1
Grabuljasti transporteri (grabuljari)
Historija grabuljara
Radovi su se izvodili ručno sve od 1954. godine kada Rudnik nabavlja prve
jednolančane grabuljaste transportere. Uvođenjem transportera na radilišta
primpreme u mnogome se olakšava rad na utovaru uglja, pojednostavljuje i olakšava
odvoz sa radilišta. Prvi jednolančani grabuljasti transporteri uvezeni iz mađarske nisu
se posebno pokazali s obzirom da su zahtijevali čvrstu stabilnost pogonske, a
posebno povratne stanice, a uz to kao i strogi pravac po padu i po pravcu. Naredni
jednolančani grabuljasti transporteri za potrebe Rudnika, nabavljeni su u NR Sloveniji
u tvornici rudarskih postrojenja "STT" - Trbovlje.
Otkopavanje se i u ovom periodu vrši stubnom otkopnom metodom. Utovar se vrši
ručno u jamske vagonete sve do 1954. godine kada se na otkopna radilišta i
neposredni odvoz sa radilišta uvode jednolančani grabuljasti transporteri, čime se
olakšava utovar i pojednostavljuje neposredni transport sa radilišta, tj. isti zamjenjuju
vagonete.
Uvod
To je najtipičnije rudničko prijevozno sredstvo, budući da se u drugim područjima
uopće ne susreće. Taj je transporter nastao iz potrebe da se na dugačkom ugljenom
otkopu, tzv "širokom čelu", riješi otprema nakopanog ugljena. Takav transporter mora
biti ekstremno robustan i neosjetljiv na uvjete u kojima radi (miniranja, prelaženje
mehanizacije, oslonac za podgradu), pogodan za jednostavno i lako prebacivanje i
konačno dovoljno fleksibilan za prilagođavanje neravninama ugljenog sloja odnosno
čela.Lakši se grabuljari rade kao
jednolančani
, teži kao
dvolančani
, posebno
robustni otkopni su tzv. oklopni grabuljari, i konačno za posebice teške uvjete rada,
velike kapacitete, odnosno specijalne zadaće su trolančani i višelančani.
Primjena grabuljara
Primjenjuju se najviše u rudnicima uglja za transport pri otkopavanju tankih,srednjih i
debelih slojeva uglja.Mogu se primijeniti i za transport ostalih rasutih
materijala, pogotovo onih neabrazivnih i malo abrazivnih.U primjeni su
od 1937.godine u rudnicima uglja.Sastoje se od jednog ili dva beskonačna lanca
prebačena preko nazubljenih pogonskogi povratnog kotura na kome je postavljen
uređaj za zatezanje da bi se spriječilo spadanje lancasa ozubljenih koturova.Za lance
su,na određenom rastojanju vezane metalni profili-grabulje koje služe zazgrtanje
materijala i transport istog po metalnim žlijebu,po kome se kreću grabulje.Sa
donje strane grabulja,grabulje se također kreću po metalnom dijelu žlijeba kako bi
seosigurao pravac kretanja grabulja i spriječilo njihovo vučenje po tlu.Prema broju
lanaca kao vučnog organa,proizvode se dva tipa transportera i to:
-
Transporteri sa jednim vučnim lancem,
-
Jednolančani transporteri,
-
Transporteri sa dva lanca,
-
Dvolančani transporteri sa grabuljarima.
2
Jednolančani grabuljari služe za manje kapacitete proizvodnje i kraće transportne
daljine.Dvolančani grabuljasti transporteri služe za proizvodnju većeg kapaciteta,veće
transportnedužine,na putanjama sa nagibom,u nepovoljnim uslovima itd..Žljebovi se
izrađuju u standardnoj dužini,i sastavljeni su iz dijelova koji se međusobnospajaju
pomoću spojnica.To olakšava njegovu bržu montažu,produženje ili skraćenje
kao i premještanje.Visoka
mehanička sigurnost,mogućnost
brzog
prenosa,jednostavnostkonstrukcije i niski troškovi eksploatacije,čine ga
nezamjenljivim transportnim sredstvom naširokočelnim otkopima uglja,kao i u
drugim poslovima.Transport ovim uređajem može se vršiti horizontalno,naviše do
35 stepeni i naniže do 25 stepeni.Prema funkciji koju vrše i uslovima u kojima
rade,razlikujemo dvije vrste grabuljastihtransportera i to:-obične,standardne
grabuljare i-oklopne grabuljare zaštićene od jakih udara i eksplozija minskih punjenja
u oklopima,Grabuljari mogu biti sastavni dio mašina za utovar i
istovar materijala,npr.bunker vozza transport iskopine iz tunela sa samoistresanjem ili
za utovar iskopine kao na. Oklopni grabuljari su masivne konstrukcije,bez rizika se
mogu postavljati uz širokačela,a da ne budu oštećeni od miniranja. Nalaze primjenu
u modernim rudnicima.Osnovne dimenzije i tehničke karakteristike transportera sa
grabuljama su približno:
-
širina žlijeba......................................500-600 mm
-
dužina članka....................................1500-2000 mm
-
visina žlijeba.....................................150-200 mm
-
ukupna dužina transportera...............200-300 m
-
snaga pogonskih motora....................60-90 kw
-
brzina kretanja grabulja.....................0,55
-
0,65 m/sec
-
kapacitet proizvodnje........................150
-
200 t/h
Postoje transporteri dužine 300 m i kapaciteta 200 t/h.Gornji dio žlijeba služi kao
staza za kretanje kombajna ili podsjekačice za ugalj i između grabuljara i čela
ne smiju se postavljati stubovi,pa se otkop osigurava podgradom uvidu konzola
specijalne konstrukcije.Važna operacija u toku transporta uglja sa otkopa pomoću
grabuljara je premještanje u pravcu otkopavanja.Može se vršiti na sljedeće načine:
-ručno, polugama klizanjem po tlu,
-pomoću cilindra na komprimirani zrak ili hidraulični,koji sa jednim dijelom oslanjaju
na podgradu,a drugim na bočnu stranu žlijeba,
-pomoću stanki u obliku klina,koje klize po podini između stupaca i transporta,a vuče
ih sam transporter.
Odlike ovog transportera ogledaju se utome što ima niske
troškove eksploatacije,kontinuirani
proizvodnirad,jedinstvenost u
rukovanju,brzom premještanju,jednostavnom održavanjuitd.
Grabuljasti transporter je našao još neka daljnja područja primjene. Veliki broj
utovarača i uskozahvatnih kombajna za izradu hodnika otpremaju utovareni materijal
grabuljastim transporterom. U specijalnim bunkerskim vlakovima i vozilima-trčkalima
(prema teško prevodivom engleskom izrazu "shuttle-car" ili njemačkom
"Pendelwagen"), grabuljar služi kao pomično dno. Vozilo se puni na jednom kraju
4
Volumen korita a time i kapacitet grabuljara povećava se podizanjem jedne ili obiju
stranica.
Lanac je u jednolančanih grabuljara u pravilu sasvim jednostavni Galov. U svrhu
sastavljanja - rastavljanja te produžavanja odnosno skraćivanja Galov se lanac može
otvoriti na svakoj karici, dok je to kod kalibriranog moguće samo na posebno
otvorenim karikama gdje se priključuju prečke ili grabulje. Ako postoji potreba za
velikim krivudanjem grabuljara, grabuljar je tada jednolančani s oba lanca u sredini.
Lanac se na mjesto sastavljanja transportera doprema u kraćim sekcijama, te se
istovremeno kako se sastavljaju korita sastavlja i lanac u gornjoj i donjoj "grani", i na
kraju zateže posebnom zateznom alatkom i spaja, zatvara u beskonačnu cjelinu.
Pogon grabuljara
Pogonska stanica se sastoji iz pogonskog bubnja s onoliko lančanika koliko je
lanaca, reduktora, spojke i pogonskog elektromotora. Spojka je u manjih grabuljara
obična elastična, a u većih hidraulična. Ovisno o veličini potrebne snage mogu se
kombinirati dvije pogonske grupe na glavi transportera, ali i jedan do dva i na "repu".
Ovisno o raspoloživom prostoru može se kombinirati i smještaj pogonske grupe -
uzdužni ili poprečni.Grabuljar u mehaniziranim ugljenim otkopima služi i kao staza za
kretanje otkopnog stroja, kao oslonac i vodilica ugljenom strugu, te kao oslonac
hidrauličnoj samohodnoj podgradi . U ovom potonjem slučaju podgrada u jednom
taktu ciklusa gura grabuljar uz ugljeno čelo nakon prolaza otkopnog stroja i
otkopavanja tog dijela čela za dubinu reza ili "koraka", dok se u drugom taktu ciklusa
podgrada privuče prema grabuljaru za taj isti korak .
Pogon trake se sastoji iz: pogonskog bubnja, reduktora, spojke, kočnice i
elektromotora. Spojka je u manjih transportera obična elastična a u većih hidraulična
kojom se znatno olakšava pokretanje opterećene trake. Spojka u početku upuštanja
proklizava omogućavajući postupno ubrzanje trake. To ujedno smanjuje početno
(pre) opterećenje elektromotora. Kočnica je automatska čeljusna ili disk koju drži
otvorenu solenoid napajan strujom što napaja i pogonski elektromotor i čime je
postignuto automatsko otpuštanje u momentu pokretanja motora. Kočnica se aktivira
djelovanjem opruge pri svakom namjernom ili nenamjernom prekidu napajanja.
Ovo je sigurnosna mjera da se spriječi nenamjerno pokretanje trake, što je svakako
potrebno ako transporter radi na nagibu ili usponu.
Pogonski elektromotori su trofazni izmjenični kavezni s prirodnim hlađenjem putem
orebrenja vanjskog kučišta (paziti da ono uvijek bude slobodno od prašine odnosno
materijala). Za atmosfere s opasnim eksplozivnim plinovima i parama izvode se,
uostalom kao i sva ostala električna oprema transportera, u eksplozijski sigurnoj ("S")
izvedbi.
Pogon samo jednom pogonskom stanicom ima nedostatak što se sva potrebna
pogonska sila predaje traci na jednom mjestu, na kojem je najveća vlačna sila u traci
