Analiza funkcija hotela i poslovanja specijalne bolnice “merkur” vrnjačka banja
Bojana Popovic 151P00103
Sadržaj
1. Uvod
……………….........................................................................2
2. Funkcije hotela
..............................................................................3
2.1. Glavne funkcije .............................................................................4
2.1.1 Smeštaj
..................................................................................4
2.1.2 Hrana i piće
............................................................................5
2.2. Ostale gostinske službe ................................................................8
2.3. Hotelske pomoćne službe .............................................................9
2.4. Organizaciona karta…... .............................................................11
3. Specijalna bolnica „Merkur“ Vrnjačka Banja
.......................13
3.1. Analiza organizacije u preduzeću ................................................14
3.1.1 Analiza kadrova ustanove
.......................................................14
3.1.2 Analiza sredstava
.................................................................15
3.2. Finansijski izveštaj ......................................................................21
3.3. Fizički obim proizvodnje .............................................................22
3.4. Cenovnik smeštaja ……………………………………………..24
3.5. Cenovnik usluga ……………………………………………….25
3.6. Zdravstvena ponuda .....................................................................26
3.7. Strategija razvoja ustanove ..........................................................29
4. Zaključak
.......................................................................................31
5. Literatura
………….………………………………….…..……..32
Page
1
Bojana Popovic 151P00103
1. UVOD
Upravljanje modernim hotelom danas predstavlja izazov za sebe, uspešno
poslovanje je neophodno u sve konkurentnijem okruženju. Uspeh hotelu
omogućava sticanje prihoda potrebnog da podmiri obaveze, nagradi svoje osoblje
i ostvari dobit koja bi vlasnicima ili ulagačima osigurala zadovoljavajuć povrat na
uložena sredstva. Hotelsko poslovanje je slojevit i složen proces koji kao i drugi
poslovni sistemi koristi inpute koji vode željenim autputima.
Šema br. 1 Sistemski model hotela
Hoteli u mnogim zemljama imaju važnu ulogu jer nude objekte u kojima se mogu
obavljati poslovi,održavati sastanci i konferencije,zabave i rekreacije. Hoteli su takođe
važni kao atrakcija za posetioce koji sa sobom donose potrošačku moć pa su spremni
trošiti više nego što troše kod kuće. Privlače veliki broj stranih turista koji su izvor stane
valute. Značaj proizilazi i iz toga što se hoteli pojavljuju kao poslodavci koji otvaraju
radna mesta u mnogim zanimanjima koja čine hotelsku industriju. Stvaraju tržište za
proizvode drugih industrija i važan su izvor pogodnosti za lokalno stanovništvo.
S. Medlik, H. Ingram, Hotelsko poslovanje, Zagreb, 2002. god., str. 178
Page
2
INPUT:
TROŠKOVI
ZAPOSLENI
UMORNI I
GLADNI GOSTI
ULAGANJE
VREME I RAD
OUTPUT:
PRIHOD
ZADOVOLJSTVO
POSLOM
NAHRANJENI I
ODMORENI
GOSTI
POVRAT NA
ULOŽENO
NAKNADE I
PLATE

Bojana Popovic 151P00103
2.1 GLAVNE FUNKCIJE
2.1.1 SMEŠTAJ
Osnovna je funkcija hotela pružiti smeštaj. Prihod od soba se stiče preko tri glavne
hotelske delatnosti: hotelska recepcija, uniformisane službe i vođenje domaćinstva.
PRODAJA SOBA
-velik broj gostiju sobe rezerviše unapred. Rezervaciju mogu obaviti
lično, telefonski, faksom, elektronskom poštom, pismom ili preko putničkih agencija.
Kada gosti stignu u hotel od njih se traži da se registruju na način da recepcionaru daju
neke podatke o sebi. Knjiga gostiju u koju se podaci unose služi dvema svrhama:
udovoljiti zakonu, osigurati internu dokumentaciju o gostima. U glavna dokumenta koja
potvrđuju prodaju soba spada:
formular karta ili rezervacije,
dnevnik rezervacija ili dnevna lista dolazaka,
plan rezervacija,knjiga gostiju,
recepcijska ploča ili status soba,
spisak gostiju.
UNIFORMISANE SLUŽBE
- glavne dužnosti pružanja usluga prilikom dolaska i
odlaska gostiju kao što je doček i izražavanje dobrodošlice pristiglim gostima,
preuzimanje njihovog prtljaga, parkiranje njihovih automobila. Tokom boravka
uniformisano osoblje je gostu glavni izvor informacija o hotelu i položaju. U mnogim
hotelima uniformisano osoblje obavlja i druge usluge: dostavlja novine, upravlja liftom,
primaju i registruju one koji stižu kasno noću jer je često jedino osoblje na dužnosti noću,
služe lagane obroke, brinu se o hotelskoj telefonskoj centrali, brinu o sigurnosti hotela.
HOTELSKO DOMAĆINSTVO
- osnovna funkcija hotelskog domaćinstva jeste
održavanje gostinskih soba. Dizajn, plan, dekor, nameštaj od velikog su značaja kad je u
pitanju zadovoljavanje potrebe gostiju i zadovoljstva gostiju. Hotelsko domaćinstvo se
usredsređuje na čistoću, red, posteljinu i druge sobne potrepštine. Druge usluge vezane
za domaćinstvo uključuju pružanje prve pomoći osoblju i gostima, bavljenje izgubljenim
stvarima, postavljanjem cvetnih aranžmana u hotelu.
Page
4
Bojana Popovic 151P00103
2.1.2 HRANA I PIĆE
Druga najvažnija delatnost većine hotela jeste služenje hrane i pića i mnogi imaju više
zaposlenih u toj delatnosti nego u delatnosti smeštaja i to iz dva razloga: za razliku od
hotelskih soba, hrana i lagani obroci mogu se služiti gostima koji jesu i onima koji nisu
odseli u hotelu; pripremanje hrane i pića zahteva mnogo radne snage.
Na rad sa hranom u nekom hotelu može se gledati kao na ciklus koji se sastoji od
nekoliko faza-nabavke, skladištenja i izdavanja, pripremanja i prodaje.
Šema br. 2 Ciklus hrane
S. Medlik, H Ingrom, Hotelsko poslovanje, Zagreb, 2002. god., str. 103
Page
5

Bojana Popovic 151P00103
nego što se distribuira po prodajnim mestima u hotelu. Svako prodajno mesto u hotelu
koje prodaje pića povezuje pripremu i prodaju napitka.
HOTELSKI RESTORANI
-svaki hotel ima jedan ili više restorana u kojima služi
obroke i osvežavajuća pića gostima koji borave u hotelu, a obično i onima koji ne borave
u njemu.
HOTELSKI BAROVI
-u malom hotelu jedan bar može da uslužuje goste koji u hotelu
borave i one koji u njemu ne borave, isti bar može pićima obezbeđivati restorane i
bankete, u baru se može služiti i hrana. U većim hotelima može postojati bar namenjen
samo gostima hotela, koji može biti povezan sa prostorijom za gledanje televizije kao i
koktel bar ili bar pri restoranu, kao i jedan ili više barova koji posližuju bankete.
POSLUŽIVANJE U SOBAMA
-gosti imaju mogućnost odabrati da im se doručak, a
često i drugi obroci posluže u sobi, što može obaviti isto osoblje koje poslužuje u
restoranima i barovima, ili osoblje koje vodi domaćinstvo ili u velikim hotelima osoblje
za posluživanje po sobama.
BANKETNO POSLOVANJE
-korisnici banketa mogu tražiti i smeštaj kao i druge
hotelske usluge. Razlika od drugih usluga je u sledećim aspektima:
gosti su organizovani skupovi poput klubova, društava i drugih organizacija;
organizovani skupovi unapred se dogovaraju u pogledu termina, broja gostiju,
jelovnika;
prema svakom od događaja može se odnositi kao prema posebnoj operaciji;
obično se svim gostima služi isti, dogovoreni jelovnik;
banket se odvija u posebnim prostorijama.
Kako bi se planirala i kordinirala ta hotelska delatnost uvode se postupci slični onima za
rezervaciju soba,a glavni dokumenti uključuju:
sporazum o banketu;
dnevnik banketa;
plan banketa.
POMOĆNE SLUŽBE ZA PRIPREMANJE HRANE I PIĆA
-dve pomoćne službe,
kuhinja i skladišta, obezbeđuju prostore za prodaju hrane i pića, restorane, barove,
posluživanje u sobama i bankete. Skladišta hrane i pića u hotelima se pojavljuju u tri tipa:
skladišta hrane,dalje podeljena na skladišta suve hrane, skladišta kvarljive hrane,
hladnjače;
skladišta pića ili podrumi;
skladišta stolnjaka, pribora za jelo.
Page
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti