Hartije od vrednosti
Visoka strukovna škola za preduzetništvo
Seminarski rad:
HARTIJE OD VREDNOSTI
Student: Profesor:
Aleksandar Joksimović 03/14 MP Dr. Predrag Ćeranić
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………3
TRŽIŠTE KAPITALA……………………………………………...4
HARTIJE OD VREDNOSTI KAO PREDET POSLOVANJA NA TRŽIŠTU
KAPITALA…………………………………………………………6
VRSTE HARTIJE OD VREDNOSTI……………………………....8
MENICA…………………………………………………………….8
VRSTE MENICA…………………………………………………...9
MENIČNE RADNJE……………………………………………….11
ESKONTOVANJE MENICE……………………………………....11
ČEK………………………………………………………………....11
VRSTE ČEKOVA…………………………………………………..12
ČEKOVNE RADNJE…………………………………………….....13
AKCIJA…………………………………………………………......13
VRSTE AKCIJE………………………………………………….....14
TRŽIŠNA CENA AKCIJE……………………………………….....15
OBAVEZNICA……………………………………………………...15
VRSTE OBAVEZNICA………………………………………….....16
KLAUZULE KOD OBAVEZNICA………………………………...16
KAMATNA STOPA KOD OBAVEZNICA……………………......17
RIZIK KOD HARTIJA OD VREDNOSTI……………………….....18
2

TRŽIŠTA KAPITALA
Da bi smo shvatili ulogu i značaj hartija od vrednosti i njihove karakteristike u
međunarodnim poslovnim finansijama, dobro bi bilo najpre se podsetiti šta je to tržište
kapitala.
Tržište kapitala, kao jedan deo finansijskog tržišta, jeste institucionalno
organizovani prostor gde se u okviru njegovih pravila ponašanja susreću ponuda i tražnja
za finansijskim sredstvima dugoročnog karaktera i gde se na osnovu odnosa ponude i
tražnje formira cena tih sredstava.
Ako bi pokušali biti nešto određeniji mogli bi reći da tržište kapitala objedinjuje:
- kreditno – investiciono tržište na kojem se nudi i uzima kapital u formi dugoročnih
investicionih kredita,
- hipotekarno tržište na kojem se koristi kapital u formi hipotekarnih kredita i
- tržište vrednosnih papira dugoročnog karaktera koji se još nazivaju i efektima.
Osnovni poslovi koji se obavljaju na tržištu kapitala jesu kupoprodaja kapitala i
vrednosnih papira (obveznice, deonice, sertifikati i drugi vrednosni papiri), posredstvom
velikog broja posrednika. Ovde se radi o tokovima novčane akumulacije. Ako kapital
cirkuliše slobodno između učesnika, bez prisustava bankarskih institucija, tada se radi o
slobodnom tržištu kapitala. Obrnuto, ako se kontakti među učesnicima ostvaruju
posredstvom bankarskih institucija tada je u pitanju institucionalizovano tržište kapitala.
Na svakom slobodnom nacionalnom tržištu kapitala, trguje se slobodno i svaki prodavac
hartija od vrednosti traži kupca direktno ili preko dilera i brokera kao posrednika. Dakle
funkcija tržišta kapitala je da kupcu omogući kupovinu odredenog iznosa potrebnog
kapitala, pod tržišnim uslovima koji su za njega najpovoljniji, a prodavcu da omogući
prodaju odredenog iznosa njemu nepotrebnog kapitala u tom trenutku, pod
najpovoljnijim tržišnim uslovima.
Kada tržište kapitala deluje kao tržište gde se ugovaraju emisije instrumenata
trajnog kapitala (deonice), ili instrumenata zaduženja (obveznice), tj. kada se vrši
kupovina i prodaja prve emisije vrednosnih papira, onda kažemo da je reč o primarnom
tržištu. U ovom slučaju emitent dobiva svež novac u zamenu za finansijska potražvanja.
Druga, sigurno interesantnija funkcija tržišta kapitala, jeste da ono deluje kao
sekundarno tržište za vrednosne papire koji su emitirani u prošlosti. Tržište dozvoljava
vlasnicima dionica ili obveznica da ih brzo prodaju i na taj način obezbede visok stepen
likvidnosti. Postojanje sekundarnog tržišta čini i primarno tržište dosta efikasnijim.
4
Finansijska tržišta uopšte pa tako i tržišta kapitala, poseduju osobenosti koje ih
čine specifičnim u odnosu na druga tržišta. Ovom prilikom navodim sledece:
· na ovim tržištima obavljaju se samo oni poslovi koji su zaključeni po određenoj
proceduri, u određeno vreme i gde je predmet poslovanja vrednost koja se prodaje ili
kupuje svojstvena toj vrsti tržišta,
· celokupno poslovanje tržišta kapitala se kontroliše putem raznih organa,
· poslove na tržištu kapitala mogu obavljati samo članovi tržišta, a posredničke
poslove samo za to ovlaštena lica,
· Realizovani poslovi na tržištu obračunavaju se putem obračunskih institucija tržišta
kod koje svaki član tržišta ima svoj račun.
Preduzeća, vlade, lokalne vlasti i multinacionalne organizacije (Svetska Banka,
Evropska investiciona Banka i sl.) zahvaljujući ovim karakteristikama imaju pristup
većim količinama kapitala nego što bi to bilo moguće da se moraju osloniti isključivo na
stvaranje vlastitih izvora.
U svim tržišnim privredama, bez obzira na stepen razvijenosti, ciljevi koji žele da
se ostvare postojanjem i funkcioniranjem tržišta kapitala unapred su dati i poznati.
Ako bi pokušali istaći neke ciljeve čije se ostvarenje očekuje od jednog
organiziranog tržišta kapitala, odlucili bi se za sledece:
· Obezbjedenje neophodnog kapitala pod tržišnim uslovima,
· Ostvarenje optimalne alokacije kapitala, tj. njegovo korištenje za najprofitabilnije
poslove i u najprofitabilnijim privrednim granama,
· Disperzija svih oblika rizika,
· Onemogućavanje bilo kojeg oblika monopola u postupku trgovanja kapitalom,
· Utvrđivanje stvarne i tržišne cene koštanja kapitala
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti