Higijena zdravstvenih ustanova
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FARMACEUTSKO-ZDRAVSTVENI FAKULTET U TRAVNIKU
ODSJEK/SMJER: RADIOLOGIJA
HIGIJENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA
-seminarski rad-
Kandidat: Mentor:
Kubat Amina Prof. dr Nihada Ahmetović
Broj indeksa:
1749/18
Travnik, oktobar 2019. godina
SADRŽAJ
4. OSTALI DIJELOVI ZDRAVSTVENIH USTANOVA.........................................................9
7. PREPORUKE ZA ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJU ZDRAVSTVENIH USTANOVA.......15

4
2. OSNOVNI HIGIJENSKI ZAHTJEVI
Zdravstvene ustanove treba da su tako izgrađene i opremljene da se mogu obezbijediti uslovi
za njegu, liječenje, rehabilitaciju pacijenata. Organizaciju rada i postojanje sanitarno-
higijenskih uslova trebaju spriječiti unošenje i širenje infekcije. Pri liječenju i njezi bolesnika
treba primjenjivati i principe mentalne higijene. U zdravstvenim ustanovama treba stvoriti
uslove za zaštitu zdravlja medicinskog osoblja i spriječiti nastajanje profesionalnih oboljenja.
Moraju se spriječiti eventualni negativni uticaji zdravstvene ustanove na komunalnu sredinu
(širenje infekcije, radijacije i slično).(1)
2.1. Sanitarno-higijenske karakteristike bolnice
2.1.1. Lokacija
Bolnice treba locirati na blago nagnutom zemljištu, koje je ocjedno, osunčano i sa niskom
podzemnom vodom. Za bolnicu u blok-sistemu potrebno je m
2
površine zemljišta po jednom
krevetu a za bolnice paviljonskog tipa oko 200 m
2
po jednom krevetu.
2.1.2. Opskrba vodom
Pitanje vode vrlo često predstavlja problem u zdravstvenim ustanovama, pogotovo ako se radi
o većim zdravstvenim ustanovama, ali higijenski zapostavljenim. Voda koja se dovodi mora
biti u potpunosti ispravna, dakle mora da prođe kroz sva higijenska ispitivanja, analize voze i
redovna provjeravanja i tek onda da se odobri njeno korištenje u bolnici. Količina koja je
potrebna je 300 – 600 litara higijenski ispravne vode po bolesničkom krevetu. Voda koja se
dovodi u bolnicu ne služi samo za bolesničke sobe, tu se mora uračunati i sanitarni dio
bolnice, dio za sterilizacije i dezinfekcije, dio koji služi za pranje posteljine i ostalog veša, a
pošto sve cirkuliše u bolnici i neprestano dolazi u kontakt sa pacijentom, voda u potpunosti
mora biti ispravna.(2)
5
2.1.3. Otklanjanje otpadnih materija
Tečne otpadne materije treba ukloniti putem kanalizacionog sistema, koji mora imati uređaje
za prečišćavanje ili putem vlastite septičke jame. Sav otpad koji nastaje u zdravstvenim
ustanovama pri pružanju zdravstvenih usluga smatra se medicinskim otpadom, bez obzira na
njegov sastav, osobine i porijeklo. To je kombinacija klasičnog smeća i infektivnog,
patološkog, farmaceutskog i laboratorijskog otpada, dezinficijenasa i ambalaže, radioaktivnog
i hemijskog otpada.
Većina medicinskog otpada čini bezopasan otpad koji ne predstavlja rizik za životnu sredinu,
pa je njegovo odlaganje identično odlaganju komunalnog otpada, dok je preostali infektivni
otpad koji zahtjeva poseban način odlaganja i uništavanja. Infektivan je svaki otpad koji
sadrži dovoljan broj virulentnih, patogenih mikroorganizama koji izazivaju infektivna
oboljenja, bilo da su ljudskog porijekla (krv, organi, sekreti) ili laboratorijskog.
Čvrsti otpaci koji su zarazni ili krvavi, dijelovi organa ili tkiva, zavojni materijal, ogledne
životinje i slično spaljuju se u bolničkom incineratoru.(1)
Slika 1. Uklanjanje otpada
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti