Gramatika srpskog jezika
GRAMATIKA
srpskog jezika
R ecen z en t
dr DUŠKA KLIKOVAC
U red n ik
prof. dr SVETLANA STIPČ EV IĆ
O d g ov orn i u re d n ik
NEBO )ŠA JOVANOVIĆ
Z a iz d a v a č a
prof. dr RADO Š LJUŠIĆ
direktor i glavni urednik

N A P O M E N A
Ova knjiga im a za cilj dau sažetom , a ipak iscrpnom vidu
pruži neophodne p o d a tk e o fonetici, morfologiji, tvorhi
reči i sintaksi srpskog jezika. Poslednjih decenija dobili
smo nekoliko dobrih udžbenika srpskog
(srpskohrvat-
skog) jezika z a strance, ali se u njim a gram atičko gradi-
vo nužno izlaže u delovim a i postupno, dok više prostora
zauzim aju tekstovi, vežbanja i tum ačenje novih reči.
Kada čitalac takvog udžbenika ne uspeva d a pron ađe
u kojoj je od ranijih lekcija obrađeno neko pitanje, ili
kad zaključi d a mu je potreban sistem atski pogled na
datu gram atičku pojavu, ovakva gram atika bez sumnje
če mu koristiti kao pom oćni priručnik.
Budući d a knjiga nije nam enjena korisnicim a odre-
denog m aternjeg jezika, strogo kontrastivni pristup nije
se m ogao prim eniti. Posebna pažnja, ipak, poklonjena
jv pojedinim sitnijim i krupnijim pitanjim a koja izvor-
nim govornicim a ne zadaju teškoće, p a se u školskim
gram atikam a najčešće i ne pominju. To su, na primer,
jednakosti m eđu padežim a, prom ene osnove usled ne-
poslojanog
a i p relaska 1 u o, upotreba ličnih zam enica
u subjektu, dvojina zam enica i prideva
(moja dva do-
!>ra druga), prom en a i značenje neodređenih zam enica,
načenje reči u deiktičkim trojnim opozicijam a
(ovaj/
taj/onaj, ovako/tako/onako, evo/eto/eno i dr.), prilozi
;u mesto sa inkorporiranim predlogom
(dokle, dovde,
odatle, odande i si), upitni i odrečni oblici glagola,
ckspresivne upotrebe glagolskih vremena, iskazivanje
vrrmena u pasivu
(škola se otvara - prozor je otvoren
škola
je otvorena u prošlom veku), uticaj enklitika na
trd reči
(videću - ja ću videti, on mnogo govori - govo-
i i li on mnogo?), idiom atske konstrukcije ka o nas tri,
Inćr ti lepo, ne ide mi se, bilo je problema/ima pro-
6
blema/ima jedan problem itđ.), razlikovanjedetim ičnih
hom onim a kao
(ove) večeri/(na) večeri, dovesti (dove-
dem)/dovesti (dovezem), nagiašene i nenaglašene lične
zam enice
(mi, nas...) / drugo. Sintaksa je izložena p o
tradichnalnom školskorn m odelu, bez pokuhaja d a se
pritneni generativistički ili neki drugi pristup koji bi
teorijski m ozda hio opravdaniji, ali koji nije p rik la d an
za učenje jezika kao stranog. O akcentuaciji su d a te
sam o osnovne napom ene, budući d a je to pojava koju
stranac ion ako ne m o ie naučiti iz knjige, nego sam o a u
-
ditivnim putem i stalnim vezbanjem.

8
7. Z A M E N IC E ................................................................. 77
7.4. Upitne zam enice.......................................................86
0
* * * * *
10. PRILOZI..................................................................... 153
10.1. Funkcija priloga..................................................... 153
10.2. Značenje priloga.................................................... 153
10.3. Prilozi po postanku............................................... 154
10.4. Priloški sistemi.......................................................155
10.5. Složeni prilozi................................................. ... . 157
10.6. Poređenje priloga...................................................157
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti