UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

Poslovna ekonomija

Horizontalna analiza bilansa stanja 

-Seminarski rad-

Student:                                                                                                   Mentor:

Muamer Kadunić                                                                                      Prof.dr. Zijo Veledar 

Travnik, maj 2014.god.

background image

4

1. BILANS STANJA KAO PREDMET ANALIZE

Bilans stanja predstavlja trenutnu sliku finansijskog položaja neke kompanije na određeni dan. 

Prikazuje veličinu i strukturu sredstava i izvora finansiranja. Aktiva, struktura sredstava, ukazuje 

na način na koji su sredstva uložena, dok pasiva, odnosno struktura izvora finansiranja ukazuje 

ne efekte finansijske aktivnosti, odnosno konstituciju nekog preduzeća.

Aktiva bilansa stanja se dijeli na stalna sredstva ( fiksna,dugoročna) i obrtna sredstva (tekuća, 

kratkoročna).

Razlika između stalnih i obrtnih sredstava je u ispunjavanju karakteristika kao što su:

1

-

Sredstvo će biti razvrstano kao kratkoročno ako se očekuje da će se potrošiti u redovnom 

toku poslovnog ciklusa

2

 preduzeća ili u periodu do 12 mjeseci, odnosno biće razvrstano 

kao dugoročno, ako će se potrošiti u periodu dužem od 12 mjeseci,

-

sredstvo je kratkoročno ako se primarno drži za svrhu prodaje u roku do 12 mjeseci, ako 

se drži u cilju prodaje u periodu dužem od 12 mjeseci treba ga razvrstati kao dugoročno 

sredstvo i 

-

sredstvo je kratkoročno ako je u pitanju novac ili novčani ekvivalenti čija upotreba nije 

ograničena.

Stalna   ili   dugoročna   sredstva   se   mogu   podijeliti   na:   materijalna   (nekretnine,   postrojenjam 

oprema), nematerijalna ( naučno i tehničko znanje, dizajn, implementacija novih procesa ili 

sistema, licence), dugoročni finansijski plasmani (zajmovi dati drugim preduzećima, ulaganja 

zadržana za dospijeća – obveznice drugih preduzeća i učešća u kapitalu).

Kratkoročna   ili   obrtna  sredstva   se  mogu   razvrstati   na:  zalihe  (   materijala,   robe,   nedovršene 

proizvodnje, gotovih proizvoda), dati avansi, ostala kratkoročna potraživanja, novac i novčani 

ekvivalenti (gotovina u blagajni, depoziti po viđenju, gotovisnki ekvivalenti-akcije, obveznice, 

komercijalni i blagajnički zapisi i sl.).

1

   Goranka K., Analiza finansijskih izvještaka, UNIVERZITET SINGIDUNUM Beograd, 2008., str. 12.

2

 

  Poslovni ciklus preduzeća je vrijeme koje protekne između nabavke materijala, sredstava koja ulaze u proces 

proizvodnje i sticanja samog  novca ili ekvivalenata novca koji se mogu konvertovati u novac. 

5

Pasiva ili izvori sredstava pokazuju porijeklo imovine. U bilansu stanja porijeklo imovine može 

biti određeno kao: 

3

-

sopstveni kapital ( čista imovina, kapital vlasnika) i

-

pozajmljeni kapital preduzeća (obaveze ili dugovi, kapital povjerilaca).

Sopstveni kapital se utvrđuje kao razlika između vrijednosti ukupne aktive i ukupnih obaveza 

( Sopstveni kapital = Aktiva – Obaveze). Za sopstveni kapital možemo reći da je to specifična 

računovodstvena   kategorija   jer   on   nema   dospijeće   i   predstavlja   garantnu   supstancu   za 

povjerioce, isplate vlasnicima zavise od visine dobitaka i daje pravo na upravljanje preduzećem.

Pozajmljeni kapital preduzeća čine obaveze prema trećim licima. Obaveze možemo definisati 

kao   sadašnje   obaveze   koje   su   proizašle   iz   prošlih   ekonomslih   događaja   i   čije   podmirenje 

podrazumijeva odliv resursa preduzeća. Za obaveze preduzeća kažemo da su to sve obaveze 

dužnika koje postoje u sadašnjem vremenskom periodu, tj. na dan sastavljanja bilansa stanja. 

Obaveza nastaje kao rezultat neke prošle transakcije.  Obaveze možemo podijeliti na dugoročne i 

kratkoročne. Kratkoročna obaveza je obaveza koja će se podmiriti u redovnom toku poslovnog 

ciklusa i obaveza koja će se podmiriti u periodu do 12 mjeseci od datuma bilansa stanja. Sve 

suprotno od toga su dugoročne obaveze. 

Bilans stanja kao računovodstveni izvještaj sadrži kao računovodstveni izvještaj sadrži veći broj 

različitih   informacija   koje   su   potrebne   korisnicima   za   utvrđivanje   finansijskog   položaja.   Te 

informacije   su   svrstane   u   grupe   sličnih   informacija   s   ciljem   da   se   korisnicima   olakša 

pronalaženje   potrebnih   informacija.   U   bilansu   stanja   informacije   koje   treba   iskazati   treba 

razvrstati rukovodeći se određenim prepoznatljivim kriterijumom. U poslovnoj praksi kompanija 

primjenjuju se sljedeći kriterijumi razvrstavanja pozicija u bilansu stanja:

4

a) kriterijum rastuće likvidnosti u aktivi i opadajuće dospjelosti u pasivi, i

b) kriterijum opadajuće likvidnosti u aktivi i rastuće dospjelosti u pasivi. 

a) kriterijum rastuće likvidnosti u aktivi i opadajuće dospjelosti u pasivi. Raspored pozicija 

bilansa stanja po kriterijumu rastuće likvidnosti u aktivi i opadajuće dospijelosti u pasivi dat je u 

Tabeli 1.

3

   

Goranka K., Analiza finansijskih izvještaka, UNIVERZITET SINGIDUNUM Beograd, 2008., str. 12.

4

 

  Goranka K., Analiza finansijskih izvještaka, UNIVERZITET SINGIDUNUM Beograd, 2008., str. 14.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti