Hartije od vrednosti
Hartije od vrijednosti
2
UVOD
Savremena ekonomija se danas ne može zamisliti bez postojanja hartija od
vrijednosti. Hartije od vrijednosti ulaze u svaku poru ekonomije i života uopšte. Teško da
danas možemo sresti osobu koja ne zna šta su hartije od vrijednosti.
Pod hartijama od vrijednosti se podrazumijevaju pismene isprave koje sadrže pismenu
obavezu izdavaoca hartija od vrijednosti da će zakonitom imaocu hartija od vrijednosti
ispuniti obavezu zabilježenu u toj ispravi. Najkraće rečeno,hartija od vrijednosti je isprava o
nekom građanskom pravu. Ovo pravo je najuže povezano sa samom ispravom, jer pravo bez
postojanja isprave nepostoji, niti se ono samim tim može prenosti na drugoga, pa prema tome
ni ostvariti. Hartije od vrijednosti može emitovati savezna država, republika članica,
pokrajina, grad, opština, i drugo pravno lice.
Hartije od vrijednosti predstavljaju jedan od najprivlačnijih načina ulaganja novčanih
sredstava. U ovom seminarskom radu s obzirom na širinu teme nije akcentovana konkretna
hartija od vrednosti nego opšta načela vrijednosnih papira pod kojim se podrazumeva pojam i
definisanje hartija od vrijednosti , njihova osnovna svojstva, podjela i vrste.
Hartije od vrijednosti imaju izuzetno veliki značaj u svakoj tržišnoj privredi. Može se
s punim pravom reći da se privreda ne bi mogla razviti do sadašnjeg stepena da nije bilo
raznovrsnih hartija od vrijednosti, i da je savremena tržišna ekonomija nezamisliva bez njih.
Hartije od vrijednosti
3
1. POJAM I DEFINICIJA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Hartija od vrijednosti jeste isprava sastavljena u zakonom propisanoj formi , koja u
sebi sadrži određeno pravo. Tretiraju se kao posebna vrsta stvari u građanskom pravu.
Pod hartijama od vrijednosti se podrazumijevaju pismene isprave koje sadrže pismenu
obavezu izdavaoca hartija od vrijednosti da će zakonitom imaocu hartija od vrijednosti
ispuniti obavezu zabilježenu u toj ispravi. Ovaj pojam je definisan u zakonu o obligacionim
odnosima ( član 234. ZOO) Najkraće rečeno, hartija od vrijednosti je isprava o nekom
građanskom pravu
1
. Uslov da se pravo sadržano u hartiji od vrijednosti odnosi na neko
građansko pravo upućuje na zaključak da se isprave koje se odnose na neko drugo pravo, kao
što je npr., sa pojedinim uvjerenjima, diplomama, izvodima iz matičnih knjiga i sl. ne
smatraju hartijama od vrijednosti.
Kada se kaže da je pravo sadržano u hartiji od vrijednosti , onda se podrazumijeva da
je najčešće riječ o nekom obligacionom pravu inkorporiranom u samoj pismenoj ispravi i ne
može se ostvariti bez nje
2
. Hartije od vrijednosti predstavljaju dokumente kojima se obećava
isplata novca, kamate, zarade ili dividende. Sam papir koji predstavlja hartiju od vrijednosti
nema neku posebnu vrijednost. Pošto se pravo na koje se odnosi hartija od vrijednosti ne
moze vršiti ni prenositi bez te hartije, ona u pravnom prometu dobija onu vrednost koju ima
to pravo. Hartije od vrijednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one
hartije od vrijednosti kod kojih postoji rizik ulaganja koji se kompenzuje potencijalnom
zaradom. U ovoj grupi hartija nalaze se akcije, obveznice, opcije, drugi derivati . Ove hartije
su izraz ili vlasničkog (akcije) ili indirektno vlasničkog (opcije) ili kreditnog (obveznice)
aranžmana. One se prodaju i kupuju na specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu
kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na
finansijskim tržištima.
1
D. Stojanović, O. Antić, „Uvod u građansko pravo“ , Beograd, 2004., str. 391.
2
Vukićević-Anđelković, „Trgovinsko pravo sa osnovama prava“ , Leskovac, 2006., str. 266.

Hartije od vrijednosti
5
2. SADRŽINA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
U okviru opštih odredaba, Zakon o obligacionim odnosima je odredio pojam hartije
od vrijednosti kao pismene isprave, ali je istovremeno insistirao na strogosti forme uvodeći
bitne sastojke sa upozorenjem da “ isprava koja ne sadrži bilo koji od bitnih sastojaka ne važi
kao hartija od vrijednosti” (član 235. ZOO). To je i razumljivo kada se uzme u obzir da
hartije od vrijednosti posjeduju takva svojstva koja im omogućavaju vršenje raznovrsnih
funkcija od npr., pribavljanja slobodnih novčanih sredstava, pa do vršenja funkcije
prometnog sredstva. Pitanje njihove sigurnosti i povjerenja moralo je da se rješava jedino
strogom pismenom formom određenom sa uvođenjem bitnih sastojaka.
Svaka hartija od vrijednosti mora da sadrži sljedeće elemente:
1) označenje vrste hartije od vrijednosti;
2) firmu, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavaoca hartije od
vrijednosti;
3) firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje, odnosno po čijoj naredbi hartija od
vrijednosti glasi, ili označenje da hartija glasi na donosioca;
4) tačno označenu obavezu izdavaoca koja proizlazi iz hartije od vrijednosti;
5) mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti, a kod onih koje se izdaju u seriji i
njen serijski broj;
6) potpis izdavaoca hartije od vrijednosti odnosno faksimil potpisa izdavaoca hartije
od vrijednosti koje se izdaju u seriji.
Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednosti mogu biti određeni i drugi bitni sastojci
( član 235. ZOO)
3
. Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednsoti mogu se predvidjeti
i drugi bitni sastojci, kao što je slučaj sa Zakonom o mjenici ili čeku. Praktično, to znači, da
posebni zakoni kojima se bliže određuju pojedine hartije od vrijednosti predstavljaju
lex
specialis
u odnosu na ovaj zakon
4
.
3Zakon o obligacionim odnosima, (“Službeni glasnik RS”, br. 17/93 i 3/96)
4
Vukićević-Anđelković, „Trgovinsko pravo sa osnovama prava“ , Leskovac, 2006., str.268.
Hartije od vrijednosti
6
3. VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Postoji više vrsta hartija od vrijednosti. U njih se raspoređuju sljedeće hartije od
vrijednosti:
mjenica, ček, skladišnica, konosman (teretnica), prenosivi tovarni list
( u
željezničkom, drumskom i vazdušnom saobraćaju), isprava multimodalnog prevoza, akcija
(dionica), obveznica, blagajnički zapis, finansijski derivati kojima se trguje na berzi i dr.
Sve hartije od vrijednosti mogu se razvrstati u nekoliko grupa prema različitim
kriterijumima. Po prirodi stvari , moralo je da se ukaže na potrebu njihovog grupisanja radi
lakše obrade njihovih različitih pravnih i ekonomskih funkcija. Tako su često hartije od
vrijednosti grupisane prema vrsti inkorporiranog prava, zatim prema načinu nastajanja prava,
prema dospjelosti isprava, prema načinu određivanja imaoca prava u sl.
Od svih kriterijuma po kojima se vrši podjela hartija od vrijednosti najvažniji su:
način određivanja imaoca prava i prirode prava koje je sadržano (inkorporirano) u nekoj
hartiji
5
.
Prema načinu određivanja povjerioca u ispravi, hartija od vrijednosti može da glasi:
- na donosioca,
- na ime (retka hartija),
- po naredbi ( član 236. ZOO).
Hartija od vrijednosti na ime
predstavlja ispravu u kojoj je, prilikom njenog
izdavanja, tačno naznačeno ime lica ili naziv firme povjerioca, odnosno, vlasnika.
Kod hartije od vrijednosti koja se po zakonu smatra
hartijom po naredbi
(mjenica),
pored imena mora stajati klauzula "ne po naredbi". Ova hartija ima ograničenu sposobnost
cirkulacije zbog komplikovanosti prenosa prava , mogućnosti prigovora izdavaoca, potrebe
dokazivanja osnova sticanja i slično. Ovde pravo iz hartije stiče samo navedeno lice u hartiji,
a prenošenje hartije na drugoga može se izvršiti grđanskopravnom cesijom (član 242. ZOO).
5
S. Vukićević, M. Velimirović, R. Brković, “Poslovno pravo i osnove radnog prava” , Fakultet za menadžment
u Zaječaru, Beograd, 2002., str. 497.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti