1.Prema kojim faktorima je determiniran sadržaj kriminalističkog istraživanja:
Karakterom početne situacije konkretnog krivičnog događaja ili djela; Pravilima kriminalističke
nauke koja se moraju primjeniti u konkretnom slučaju; Odredbama ZKP i drugim zakonskim i
podzakonskim aktima.
2. Nabrojati činjenice koje su predmet utvrđivanja kriminalističkim procedurama?
One koje su uključene u apstraktni zakonski opis KD u krivičnom zakonu odgovarajuće
apstraktnim zakonskim opisima činjenice u stvarnosti sekundarne činjenice važne za
kriminalističku proceduru; činjenice koje nemaju važnost za kriminalističku proceduru koje su
irelevantne.
3. Nabrojati načine kojim se dolazi do indicija kada se koristi indcijalna metoda otkrivanja,
razjašnjavanja krivičnih dijela?
Razgovorom, praćenjem i ostalim operativnotaktičkim mjerama, vještačenjem, ispitivanjem
svjedoka, ispitivanje osumnjičenog, uviđajem na licu mjesta, pregledom tijela, pretresom stana.
4. Objasniti posjedovanje i rasturanje predmeta krivičnog djela kao indicija?
Preduzimanjem odgovarajućih mjera i radnji kod lica pronađeni predmeti za koje se zna ili se
pretpostavlja da su nastali ili su pribavljeni krivičnim djelom, to predstavlja značajnu indiciju o
vezi držaoca predmeta s učinjenim krivičnim djelom.
5. Objasniti podjelu verzija po stepenu vjerojatnosti?
Po ovome kriteriju verzije se obično dijele na; malovjerovatne, vjerovatne, viševjerovatne.
Bogata kriminalistička praksa pokazuje da malovjerovatne verzije pa i najverovatnije verzije koje
graniče sa maštom mogu biti pravilne.
6.Navesti podjelu kriminalističkih fotografija?
Registracionu- sinjaletičku; Operativnu; Istražnu fotografiju
7. Nabrojati tehnike pretraživanja mjesta krivičnog događaja u sklopu vršenja uviđaja?
Metoda od jednog mjesta do drugog spiralna ili kružna metoda, metoda istraživanjem tragova,
zonska ili sektorska metoda, kružni metod, metod traka i rešetaka
8. Nabrojati podjelu indicija prema vremenu nastanka?
One prije izvršenja krivičnog djela; U toku izvršenja krivičnog djela; Poslije izvršenog krivičnog
djela.
9.Nabrojati ciljeve uviđaja?
Pronalaženje odgovora na glavna pitanja kriminalistike šta se desilo odnosno utvrđivanje da li
krivično djelo postoji ili ne postoji; Utvrđivanje vrste KD; Pronalaženje dokaza koji ukazuju na
način izvršavanja KD; Put dolaska i odlaska jednog ili više izvršioca; Pronalaženje tragova i
predmeta koji omogućuju identifikaciju izvršioca; Pronalaženje identifikacionih tragova;
Pronalaženje tragova i predmeta koji omogućavaju utvrđivanje indentiteta žrtve; Kontrola i
provjera dokaza; Obezbjeđenje od uništenja.
10.Nabrojati elemente koji sačinjavaju spoznajnu trijadu kriminalističke procedure?
Promatranju; Mišljenju; Praksi.
11. U koliko oblika se manifestira odnos događaja i kriminalnog događaja s aspekta
ponašanja izvršioca
2
i koji su to oblici
Izvršilac kriminalni događaj prikriva tako što ga
prikazuje kao obični događaj; Izvršilac prikriva kompletan kriminalni događaj.
12. Navesti elemente hodograma općeg modela istraživanja krivičnih djela?
Dobivanje odgovora na temeljna pitanja kriminalističke nauke; Kategorije radnji prikupljanja
informacija iz svih potencijalnih raspoloživih izvora informacija prije pokretanja krivičnog
postupka; Tok istraživanja; Subjekte istraživanja; Subjekte stručno – ekspertizne djelatnosti.
13. Nabrojati etape traseološkog istraživanja?
Preliminarni pregled i izučavanje nalaza, sravnavanje, opis i ocjena dobivenih podataka.
14. Nabrojati elemente koji sačinjavaju spoznajnu trijadu kriminalističke procedure?
Promatranje; Mišljenje; Praksa
15. Nabrojati izvore iz kojih se dolazi do indicija kada se koristi indicijalna metoda
otkrivanja i razrješavanja krivičnih djela?
Osobe; Tragovi i predmeti; Isprave; Tehničke registracije
16. Objasniti način izvršenja krivičnog djela kao indiciju?
Preduzimajući određene kriminalne aktivnosti većina izvršilaca ostavlja iza sebe pečat
prepoznatljivosti, koji se može manifestovati izborom objekta napada, mjesta, vremena, sredstva i
preduzete radnje u fazi pripreme, tokom izvršenja KD i poslije toga.
17.Nabrojati opće podjele verzija u kriminalistici?
Opće i posebne; tipične; Retrospektivne; Prognozne; Sudske; Odbrane i optužbe; S obzirom na
vrste postupaka; Prema subjektu koji stvara verziju; Prema krivičnopravnom značenju.
18. Navesti standardne dijelove zapisnika o uviđaju?
Uvod; Opći; Središnji i završni.
19. Koje se metode skiciranja najčešće koriste u postupku mjerenja na mjestu krivičnog
događaja?
Metoda određivanja koordinata; Metoda trougla; Metoda ukakrsnih linija; Grube i razrađene
skice.
20. Nabrojati osnovnih pet faktora kontaminacije lica mjesta?
Vrijeme; Rođaci i prijatelji žrtve; Osumnjičeni ili saučesnici; Radoznali posmatrači sakupljači
suvenira kradljivci; Pripadnici ostalih policijskih agencija i visoki znaničnici.
21. Postoje tri osnovna načina kriminalističke identifikacije osobe?
Po opisu; Po misaonom liku ( sjećanju); Po materijalno fiksiranim obilježjima i morfološka
identifikacija cjeline po njenim dijelovima.
22. Pojam kriminalistike?
Kriminalistika je nauka o taktici, tehnici i metodici istraživanja i sprječavanja krivičnih djela.
23.Podjela kriminalistike?
Preventivna i represivna-
Specifičnost predmeta preventivne kriminalistike je u tome što još
nema krivičnog djela nego se na temelju iskustva i prognoze djeluje prije njegove pojave.
Silogistička i heuristička-
Silogistička kriminalistika je znanstveno područje kriminalno
posvećeno sadržaju modalitetima odabiru procesnih radnji, svrhovitom planiranju vođenju
krivičnog postupka, sistemskom razjašnjavanju krivičnog djela i krivične odgovornoti izvršilaca,
izradi odluke i svim drugim stvarnim aktivnostima vođenja konkretnog krivičnog postupka.
Heuristička kriminalistika ona pristupa kriminalnom događaju, odnosno KD kao realnoj pojavi i
sastoji se u djelatnostima represivnih tijela od poetne sumnje o postojanju KD do osnovane
sumnje.
24.Vrste kriminaliteta?
1.Prema prirodi krivičnog djela, karakteru i vrsti zaštitnog objekta, ovlasti društvenog života i
vrijednostima
2. Polu i starosnoj dobi izvršioca
3. Težini krivičnih djela- stepenu njihove društvene opasnosti
Nasilnički kriminalitet, imovinski kriminalitet, kriminalitet bijelog okovratnika, organizovani
kriminalitet
25. Istraživanje kriminalističke procedure- početak krivične istrage?
Istražitelj je osoba koja pronalazi, prikuplja, dokumentira i evalira relevantne činjenice u vezi sa
zločinom. Prva odrednica u krivičnoj istrazi jete da li je KD stvarno izvršeno; Da li dokaz
podupire određeno KD; Istražitelji moraju da odrede ko je izvršio KD.
