Viska poslovna škola strukovnih studija

Novi sad

Hotelski lanci u republici Srbiji

Seminarski rad iz predmeta 

Osnovi turizma i hotelijerstva

Mentor                                                                                   Student

Dr Ana Jovičić Vuković                                           Minić Milomir

                                                                                    2017/002056 

Novi Sad, 2018

Sadržaj

Uvod.......................................................................1

Nastanak i razvoj svetskih hotelskih lanaca.......2

Hotelsko tržište Srbije..........................................6

Stanje hotelskog tržišta Beograda ....................12

Postojeći i budući planovi ulaska svetskih hotela 

na tržište Srbije...................................................16

Holiday Inn na tržištu Srbije.............................17

Hotel Holiday Inn Beograd................................18

Zaključak.............................................................21

Literatura.............................................................22

background image

Nastanak i razvoj svetskih hotelskih lanaca

Početkom XX veka, imali smo male nezavisne 

operatere, koji su bili i vlasnici hotela i 

hotelskihkompanija. Razvoj saobračaja, 

automobilskog i avioindustrije (širokotrupnih 

aviona poznatihkao “džambo džet”), uslovio je 

porast turističkih kretanja što je dovelo do stvaranja 

hotelskihlanaca, kao novih oblika poslovanja. Usled 

toga, hotelski lanci su se mnogo brže razvijali 

oddrugih formi hotelske industrije. Početkom 

prošlog veka manje od 1% hotelskih soba bile su 

deovlasništva hotelskih lanaca. Sredinom tridesetih 

godina XX veka taj udeo je iznosio blizu 15 %,da bi 

krajem prošlog veka iznosio više od 50% soba svih 

hotela sveta.15Od 1950-ih godina, rast za tražnjom 

hotelskih i drugih ugostiteljskih kapaciteta je bilo 

poduticajem povečanja broja nacionalnih i globalnih 

putovanja.Hotelski lanci se u smislu rasta objekta, a 

samim tim i teritorijalog širenja, intenzivnije 

razvijajutek po završetku drugog svetskog rata. 

Začetak svakog lanca hotela vezuje se za izlazak 

izprostornih okvira jednog objekta, odnosno za 

potrebu uvođenja pojma poslovanja,prepoznatljivog 

poslovnog stila, uključivanjem postojećih objekata 

sistem, ili izgradnjom novih na izabranim 

lokacijama.                                                                    2

Međutim, u 20-om veku, razvoj hotelskih lanaca nije 

bilo konstantno, već se mogu zapaziti dve faze. Prva 

faza, do 1970-ih godina, bila je karakteristična po 

intenzivnom saobračajnom razvoju, što je dovelo do 

ekspanzije turizma i nastanka novih turističkih 

destinacija. Tokom ovefaze, nosioci rasta i razvoja 

hotelskih lanaca su bile hotelske kompanije iz SAD, i 

nastali su neki odnajpoznatijih lanaca poput 

InterContinental, Hilton, itd. 

Druga faza je bila karakteristična po ekspanziji i 

proširenju zahteva potrošaća u smislu tipova 

putovanja. Kao rezultat toga, došlo je do napuštanju 

prakse jednog jedinstvenog brenda, i prešlo se na 

stvaranju mnogobrojnih brendova, gde svaki od njih 

zadovoljava određene zahteve potrošaća. Došlo je do 

stvaranja resort hotela, poslovnih hotela, 

aerodromskih hotela, itd

  

3

background image

 Svaki brend onda može da se skoncentriše na 

usavršavanje svoje ponude i  kvaliteta na ciljni 

tržišni segment. 

Takođe, lanci gledaju da se proširuju na druga 

tržišta i da ulaze u zemlje i gradove gde nisu toliko 

razvijeni. Na primer, IHG je u velikoj meri razvijen 

na tržištu SAD i određenih zemalja u Evropi, ali je 

tek pod tazvojom na tržištu Azije i Srednjeg Istoke. 

Ti regioni imaju dosta velikih mogućnosti za razvoj i 

primanje novih hotela, i hotelski lanci to vide i 

iskorišćavaju do najveće mere, u čemu i jeste stvar. 

U daljem tekstu će biti analizirana razvijenost 

hotelskih lanaca na raznim tržuštima i neki od 

planova koje imaju za budući razvoj.

5

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti