Tema: Gradjevinski otpad- Gradjevniski sut
Student : Marina Samardzic Prof. :dr Vanja Asanovic
1.0Gradjevinski otpad
Gradjevinski otpad nastaje prilikom izrade gradjevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnje,
rusenja i rekonstrukcije objekata.
Materijali koji se javljaju u gradjevinskom otpadu zavise od radova koji se izvode i mogu
biti:
*zemljani radovi / iskop tla – zemlja,pijesak,sljunak,glina,ilovaca,kamen;
* niskogradnja - bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, sljunak,
drobljeni kamen;
* visokogradnja – beton,opeka,gips,plinobeton,prirodni kamen;
* mijesani gradjevinski otpad – drvo,plastika,papir,karton,metal,kablovi,boje i
lakovi,sut.
Sut
nastaje nakon rusenja ili rekonstrukcije objekata.Pod sutom se podrazumijeva djelovi
zidova,betona,keramickihplocica ,crepova ,stolarija ,elektrodjelovima I drugo.
Cisti sut
,bez kabala,plastike,metala I drva moguce je reciklirati I kvalitetan gradjevinski
materijal. Materije poput kabala I metala treba odvojeno prikupljati I proslediti preduzecima koje
se bave recikliranjem istih. Sam sut moze biti I opasan za ljudsko zdravlje.
Sastav gradjevinskog otpada zavisi od toga da li se rusi postojesi ili gradi novi objekat, kao i
od podrucja gdje se gradi – pored opeke i betona koji su sve vise zastupljeni u savremenoj
gradnji, na jugu Crne Gore kao gradjevinski materijal vise je zastupljen kamen, a na sjeveru
u narednom periodu proizvoditi oko 200 – 300 kg/stan./godisnje, odnosno za Crnu Goru
130.000 do 200.000 t godisnje.
1.3Plan upravljavljanja inertnim otpadom (gradjevinskim otpadom)
Sistem upravljanja
Svaka jedinica lokalne samouprave ili vise njih zajedno, mora odrediti lokaciju za odlaganje
inertnog otpada, kojeg u najvecem dijelu cini gradjevinski otpad. U odnosu na stepen
opasnosti gradjevinski otpad se klasifikuje kao inertni otpad i ne smije u svom sastavu da
ima neopasne ili opasne vrste otpada. Zbog transportnih troskova, lokacije bi trebalo da se
nalaze u precniku od 30-50 kilometara od mjesta nastanka. Manje kolicine inertnog otpada
se privremeno mogu odlagati u reciklaznim dvoristima I pretovarnim stanicama. U periodu do
izgradnje regoinalnih sanitarnih deponija, gradjevinski otpad se moze odlagati na postojecim
odlagalistima komunalnog otpada gdje se moze koristiti kao prekrivka i/ili za njihovu sanaciju.
Prikupljeni građevinski materijal se može tretirati u mobilnim postrojenjima za reciklazu
gradjevinskog otpada.
Opstine mogu odlagati gradjevinski otpad i otpad iz iskopa u kamenolome, ukoliko postoje
na njihovoj teritoriji. Kamenolomi su pogodni i za postavljanje uređaja i objekata za
recikliranje gradjevinskog otpada. U posmatranom planskom periodu, zbog optimizacije
kapaciteta, potrebno je nabaviti dva mobilna postrojenja za preradu gradjevinskog otpada, za
podrucje Crne Gore.
Jedinice lokalne samouprave treba da odluce da li ce sakupljanje i prerada gradjevinskog
otpada biti povjerena javnim komunalnim preduzecima,ili ce se koncesija, u postupku
javnog nadmetanja, dodijeliti nekom privrednom drustvu ili preduzetniku. U cilju punog
iskoriscavanja mobilnih postrojenja, predlaze se davanje koncesija preduzetnicima ili
privrednim drustvima.
Otpad bi trebalo da se prevozi u velikim kontejnerima u vozilima s prikolicom. Financiranje I
odrzavanje lokacija obezbjedjuje se iz naknada za dovoz, prihvat i odvoz koje plaxa proizvodjac
gradjevinskog otpada. Posebne lokacije za odvajanje gradjevinskog otpada jedinice lokalne
samouprave treba da definisu u svojim planovima za upravljanje otpadom.
Upravljanje postojećim gradjevinskim otpadom moze se sprovesti na dva nacina:
*trajno zbrinjavanje cjelokupnog gradjevinskog otpada u okviru odlagalista na kojem
se nalazi ovakva vrsta otpada, uz stvaranje uslova za odlaganje i upravljanje koji su
zahtjevni propisima za deponije za inertni otpad;
*djelimicno ili potpuno zbrinjavanje gradkevinskog otpada na isti nacin kao novonastali
gradjevinski otpad.
U slucaju kada za to postoje odgovarajuci uslovi, gradjevinski otpad je potrebno u sto vecoj
mjeri preraditi i na taj nacin izbjeci njegovo trajno odlaganje na određenim lokacijama.
Sugerisu se sljedeci nacini tretmana gradjevinskog otpada:
Jednolicni gradjevinski otpad:
-asfaltni lom i mijesani asfaltni lom s betonskim lomom (otpad koji nastaje rusenjem
mostova na auto saobracajnicama, uklanjanjem slojeva asfalta sa kolovoza itd.)
treba odvoziti u asfaltne baze, preduzeca koja se bave odrzavanjem puteva;
-kameni otpad, ukoliko za to postoje uslovi, treba odlagati u kamenolome sa ili bez
drobiličnih postrojenja;
-betonski lom i izdvojeni lom opeke i crijepa, koji nastaje pri rušenju zgrada, treba
odvoziti na deponije za inertni otpad;
-papir, staklo i plastiku treba izdvojiti iz gradjevinskog otpada i tretirati kao
sekundarnu sirovinu (predati ovlascenim sakupljacima i obradjivacima te vrate
otpada).
