1.UVOD

Penzija je mesečna novčana naknada i druge beneficije na koje pojedinac stiče pravo na osnovu 
osiguranja za slučaj sarosti, invalidnosti i smrti po uslovima definisanim zakonom. Penzioni 
sistem je vrlo bitan deo  

ekonomskog

,  

socijalnog i finansijskog sistema

  jedne zemlje. Penzije 

su, ekonomska kategorija jer predstavljaju štednju stanovništva, kada je ono radno aktivno, za 
starost. One su socijalna kategorija jer predstavljaju prihode starih ljudi koji nisu u stanju da 
zahvaljujući svom radu zarađuju za život. Na kraju, penzije su i finansijska kategorija. Sa jedne 
strane, ovo zato što su penzije deo javne potrošnje, a kao takve i deo javnih finansija jedne 
zemlje. Sa druge strane, privatni penzioni fondovi koji predstavljaju štednju za starost, su jedni 
od najznačajnijih institucionalnih investitora na finansijskim tržištima širom sveta i imaju veliki 
uticaj   na   finansijske   sisteme   zemalja.   Kada   se   govori   o   penziiskim   sitememima   postoje   tri 
osnovne   klasifikacije.  

Prema   vlasništvu,   načinu   finansiranja   i   prema   načinu   na   koji   se 

određuje penzija

.

Prema vlasništvu

: javni, državni i samostalni, privatni; 

kod javnih

, država reguliše, organizuje, prikuplja sredstva i isplaćuje penzije; njihova 

načelna prednost je to što država poseduje monopol oporezivanja i stoga penzijski fond ne može 
da propadne kao što privatni može; 

kod privatnih

, oni organizuju, prikupljaju sredstva, investiraju ih i isplaćuju penzije, ali 

uz široku regulaciju i nadzor od strane države radi smanjenja rizika za osiguranike i penzionere; 
privatni penzijski fondovi lako mogu biti efikasniji od državnih i tako obezbediti više penzije; 
glavna   zaštita   privatnih   fondova   od   propasti   su   kako   državna   regulacija   i   nadzor,   tako   i 
akumulirani kapital koji je konzervativno investiran.

Prema načinu finansiranja

:

Sistem tekućeg finansiranja(Pay as you go system)

Sistem akumulacije kapitala(Fully Funded system

)

Prvi sistem podrazumeva da sadašnja generacija zaposenih putem poreza i doprinosa finansira 
aktuelne penzionere. Ovaj sistem je dominantan u svetu. Sistem akumulacije kapitala 
podrazumeva da se prikupljena sredstva iz doprinosa investiraju i da kao takvi daju određeni 
prinos u vidu kamate ili dividende. PAYG sistemima po pravilu upravlja država, dok se fundirani 
vezuju za privatno upravljanje, iako postoje i fundirane komponente u okviru javnih sistema. 
Razlozi veće popularnosti PAYG sistema je sigurnost. Naime, ulaganje u penzione investicione 
fondove nosi određen rizik i pored toga što tim fondovima upravljaju profesionalni menadzeri. 
Rizik može biti usled lošeg ulagnja sredstava ali može biti i sistemskog karaktera. Upravo veće 
poverenje javlja se u državu kada postoji sistemski rizik jer se veruje da štednja neće propasti 
usled nekih nepredviđenih okolnosti poput rata, (hiper)inflacije i dr. Kao najveći nedostatak 
PAYG sistema javlja se problem otežanog funcionisanja u situaciji kada raste odnos 
osiguranika(onih koji primaju penzije) i onih koji plaćaju osiguranje(zaposleni). Na rast ovog 
odnosa koji se zove koefijent zavisnosti utiču tri osnovna faktora. 

Rani odlasci u penziju

. Ovaj faktor zavisi od zakonski postavljene starosne granice za odlazak u 

penziju. Starosna granica je različita od zemlje do zemlje, ali je kod većine zemalja prisutna 
tendencija njenog povećanja. Takođe, rani odlazak u penziju zavisi i od uslova pod kojima neko 
lice može dobiti penziju (invalidsku penziju). U slučajevima kada su ovi uslovi isuviše blagi 

veliki broj ljudi koristi ovu beneficiju što vrši dodatni pritisak na penzioni sistem u smislu da se 
povećava broj penzionera, a smanjuje broj zaposlenih. 

Demografski faktor

 - starenje stanovništva je posledica demografskih tendencija kako u 

zemljama u tranziciji tako i u zemljama u razvoju. Zbog razvoja medicine i poboljšanja kvaliteta 
života prosečna dužina života stanovništva se povećava. Ova nesumljivo pozitivna tendencija 
kombinovana sa sve nižim stopama fertiliteta utiče negativno na sistem tekućeg finasiranja jer 
sve manji broj zaposlenih treba da finansira sve veći broj penzionera. 

Smanjenje broja lica koja 

plaćaju doprinose

. Do smanjenja broja lica koji plaćaju doprinose može doći po dva osnova. Sa 

jedne strane do ovoga može doći zbog 

smanjenja zaposlenosti

, odnosno povećanja 

nezaposlenosti u jednoj zemlji. Drugi osnov zbog koga može doći do smanjenja prihoda od 
doprinosa jeste evazija.

Kada je u piatanju 

način na koji se utvrđuje penzija može biti

propisana isplata

- koja se vezuje za PAYG sistem finansiranja

propisani doprinos

 – koji se vezuje za Fully funded sistem.

U zavisnosti od uslova pod kojim je stečena penzija može biti: 

starosna, invalidska, porodična.

Starosna   penzija  

je   naknada   koja   se   isplaćuje   licima   od   strane   države   kada   napune 

određen broj godina sa ciljem da nadoknadi prestanak zarade. Pravo na starosnu penziju 
stiče se ispunjenjem uslova broja godina života i ispunjenjem uslva broja godina radnog 
staža.

Invalidska   penzija  

je   naknada   koja   se   isplaćuje   licima   usled   invalidnosti,   odnosno 

gubitka   sposobnosti   za   rad.   Uslovi   i   visina   invalidske   penzije   uvtrđuju   se   u   skladu 
Zakonom.

Porodična penzija  

isplata na koju pravo mogu ostvariti članovi porodice preminulog 

osiguranika   koji   je   navršio   najmanje   5   godina   staža   osiguranja   ili   je   ispunio   uslove 
invalidske penzije.

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti