cikasi
- Tropske golosemenice koje podsećaju na palme, sa velikim perasto razdeljenim listovima. Pripadaju razdelu Cycadophyta i smatraju se jednim od najstarijih semenih biljaka.
- Ginko
- Jedina preživela vrsta razdela Ginkgophyta, smatra se živim fosilom. Ima karakteristične lepezaste listove i potiče iz Kine.
- Šišarka
- Reproduktivni organ golosemenica koji nosi semene zametke ili polen. Šišarke su uvek jednopolne — muške proizvode polen, ženske nose semene zametke.
- Megasporofil
- List šišarke na kome se razvija semeni zametak kod golosemenica. Kod skrivenosemenica je zatvoren u plodnik, a kod golosemenica je otvoren.
- Anemogamija
- Oprašivanje vetrom, karakteristično za golosemenice. Polen se prenosi vazdušnim strujama do ženskih šišarki.
Šta ćeš naučiti
- Razumevanje osnovnih karakteristika golosemenica i razlika u odnosu na skrivenosemenice
- Razlikovanje četiri razdela golosemenica: četinari, cikasi, ginko i gnetofite
- Analiza prilagođenosti golosemenica različitim klimatskim uslovima
- Primena znanja o golosemenicama u kontekstu šumarstva i ekologije
Proveri svoje znanje
1. Po čemu se golosemenice razlikuju od skrivenosemenica?
2. Koji razdeo golosemenica je najbrojniji?
3. Koja golosemenica se smatra živim fosilom?
Često postavljana pitanja
Šta su golosemenice i po čemu se razlikuju od skrivenosemenica?
Koje su glavne grupe golosemenica?
Kakve listove imaju golosemenice?
Gde rastu golosemenice?
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.