VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

 BEOGRAD

 

  

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: 

MAŠINSKI SISTEMI

TEMA: 

HIDRAULIKA KOD UNIVERZALNOG STRUGA

Profesor:                                                                                   Student:

Dr.Dragan Živković                                                                   Jana Sekulić

                                                                                                   Br.indeksa: 161/14

Beograd 2016.

2

Sadržaj

1.

Uvod.......................................................................................................................................................3

2.

Istorijat...................................................................................................................................................5

3.

Pregled dosadašnjih rešenja mašine.....................................................................................................7

4.

O univerzalnom stugu............................................................................................................................8

4.1.

Delovi struga i alati..........................................................................................................................10

4.2.

Proizvodne operacije u obradi metala na strugu............................................................................13

4.3.

Opis mašine i način njenog rada......................................................................................................14

5.

Opasnosti pri korišćenju struga i sistemi zaštite..................................................................................16

6.

Uputstvo o bezbednom radu i korišćenju mašine...............................................................................23

7.

Podmazivanje:......................................................................................................................................24

8.

Prilog racionalnom projektovanju mašina alatki na primeru univerzalnog struga.............................26

8.1.

Uvodna razmatranja....................................................................................................................26

8.2.

Određivanje pogonske snage struga pri različitim režimima......................................................27

8.3.

Analiza mogućnosti povećanja pogonske snage kao kod struga.................................................31

8.4.

Novi pristup ostvarivanja režima u karakterističnoj tački...........................................................34

9.

Računarski primer................................................................................................................................38

10.

Održavanje.......................................................................................................................................41

10.1.

Korektivno održavanje.............................................................................................................42

11.

Zaključak..........................................................................................................................................44

12.

Literatura.........................................................................................................................................45

background image

4

1800. Henri Modsli (Engleska) je napravio prvi strug koji je kasnije usavršen,te je bio nosilac 

razvoja ostalih alatnih mašina. Modsli je uveo nosač alata  na vođicama i promenljivu grupu 

zupčanika za izradu zavojnica. U Sjedinjenim Američkim Državama napravljen je 1848.godine 

200-ti strug,

1818. Simon Nort uzima prenosnik za glavno kretanje od struga prenosi ga na glodalicu i na 

glavno vreteno postavlja alat.površina stola je 540x720mm postavljena je na drvenom stolu.

1873. S.M. Spenser konstruiše i patentira prvi automatski strug sa bregastom pločom. Strug je 

napravljen 1880. Godine. 

1883. Konstruisan je prvi vertikalni strug. Pored jednovretenih struga javljaju se i više vreteni i 

to horizontalnog i vertikalnog tipa.

1889. J.Hartnesspatentira prvi revolver strug.

1891. Nj.P.Norton patentirao je prenosnik za pomoćno kretanje kod struga,i koj je služio za 

izradu milimetarske i Vitvortove zavojnice.

1891. S.M.Spenser  konstruiše i pravi trovreteni strug-automat za izradu malih delova kod 

automatske puške.

1895. R,Hakenjessel i E.C. Henn su tvorci prvog petovretenog struga.

Strug je uglavnom definisan. Promene koje se javljaju u konstrukciji struga su u položaju 

vođica,sistemu upravljanja,položaju i broju nosača alata. Dolazi do simbioze univerzalnog i 

revolver struga.

5

2. Istorijat 

Prvi strugovi bili su poznati još u doba antike. Moguće da su već u 2. milenijumu p. n. e. 

postojali strugovi za obrađivanje drva i druge potrebe. Prvi radovi struga pronađeni su u 7. veku 

p. n. e. u Korneto, i Italiji, onomad etrurski grad. Po grčkoj mitologiji strug je izmislio legendarni 

Dedal, otac Ikara. U jednom egipatskom groblju iz 4. veka p. n. e. nađene su prve slike jednog 

struga. Rotacija struga dobijena je time što je jedan vukao po jednom koponcu, dok je drugi 

obrađivao komad sa alatkom.

Ovakav koncept struga ostao je manje više do srednjeg veka. U 13. veku konopac za rotaciju 

struga bio je vezan za jednu dasku, slično pedalu, vidi strugu sa nožnim pogonom, tako da je 

radnik, koji je obrađivao, sa korakom na dasku sam stvarao rotaciju struga.

Leonardo da Vinči je takođe izmislio jedan strug. Novina je bila jedan kotur preko kojeg je išao 

konopac i tako omogućivao jednu konstantu rotaciju struga. Iz 1480. potiču i prve slike jednog 

struga sa podrškom. Leonardo da Vinči koristio je i jednu drskalicu za alatku; da li je on to 

izmislio nije poznato.

Slika 2. Konvencionalni strug krajem 19. veka

2

 Slika preuzeta sa sajta- 

http://www.vizijadanas.com/strugarska_obrada.html 

background image

7

3. Pregled dosadašnjih rešenja mašine

     U zavisnosti od obima i sistema proizvodnje, strugovi se mogu podeliti na tri glavne grupe:

- Strgovi za pojedinačnu proizvodnju;

- Strugovi za serijsku proizvodnju;

- Strugovi za masovnu proizvodnju.

     Sa povećanjem obima proizvodnje povećava se i nivo automatizovanosti strugova. Na taj 

način se smanjuje uticaj greške čoveka a povećeva produktivnost uz korišćenje manje 

kvalifikovane radne snage.

     Za pojedinačnu proizvodnju koriste uglavnom univerzalni strugovi bez prethodnog 

podešavanja. Kretanjima radnih organa struga upravlja čovek. Kod maloserijske proizvodnje na 

univerzalnim strugovima neka kretanja se mogu unapred ograničiti a samim tim smanjiti uticaj 

čoveka na procs obrade. Kod serijske i masovne proizvodnje ovakva automatizacija nije 

dovoljna, već se konstruišu specijalni strugovi za izvršavanje samo određenih operacija.

4

Slika 4. Univerzalni strug "POTISJE" - ADA

4

 Slika preuzeta sa - http://www.samsvojmajstor.com/portal/forums/uradi-sam/alati/strug-meuser-iz-1956

Želiš da pročitaš svih 45 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti