SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
:
Metodika nastave likovne kulture
TEMA:
Igre bojom kod djece predškolskog uzrasta
PROFESORICA:
STUDENT:
Doc. dr Petrija Jovičić
Brčko, 2016. godine
EVROPSKI UNIVERZITET
BRČKO DISTRIKT
BOSNA I HERCEGOVINA
PEDAGOŠKI FAKULTET
VASPITAČ PREDŠKOLSKIH
USTANOVA
EUROPEAN UNIVERSITY
BRCKO DISTRICT
BOSNIA AND HERZEGOVINA
TEACHER'S COLLEGE
TEACHER OF PRESCHOOL
4
1. RAZVOJ DJEČJEG LIKOVNOG STVARALAŠTVA
U suvremenoj teoriji predškolskog odgoja postoje dva različita stajališta u odnosu
na dječje stvaralaštvo, koje imaju vrlo veliki utjecaj na metodiku odgojnog rada, odnosno na
način poticanja dječjeg stvaralaštva. Prvo stajalište tretira dječje stvaralaštvo kao igru i
spontano, često nesvjesno izražavanje djeteta. Drugo stajalište objašnjava dječje stvaralaštvo
kao oblik kultivirane igre, te naglašava potrebu i značaj organiziranih odgojnih utjecaja i
poticaja.
Po Piagetu
1
djeca u razdoblju od 3. do 7. godine pokazuju veliku sklonost prema
aktivnostima crtanja, građenja, modeliranja i sl., te on te aktivnosti naziva slobodnim
izražavanjem, samoizražavanjem, simboličkom igrom i estetskim aktivnostima.
2
O tome zašto dijete crta, također postoje dvije teorije; u jednoj, ova se pojava
objašnjava unutarnjim faktorima, u drugoj se crtanje i slikanje djece objašnjava kao rezultat
utjecaja okoline. U psihologiji i genezi dječjeg likovnog stvaralaštva najčešće se prihvaćaju tri
osnovna stupnja, a to su:
1. Faza izražavanja primarnim simbolima (do 4. god.);
2. Faza izražavanja složenim simbolima (od 4. do 5. god. starosti);
3. Faza intelektualnog realizma (od 5. god. starosti).
1.1.
Faza izražavanja primarnim simbolima:
Glavne karakteristike ove faze proizlaze iz razvoja motorike ruke i šake djeteta.
Likovni izraz u toj fazi djeluje kao slučajan ili nesređen – sastavljen je od crta poredanih bez
reda i završetka. Takav slučajni crtež prisutan je kao prvi korak u razvoju dječje mogućnosti
da kontrolira olovku i da ostavlja njome trag ondje gdje to želi.
3
Početkom treće godine djeca
počinju davati imena onomu što likovno izraze. Kako se razvija motorika ruke, tako i dijete iz
hrpe linija dolazi do kruga, te crta kružne oblike koji slučajno mogu predstavljati čovjeka.
1
Švajcarski razvojni psiholog i filozof, poznat po svojoj teoriji kognitivnog razvoja i brojnim eksperimentalnim
istraživanjima o mentalnim sposobnostima male djece.
2
Naime, Piaget tvrdi da je rana manifestacija estetskih aktivnosti uvjetovana unutarnjim potrebama djeteta da
izrazi svoju individualnu stvarnost.
3
Tek dvogodišnjaci počinju pridavati veću pozornost tragovima koje su ostavili na papiru.
5
Napredak u ovoj fazi je vrlo velik, jer se na kraju te faze spajaju razum i oko, tj. ruka i
predmet.
1.2.
Faza izražavanja složenim simbolima:
Djeca sada počinju davati imena crtežima, što znači da uz sam proces crtanja
nastaje i misao. U ovoj fazi dijete crta simbole (glava - noge simbol čovjeka) koje samo
stvara u zamjenu za realnost. Crteži ove faze puni su simbola koji prikazuju nevizualna
obilježja (pokret, zvukove), ali crtež ove faze nema namjeru postići fotografsku sličnost, nego
upozorava i poručuje. Dječja vizualna memorija u ovoj fazi počinje dobivati važnu ulogu, jer
sada dijete postaje sposobno dozvati u sjećanjevizualne predodžbe.
1.3.
Faza intelektualnog realizma:
U ovoj fazi pojavljuju se počeci apstraktnog mišljenja, a sposobnosti likovnog
izražavanja su mnogo veće. Veće životno iskustvo i veće likovno-tehničke mogućnosti
omogućavaju djeci rješavanje složenijih likovnih problema. Tek u ovoj fazi pojavljuje se
profil i pokret te razna individualna rješenja za pojedine predmete. Iskazane emocije su
bogatije i raznovrsnije, a mnogo je veća sposobnost rada likovno-tehničkim sredstvima.
Konkretna likovna tema sama po sebi je neutralna i može biti iskazana na mnogo načina.
4
Tematika dječjeg likovnog izražavanja je vrlo raznovrsna. U stručnoj seliteraturi ističe da su
najčešće teme dječjeg likovnog izraza: čovjek, kuće, životinje,drvo, prijevozna sredstva,
cvijeće i sl.
Prije nego što dijete započne nešto svjesno oblikovati, ono crta čovjeka, jer je s
njim u kontaktu od svog prvog dana. Ta će tema u kasnijem djetetovu likovnom razvoju
poprimati sve bogatije sadržaje i savršenije forme.
Istraživanja su pokazala da dječji crtež može poslužiti kao indikator stupnja
razvoja pojmova kod djeteta (intelektualni razvoj), te je američka psihologinja Florence
Goodenough, na osnovu te spoznaje, sastavila test inteligencije – baziran na crtežu čovjeka.
Osnovna je pretpostavka da intelektualno razvijenije dijete crta čovjeka sviše detalja.
4
To znači da je vrijednost likovnog izraza djeteta u onome što samo vidi, pronađe ili otkrije o predmetu ili
događaju likovnog izraza.
