Visoka Poslovna Škola Strkovnih Studija
Novi Sad
Seminarski rad
Hipotekarno tržište
Mentor:
Student:
Dragosavac Miloš
Kartalija Nikola 35/12f
Novi Sad, 2014.
Sadržaj:
Uvod………………………………………………………………………………………………1
1.Karakteristike hipotekarnog tržišta……………………………………………………………...1
2.Modeli hipotekarnog tržišta……………………………………………………………………..3
3.Karakteristike primarnog hipotekarnog tržišta………………………………………………….3
4.Karakteristike sekundarnog hipotekarnog tržišta……………………………………………….4
5. Instrumenti hipotekarnog tržišta……………………………………………….……………….4
6. Istorija nastanka i razvoja hipotekarnog tržišta u Srbiji…………………………….…………..6
7. Kako u Srbiji do hipotekarnog tržišta?.......................................................................................,6
8. Pod hipotekom u Srbiji imovina vredna 30 milijardi evra……………………….………...…...7
Literatura…………………………………………………………………………….…………….8
Predmet hipoteke ne mogu biti: javna dobra, javni objekti, naoružanje, privremeni objekti, objekti
sagrađeni bez građevinske dozvole, nedovršene zgrade i druge nekretnine koje nisu u prometu.
U slučaju kada je vrednost potraživanja kredita veća od vrednosti nekretnina, tada se može
konstituisati hipoteka na više nekretnina, da bi se pokrila vrednost potraživanja. Pravo je
poverioca da namiri svoje potraživanje iz bilo koje opterećene nekretnine.
Hipoteka postaje punovažna kada se upiše u javne knjige:
2
1.Zemljišne knjige
2.Intabuolacione knjige (tapije)
3. Katastar nekretnina
Zemljišne knjige predstavljaju javne register u koje se upisuje hipoteka. Da bi se nekretnina
upisala kao hipoteka, poverilac treba da zna da je dužnik vlasnik nekretnine, da se nekretnina
može prodati, da nekretnina nije opterećena drugom hipotekom, te da nije u postupku
ekspotacije. Zemljišne knjige se vode u zemljišno-knjižnom odeljenju u opštinskom sudu.
Intabulacione knjige predstavljaju zemljišne knjige posebne vreste putem kojih se stiče
konstitutivno pravo. One su deo tapije u koju se upisuje hipoteka i službenost i izdaju se od strane
opštinskog suda.
Katastar nekretnina predstavljaju zemljišne knjige u kojima se upisuje hipoteka i ograničenje. U
katastar nekretnina, upis prava na nekretnine vrši nadležna geodetska uprava.
Poverilac odobrava hipotekarni kredit dužniku na osnovu zaključenog ugovora u kojima je uneta
klauza, da dužnik ima obavezu da sa poveriocem zaključi sporazum pred sudom o konstituisanju
hipoteke. Sporazum između dužnika i poverioca predstavlja pravosnažnu odluku i ima snagu
sudskog poravnanja. Hipotekarni kredit se obično pušta u korišćenje kada dužnik dostavi dokaz
poveriocu da je izvršen upis hipoteke u javne knjige.
Izmirenjem obaveza od strane dužnika hipoteka se briše i izjavu o brisanju hipoteke daje daje
poverilac dužniku. Dobijanjem izjave za brisanje hipoteke od strane poverioca, dužnik podnosi
molbu sa dotičnom izjavom sudu za brisanje založenog prava iz javnih knjiga.
2
Vunjak, M. N,.Kovačević, D.Lj.(2009)
,,Finansijska tržišta i berze“,
Subotica, strana 90. 2
