Iris Krasni
ć
Jovana Jokanovi
ć
Vernes Subaši
ć
Imenice
Današnja imenska deklinacija znatno je
uprošćena
u odnosu na ranije
stanje. Tome su doprinijele glasovne promjene koje su omogućile da
tokom vremena dođe do njihovog potpunog ujedničavanja.
Novi oblici dobijali su se na 3 načina:
1. Oblik koji je imao najviše uvjeta za opstanak potisnuo je ostale;
2. Za jedan oblik ostalo je više nastavaka koji su raspoređeni na nov
način;
3. Uzajamnim djelovanjem nastavaka za jedan oblik dobiveni su novi
nastavci.
Prof. Belić dijeli imenice na 4 vrste, uzimajući u obzir nastavak u Nsg i
završetak osnove:
1. vrsta
: imenice m.r. na suglasnik u Nsg i imenice m.i s.r. koje se
završavaju na o ili e u Nsg(grad, lice, zvono);
2. vrsta
: imenice s.r. na –e u Nsg i proširenje osnove u zavisnim
padežima (ime);
2
N *gradŏ-s > grad-
ъ
1
> grad
2
N *gradŏ-i > grad-
i
3
> gradovi
4
G *gradŏ-ōd > grad-
a
5
> grada
G *gradŏ-om > grad-
ъ
6
>
gradova
7
D *gradŏ-o>*-o
8
> grad-
u
9
> gradu
D *gradŏ-mos > grad-
omъ
10
>
gradovima
11
A *gradŏ-m > grad-
ъ
12
> grad
13
A *gradŏ-ns>*-uns > grad-
y
14
>
gradove
15
V *grado > grad-
e
16
V = N
I *gradŏ-mĭ > grad-
omь
17
> gradom
I *gradŏ-os > *grad-i
18
>
grad-
y
19
> gradovima
20
L *gradŏ-i > grad-
ě
21
> gradu
22
L *gradŏ-sŭ > grad-
ěhъ
23
>
gradovima
24
dvojina
1
ŏ > ъ, s ispada
2
ъ se gubi, (XI st.)
3
ŏ > i pod silaznom intonacijom
4
-ov- preuzeto iz ŭ-osnove, (XIII st.)
5
ŏ+ō > ō > a, d ispada, (praie. – prasl.)
6
o+m na kraju riječi > ъ
7
-ov- preuzeto iz ŭ-osnove (XIII st.); -a u Gmn. nije objašnjeno, ali javlja se u XIV st.
8
Velarizacija diftonga
9
ŏ+o > o > u (praie. – prasl.)
10
ŏ > o, ŏ > ъ, s ispada, (praie. – prasl.)
11
-ov- preuzeto iz ŭ-osnove (XIII st.), -ma iz
DI
dvojine (XV st.), -i- je nastalo kontaminacijom
instrumentalnog nastavka -i te dativnog -om
12
ŏ > ъ, m ispada, (praie. – prasl.)
13
V. nap. 2.
14
ŏ+n+s > y
15
-ov- preuzeto iz ŭ-osnove (XIII st.), -e: analogija na mehku promjenu (prije XII st.)
16
Redukcija o>e
17
ŏ > o, ĭ > ь
18
ŏ > i pod silaznom intonacijom, s ispada
19
Prijeglas u odnosu na -jŏ- osnove koje imaju i: i > y
20
V. nap. 11.
21
ŏ > ě pod uzlaznom intonacijom
22
Preuzet nastavak iz ŭ-osnove, pod utjecajem
D = L
kod ličnih zamjenica
23
ŏ > ě pod uzlaznom intonacijom , s > h, ŭ > ъ
24
Kada je h u XVII st. počelo otpadati, instrumental i lokativ u ikavskim govorima (kao i u mehkoj
osnovi), izjednačili su se, pa kad je instrumental počeo dobijati -m, -ma, tad je i lokativ preuzeo te
nastavke (XVIII)
4
NAV *gradō > grad-
a
25
GL *gradŏ-os > grad-
u
26
DI *gradŏ-ma > grad-
oma
jŏ-osnova
jednina
množina
N *mongŏ-s > mǫž-ь > muž
N *mongŏ-i > mǫž-i > muževi
G *mongŏ-ōd > mǫž-a > muža
G *mongŏ-om > mǫž-ь >
muževa
D *mongŏ-o>*-o > mǫž-u > mužu
D *mongŏ-mos > mǫž-
emъ > muževima
A *mongŏ-m > mǫž-ь > muža
27
A *mongŏ-ns>*-ens >
mǫž-ę
28
>
muževe
V *mongŏ > mǫž-u
29
> mužu
V = N
I *mongŏ-mĭ > mǫž-emь > mužem
I *mongŏ-os>-es > mǫž-
i
30
>
muževima
31
L *mongŏ-i>-e > mǫž-i > mužu
L *mongŏ-sŭ>-es-sŭ> mǫž-
ihъ > muževima
32
dvojina
NAV *mongō > mǫž-a, GL *mongŏ-os > mǫž-u, DI *mongŏ-oma >
mǫž-ema >muževi
25
ō > a
26
V. nap. 9.
27
Za imenice koje označavaju živa bića
G = A
, pod utjecajem zamjenice kъto.
28
e+n+s > ę
29
Moguće preko
ü
, koje se pretpostavlja kao prijelazni oblik za nastajanje prasl.
u
od praie.
diftonga
30
e>i
31
V. nap. 11.
32
V. nap. 24.
5
dvojina
NAV *sūnū > syny
GL *sūno-os > synovu
DI *sūnŭ-ma > syn-
ъma
n-osnova
jednina
množina
N *kamen-a >
46
kam-y
47
> kamen
48
N *kamen-e>kamen-
e>kamenovi
49
G *kamen-es > kamen-e > kamena
50
G *kamen-om>kamen-
ъ>kamenova
51
46
>**kam-e
47
Nije najjasnije kako
48
Analogijom na kose padeže
49
Analogija na imenice ŏ-osnove
50
Isto
51
Isto
7
