1
GOSPODARSTVO BIH
1.
Javna potrošnja.
Javna potrošnja je nešto „uži pojam“ od javnih rashoda i čine je izdaci (rashodi) koje je vlada
ostvarila prilikom proizvodnje netržišnih roba i usluga vlade i dostavljanja istih u vidu
socijalnih transfera u naturi.
Izdaci za krajnju potrošnju vlade obuhvaćaju dvije kategorije izdataka: Izdatke za individualnu
potrošnju i Izdatke za kolektivnu potrošnju. Izdaci za individualnu potrošnju sastoje se od
isplata za netržišne usluge vlade (obrazovanje, zdravlje, so
cijalnu skrb, kulturu, sport itd.) i
izdataka za tržišne proizvode i usluge (lijekove, ortopedska pomagala, usluge lječilišta itd.)
izravno dostavljenih kućanstvima kao socijalni transfer u naturi.
Izdaci za kolektivnu potrošnju vlade uglavnom se sastoje o
d izdataka za administrativne,
obrambene, ekonomske, razvojno-
istraživačke i druge netržišne usluge vlade.
Najveći dio prihoda čine porezni prihodi (oko 53% ukupnih prihoda), odnosno prihodi od
indirektnih poreza (44%) i direktnih poreza (9%). Također, značajan dio prihoda čine
doprinosi za socijalno osiguranje (35%). Ostali prihodi u strukturi ukupnih prihoda učestvuju
s oko 12%. Udio javnih prihoda u BDP-u je iznosio oko 43%.
Rashodi BiH za socijalnu zaštitu, na kraju 2016. godine
, su iznosili oko 13,6% BDP-a.
Najveći rashodi, prema ekonomskoj kvalifikaciji javnih rashoda, jesu rashodi za socijalne
doprinosi, izdvajanja za plaće i naknade zaposlenim i nabavka materijala i usluga. Za socijalne
transfere (doprinosi) prosjek EU, na kraju 2016. godine je iznosio 20,9% BDP-
a, plaće i
naknade zaposlenim 10,0% BDP-
a i troškovi za materijal i usluge 5,9% BDP
-a.
Prosječna izdavanja za socijalne doprinose, kao udio u BDP
-u, u zemljama Zapadnog Balkana,
na kraju 2016. godine su iznosile 14,9% BDP-a.
Zbog državnog uređenja, javna uprava u BiH zauzima veliki udio, na što ukazuje i činjenica da
oko 39% BDP-
a čine tekući rashodi, odnosno 91% ukupnih rashoda.
Prosječna neto plaća isplaćena u 2016. godini, iznosi svega 838 KM. Prosječna neto plaća u
istoj godini isplaćena
u
javnoj upravi je iznosila 1 194 KM. To ukazuje na veličinu javne
uprave i nedovoljno razvijen privatni sektor u BiH.
Javna potrošnja u BiH kretala se u periodu 2012.
-2016. u intervalu od 23,3% do 21% ili 31%.
U posljednje dvije godine došlo je do vidnog smanjenja javne potrošnje, pa tako u 2016.
javna potrošnja smanjenja za skoro 2% u odnosu na 2014. godinu. Individualna potrošnja
vlade je u protekli
m godinama podjednako učestvovala u javnoj potrošnji sa 50% kao i
kolektivna potrošnja vlade.
Javna potrošnj
a u BiH u periodu 2012.-201
6. je još uvijek nalazi na nižem nivou u odnosu na
pojedine zemlje EU.
Na kraju 2017. godine, javna potrošnja u BiH je iznosila 19,6% BDP
-a, i u usporedbi s
prethodnih nekoliko godina smanjena je za 2,5%.
2
2.
Željezni promet BiH.
Postoji ukupno 1 030,4 km pruga u BiH.
Možemo reći da su 91,48% jednokolosiječne a 8,52% dvokolosiječne linije.
Mreža je raspoređena na sljedeći način: 57% u FBiH, 40,4% u RS
-
u i 2,6% u Brčko distriktu.
Više od 85% mreže je svrstano kao D4 u smislu UIC kategorija je opterećena, omogućavajući
maksimalna opterećenja od 22,5 tona po osovini ili 8,0 tona po metru dužine.
Oko 74% mreže je elektrificirano monofaznim sistemom 25 kV, 50 Hz.
Prometni pravci
Željeznička mreža se sastoji od dvije glavne strateške lini
je, koje su ujedno i glavne
željezničke linije za teretni prijevoz robe:
•
Linija
sjever
–
jug
; Bosanski Šamac –
Doboj
–
Zenica
–
Sarajevo
–
Mostar
–
Čapljina,
nalazi se na Koridoru Vc
•
Linija
zapad
–
istok
; Dobrljin
–
Bosanski Novi
–
Banja Luka
–
Doboj
–
Tuzla
–
Zvornik,
pruga paralelna s Koridorom X.
Ograničenja
Glavna operativna i organizacijska ograničenja su:
•
maksimalna dužina kompozicije je 550 m
•
maksimalna dozvoljena brzina iznosi 100 km/h
•
promjena lokomotiva za pristup neelektrificiranim sekcijama
•
nedostatak komunikacijskih uređaja
Upravljanje
Složeno političko uređenje BiH prenijelo se i na željeznički sektor.
Željeznicama upravljaju dva poduzeća: Željeznice RS
-
a i Željeznice FBiH.
Kompan
ije su javna poduzeća zadužena za javni prijevoz putnika i roba i upravljanje
infrastrukturom na području tog entiteta.
Glavni klijenti željeznica
•
Elektroprivreda BiH s transportom uglja od rudnika do stanica za preradu uglja,
lociranih uglavnom u Tuzli i Kaknju,
•
Mital Prijedor s izvozom željezne rude,
•
GIKIL Lukavac s uvozom i izvozom koksa,
•
Birč Zvornik glinicom,
•
Mittal Zenica s otpacima i metalurškim proizvodima i
•
Aluminij Mostar
–
već neko vrijeme ne radi.
4
-
Glas i odgovornost
–
analizira u kojoj m
jeri su građani sposobni sudjelovati u odabiru
svoje vlade, slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i slobodne medije (BiH 2018.
godine
–
37,44%).
-
Politička stabilnost i odsutnost nasilja –
analizira vrijednost destabilizacije ili
svrgavanje vlade nesusta
vnim ili nasilnim sredstvima, uključujući politički motivirano
nasilje i terorizam (BiH 2018. godine
–
30,95%).
-
Učinkovitost vlade –
analizira kvalitetu javnih usluga i kvalitetu državne službe i
stupanj mjere neovisnost od političkih pritisaka, kvalitetne
političke formulacije i
primjena te vjerodostojnosti i opredijeljenosti vlade za takve politike (BiH 2018.
godine
–
28,37%)
-
Vladavina prava
–
analizira u kojoj mjeri agenti maju povjerenja u društvena pravila,
napore u kvalitetu ugovora, mirovinska prava, policiju i sudove te u vjerojatnost
pojave zločina i nasilja. Navedeni indikatori su izuzetno važni za ekonomiju i
ekonomske aktivnosti (BiH 2018. godine
–
46,63%).
-
Kontrola korupcije
–
analizira u kojoj mjeri se javna moć prelijeva u pri
vatnu korist,
uključujući sitne i velike korupcije, kao i pozicioniranje države prema interesima elite i
pojedinca (BiH 2018. godine
–
31,73%).
-
Kvaliteta propisa
–
analizira vladine sposobnosti formuliranja i provođenja politika i
propisa koji će promatrati i omogućiti
razvoj privatnog sektora (BiH 2018. godine
–
45,19%).
4.
NACE, rudna bogatstva BiH.
NACE
je akronim koji se koristi za imenovanje verzija statističkih kvalifikacija ekonomske
djelatnosti koje se od 1970. razvijaju u Europskoj uniji.
NACE osigurava okvir za prikupljanje i prikazivanje velikog obima statističkih podataka prema
ekonomskim djelat
nostima (proizvodnja, zaposlenost, nacionalni računi i slično).
Podaci proizvedeni na osnovu NACE usporedivi su na europskom i generalno na svjetskom
nivou.
Usporedivost podataka proizvedenih na osnovu NACE moguća je i na svjetskom nivou, jer je
NACE dio integralnog sistema uglavnom razvijenog pod okriljem United Nations Statistical
Division.
Radi međunarodne usporedivosti definicije i uspostavljene smjernice za korištenje u NACE
usklađene su s definicijama i smjernicama objavljenim u ISIC
-u.
Što se tiče
rudnog bogatstva
ono za manje razvijenu zemlju, kakva je Bosna i Hercegovina
predstavlja značajan –
neobnovljiv prirodni resurs.
Najznačajnije rudno bogatstvo predstavlja ugalj. Bosna i Hercegovina raspolaže bilancnim
rezervama od 3,9 milijardi tona uglja, o
d čega na lignit otpada 63% i mrki ugalj 37%. Bilancne
rezerve boksita iznose oko 86 miliona tona, a olova i cinka oko 60 miliona tona. Brojna su
ležišta nemetalnih sirovina kako kamene soli, rijetke sirovine pirofilita sa rezervama od oko
5
14,5 miliona ton
a. Postoje i značajna nalazišta barita, azbesta, kaolina, gipsa, a brojna su
nalazišta građevinskog materijala (ukrasni kamen, krečnjaci, dolomit, glina i šljunak i pijesak).
Rezerve željezne rude iznosa 718 miliona tona.
Energetske mineralne sirovine: Mrki ugalj, sa 90% je lociran u srednje-bosanskom,
banovićkom, ugljevičkom, kamenogradskom i mostarskom bazenu; Bilancne rezerve lignita,
preko 50% leže u bazenu Kreke, Livnu
-Tomislavgradu 27%, Gacku 10%, u Stanarima &% itd. S
obzirom da je veliki stepen naftno-
geološke istraženosti sjeveroistočne Bosne (Semberija,
Majevica, Tuzlansko-
Laporski bazen, Šamačko
-
Oraška Posavina), precijenjene se rezerve
sirove nafte na ovom području na četiri lokaliteta oko 355 miliona barela ili oko 50 miliona
tona. Posmatrano po lokalitetima, rezerve sirove nafte su:
•
Lokalitet južno od Bosanskog Šamca, procjena iznosi 64,5 miliona barela (cca 9,2
miliona tona);
•
Lokalitet jugozapadno od Orašja, rezerve su procijenjene na 42,5 do 108,4 miliona
barela (cca 6,1-15,5 miliona tona);
•
Tuzlanska regija u dolini rijeke Tinje, procjene rezervi iznose 99,8 miliona barela (cca
14,3 miliona tona);
•
Lokalitet u okolini Lopara površine oko 21 km2, rezerve se procijenjuju na 83,2
miliona barela (cca 11,9 miliona tona)
Geotermalna energija istraživa
na je u predratnom periodu i to prevashodno u cilju
utvrđivanja količina toplih voda, na osnovu kojih su prošireni postojeći ili instalirani novi
kapaciteti. Međutim, nikad se nije pristupilo dubokom bušenju.
Metalične mineralne sirovine su registrirane u velikom broju ležišta: Željezna ruda na
lokalitetu Ljubije 65% i Vareša 32%; Boksit, najvažnije rezerve se nalaze u Vlasenici,
Srebrenici, Hercegovini, Jajcu i Bosanskoj Krupi; Ruda mangana se nalazi na lokalitetu Bužim
kod Bosanske Krupe; Olovo, preko 80%
nalazi se na području Srebrenice, a postoje njegove
manje rezerve sa cinkom na područjima Olova, Vareša, Fojnice i u Sanskom kraju; Stanovite
količine živine rude utvrđene au u Draževićima kod Srednjeg.
Od nemetaličkih mineralnih sirovina značajna su nalazišta: Kamene soli u Tuzli i okolini i
neotkriveno nalazište na području Majevice; Pirofilita u Presovićima kod Konjica; Azbesta u
Bosanskom Petrovom Selu (100% rezervi); Barita u Kreševu, Varešu, Novom Travniku,
Blagaju, Ljubiji i V
elikoj Kladuši; Kaolina
u Motajici i okolini Bratunca; Vatrostalne i keramičke
gline u srednjobosanskom bazenu na prostoru Kobiljače (Kiseljak
-
Busovača), prijedorskom
bazenu i u okolini Sanskog Mosta; Gipsa u Hercegovini, Istočnoj i Centralnoj Bosni i u
Bosanskoj Krajini.
Prosje
čna iskorištvenost rudnog bogatstva i energetske sirovinske osnove u FBiH i kreće se
od 15 do 20%.
Ukupne
geološke rezerve željezne rude procijenjene su na oko 653 miliona tona, mangana
2,3 miliona tona, kroma 200 tisuća tona, olova i cinka 56 miliona tona
i boksita 122 miliona.
7
•
Mir
: Odlučni smo njegovati mirna, pravedna i inkluzivna društva
u kojima nema
straha i nasilja. Održivog razvoja ne može biti bez mira niti mira bez održivog razvoja.
•
Partnerstvo
: Odlučni smo mobilizirati potrebna sredstava kroz obnovljeno.
6.
Stanovništvo, nezaposlenost, zaposlenosti (2013.).
7.
BiH u SFRJ.
Pozitivna kretanja u svjetskoj privredi 1980-ih, nisu imali efekta na dinamiku rasta i razvoja
BiH ekonomije. Ostvarene niske stope ekonomskog rasta u BiH, posmatrane u svjetlu visokog
prirodnog priraštaja stanovništva od blizu 1% godišnje, te u svjetlu realno pozitivn
ih
kamatnih stopa na svjetskom tržištu kapitala, objektivno su morali dovesti do „eksplozije
sistema“. Ovaj termin označava nemogućnost sistema da se reproducira u proširenim
razmjerima i da normalno funkcionira. Bruto investicije su u periodu 1980.-1990. godine
padale 7,3% prosječno godišnje, dok je zaposlenost rasla 3% što je nelogično.
Pokazatelji razvijenosti BiH 1990. godine
Statistički pokazatelji prikazuju sljedeće:
•
Da je privreda BiH bila izvozno orijentirana i da je ostvarila devizni suficit,
•
Da je gotovo polovina DP stvarana u industriji,
•
Nadprosječna zastupljenost baznog i sirovinskog segmenta,
•
Visoka energetska zastupljenost proizvodnje,
•
Visoko učešće intermedijarnih faza proizvodnje, sa relativno malom dodatnom
vrijednošću,
•
Visoka
kapitalna intenzivnost većeg dijela proizvodnje uz istovremeno ispodprosječnu
radnu intenzivnost,
•
Značajan broj velikih poslovnih sistema, gdje je radila gotovo polovina radnika
industrije,
•
Visoka uvozna ovisnost većine industrijskih grupacija, itd.
8.
Uvoz i izvoz, pokrivenost uvoza izvozom.
Najznačajniji izvozni partneri: Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija.
Uvozni partneri: Njemačka, Italija, Srbija, Hrvatska, Kina.
Izvozna dobra: metali, odjeća, drvni proizvodi, čelik, aluminij, naftni derivati, električna
energija.
Uvozna dobra: mašine i oprema, kemikalije, gorivo, hrana, vozila, farmaceu
tski proizvodi.
U 2019. godini izvoz je iznosio 5,9 milijardi EUR, što je za 3,4% manje nego u istom periodu
2018- godine.
