MATURSKI RAD 

  

                                       

iz Hemije 

  

                           

TEMA:Heterociklična jedinjenja i boje 

  

  

  

Sadržaj:

1. Uvod......................................................................................................................................................2

2.Nomenklatura heterocikličnih jedinjenja..............................................................................................4

2.1. Hantzsch –Widmanova nomenklatura..........................................................................................4

2.2.Supstitucijska nomenklatura..........................................................................................................6

2.2.1 Monociklični sistemi

.................................................................................................................6

2.2.2. Bi i policiklični sistemi

.............................................................................................................7

2.3.Trivijalna nomenklatura heterocikličnih jedinjenja........................................................................8

3.1.Heterociklična jedinjenja sa kiseonikom......................................................................................10

3.3.Heterociklična jedinjenja sa azotom............................................................................................12

3.4.Heterociklična jedinjenja sa petočlanim  prstenom i  dva heteroatoma.....................................13

3.5.Kondenzovani heterociklični sistemi............................................................................................14

4. Značaj heterocikličnih jedinjenja........................................................................................................15

5. BOJE....................................................................................................................................................19

5.1.Pojam boje i povezanost sa hemijskom strukturom....................................................................19

5.2.Uzrok obojenosti supstanci..........................................................................................................19

5.3. Podjela boja.................................................................................................................................20

5.4. Bojenje.........................................................................................................................................21

6. Zaključak.............................................................................................................................................22

7. Literatura............................................................................................................................................23

background image

  

U prethodnim poglavljima opisana su svojstva različitih heterocikličnih jedinjenja sa 
kiseonikom, azotom i sumporom. To su, na primjer, ciklični etri, ciklični estri (laktovi), 
poluacetali, amini, ciklični amidi (laktami), sulfidi, disulfidi i druga jedinjenja.

           
                     

etar                   estar                  acetal                amin                amid

                                                   
                                                            

sulfid               disulfid

Sva ova jedinjenja imaju svojstva navedenih klasa jedinjenja i izučavaju se u okviru njih.

2.Nomenklatura heterocikličnih jedinjenja

Kod   većeg   broja   ovih   jedinjenja   ,naročito   onih   koji   su   već   duže   vrijeme   poznata, 
nomenklatura je trivijalna. Na primjer : furan, pirol, piridin. 

Načini na koje možemo imenovati  heterociklična jedinjenja:

Hantzsch-Widman-ova

Supstitucijska

Trivijalna

2.1. Hantzsch –Widmanova nomenklatura

IUPAC

 

preporučuje     Hantzsch   –Vidmanovu   nomenklaturu   za   imenovanje   heterocikličnih 

jedinjenja. Prema IUPAC-ovoj nomenklaturi imena heterocikličnih jedinjenja su sastavljena 
od prefiksa kojim se označava heteroatom : za N „aza“ ,za O „oksa“ , za S „tia“ za P „fosfa“ 
itd, ispred kojih se dodaju prefiksi:di ,tri, itd.prema broju heteroatoma koji se nalaze u 
prstenu.Zatim dolazi do označavanje broja članova u prstenu „irin“ ili „iran“ za tročlani 
prsten, „et“ za četveročlani, „ol“ za petočlani i „in“ za šestočlani prsten.

1.Prvo se ustanovi identitet različitih atoma dajući različite prefikse zasvaki tip atoma koji nije 
karbon.

-Koriste se tri prefiksa:oksa, tia ili aza za  oksigen, sumpor ili nitrogen

Pri tvorbi imena, završno ‘a’ se ispušta ispred samoglasnika

2.Položaj heteroatoma se označava brojevima atoma u prstenu.

3. Veličina i stepen nezasićenosti prstena se određuje sufiksom na kraju.

background image

Kod maksimalno nezasićenih sistema kod kojihse dvostruke veze mogu razmjestiti na 
dva   ili   više   načina,   pojedini   se   izomeri   označavajupomoću   karbonovog   ili 
nitrogenovog atoma kojinije vezan dvostrukom vezom, pa sadrži tzv .(1

H

, 2

itd.)

Položaj veze moguće je kao kodalicikličkih spojeva, neposredno označitibrojem.

Ako   se   ispred   imena   nezasićenih   heterociklusa   nalaze   brojčane   oznake   za 
heteroatome, za označavanje dvostruke veze upotrebljava se veliko grčko slovo delta 
sa superskriptom(npr. Δ

3

)

Djelomično   nezasićeni   heterociklusi   mogu   seimenovati   dodatkom   prefiksa 
"dihidro","tetrahidro",   itd.   imenu   odgovarajućeg   maksimalno  

zasićenog 

heterociklusa.

Kao   i   indiciranom   hidrogenu,   oznakamadihidro-,   tetrahidro-…pripisuju   se   što 
jemoguće manji brojevi.

Kada je prisutno više različitih heteroatoma, broj 1 se dodjeljuje heteroatomu koji je 
bliže početku niza

O

S

N

, a numerisanje se nastavlja tako da preostali heteroatomi 

dobiju najmanje moguće brojeve.

2.2.Supstitucijska nomenklatura

          

2.2.1 Monociklični sistemi

Tip heteroatoma je označen prefiksom u Tabeli 1. Kako svi prefiksi završavaju sa slovom 
>>a<<,   zamjenska   nomenklatura   je   također   poznata   kao   >>a<<   nomenklatura.   Mjesto   i 
prefiks za svaki heteroatom se pišu ispred imena odgovarajućeg ugljikovodika. Ovo se izvodi 
iz heterocikličnih sistema zamjenom svakog heteroatoma sa CH

2

 , CH ili C. 

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti