TEHNIČKO TEHNOLOŠKA ŠKOLA
                STRUKOVNIH STUDIJA 
                           KRUŠEVAC

         SEMINARSKI RAD

Tema : Građa virusa

Profesor :

Student :

Nebojša Arsić

Stefan Mitrović

~2~

1. Definicija virusa

Virusi spadaju u grupu mikroorganizama 

acelularne građe

. Nalaze se na 

najnižem   stepenu   organizacije   živih   sistema.   To   su   živa   bića   koja   su 

prostija   od   ćelija,   zbog   čega   se   često   nazivaju   i   virusne   čestice.   S’ 

obzirom da sadrže  

nukleinsku kiselinu i proteine,  

virusi se ubrajaju u 

živa bića. Pošto se sami ne mogu razmnožavati, oni koriste žive ćelije i 

njihove   metaboličke   mehanizme   za   svoj   rast   i   razmožavanje.   Ta 

sposobnost   da   se   razmnožavaju   u   živoj   ćeliji   i   stvaraju   sebi   slično 

potomstvo   čini   ih   živim   bićima,   a   korišćenje   ćelije   domaćina   čini   ih 

strukturnim unutarćelijskim parazitima. 

Naziv virus potiče od latinske reči ‘

virus,viri

’- otrovna stvar, toksin.

Virusi uzrukuju mnoge bolesti kod čoveka,životinja i biljaka, a napadaju i 

bakterije i druge mikroorganizme. Među ljudskim i životinjskim virusima 

su osobito poznate : boginje, dečija paraliza, grip, hepatitis, prehlada, 

besnilo,   žuta   groznica,   HIV-AIDS   i   mnoge   druge   bolesti.   Bolesti 

uzrokovane virusima nazivaju se zajednickim imenom viroze, a nauka 

koja proučava viruse naziva 

virologija

Danas   postoje   brojne   definicije   virusa,   sve   one   sadrže   sledeće 

karakteristike : 

Virusi sadrže 1 tip nukleinske kiseline ( ili RNA ili DNA )

Virusi se mogu razmnožavati unutar ćelije

Virusi su obligatni paraziti

background image

~4~

3. Opšte karakteristike virusa

Postojanje   virusa   otkrijo   je   ruski   botaničar   D.Ivanovski   u   19.veku, 

ispitujući   mozaičnu   bolest   duvana,   ali   je   tek   otkriće   elektronskog 

mikroskopa omogućilo ispitivanje i upoznavanje njihove gradje. 

Većina virusnih čestica meri se nM. Njihove dimenzije kreću se od 20-

300nM. 

U ćelijskim organizmima nalaze se uvek obe vrste nukleinskih kiselina 

DNA i RNA, kod virusa dolazi samo jedna od njih. Nukleinske kiseline 

su   sastavni   deo   virusnih   partikula,   a   različiti   virusi   sadrže   u   čestici 

različite   iznose   nukleinskih   kiselina.   Nukleinske   kiseline   virusa 

predstavljaju   genom   virusa.   Genom   je   skup   gena   jednog   organizma 

sadržanog   u  

haploidnoj   hromosomskoj   garnituri

.   Za   razliku   od 

celularnih organizama, kod virusa i  RNA može biti  nosilac genetičke 

informacije, pa se razlikuju RNA-Virusi i DNA-Virusi.

~5~

Genom virusa može biti dvolančana ili jednolančana DNA i RNA : 

ds DNA(double stranded-dvolančana DNA)

ss DNA(single stranded-jednolančana DNA)

ds RNA(double stranded-dvolančana RNA)

ss RNA(single stranded-jednolančana RNA)

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti