Industrijska politika eu: istorijat, smernice i tržišni pristup
INDUSTRIJSKA
POLITIKA EU
Prof. Dr Jelena Vapa Tankosić
Istorijat
•
Iako je EU nastala na ideji razmene industrijskih
proizvoda, u Rimskom ugovoru se ne spominje
“zajednička industrijska politika“
•
Rimski ugovor nije definisao ovlašćenja
komunitarnih institucija o koncipiranju i realizaciji
strukturne i sektorske industrije, ali sadrži
značajne elemente industrijske politike
•
pravila tržišne ekonomije,
•
poreske odredbe,
•
zakonodavnu harmonizaciju i sl.

Evropska komisija je 1970. godine, u svom Memorandumu,
eksplicitno pomenula ovaj pojam
• Industrija koje služe privatne potrošače su one koje
imaju najviše koristi od carinske unije
Pet osnovnih smernica predloženih u ovom dokumentu:
• Završetak jedinstvenog tržišta.
• Ujedinjenje pravnog, poreskog sistema i finansijskog
okvira.
• Restrukturiranje firmi.
• Mere za organizovanje promena ili adaptaciju.
• Proširenje Zajednice solidarnosti u pitanjima spoljne
odnose.
1980-te
•
podsticanje industrija visokih tehnologija
•
Komunitarni programi ESPRIT
(informacijske tehnologije), JET
(termonuklearnafuzija), RACE (komunikaciona
tehnologija) Eureka (Evropska istra
ž
ivačka
agencija za saradnju)
•
javna podrška za preduzeća koja
podstiču konkurentost u ključnim područjima
(visoka tehnologija)
•
Podsticanje R&D za MSP

1990 -te
• formulisanje širih načela industrijske politike (Bengemanovo
saopštenje)
• Horizontalni pristup
• odmicanje od selektivnih intervencija za pojedina preduzeća i
stvaranje preduslova za blago prilagođavanje tržišta
• Osnovni ciljevi politike:
- Održavanje konkurentnog okruženja
- Katalizator i akcelerator za strukturalna prilagođavanja
- Osiguranje jednakih mogućnosti
Ključne mere:
• podsticanje R&D
• bolja upotreba ljudskih resursa
• bolji uslovi za razvoj poslovanja
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti