1

    

                                                     JU MSŠ „Gračanica“

                              Mula Mustafa Bašeskija 7, 75320 , Gračanica

                       

MATURSKI RAD IZ KONSTRUISANJA MAŠINSKIH DIJELOVA

  TEMA:   INDUSTRIJSKI DIZAJN I  ESTETIKA

               U  PROCESU KONSTRUISANJA 

Mentor/ica:                                                                                          Uradio/la:

       Sabina Ahmetagić                                                   Lejla Kahvedžić

  

Gračanica, Mart 2017. Godina

2

SADRŽAJ:

1. UVOD

.....................................................................................................................................3

2. FENOMEN DIZAJNA

..........................................................................................................4

2.1. Funkcija industrijskog dizajna..........................................................................................6
2.2 Namjena............................................................................................................................7
2.3. Struktura...........................................................................................................................9
2.4 Veličina............................................................................................................................10
2.5 Vrste materijala...............................................................................................................12

2.6 Masa............................................................................................................................12

2.7 Ergonomski zahtevi.........................................................................................................14
2.8 Bezbjednost.....................................................................................................................15

2.9 Sigurnost funkcionisanja

.................................................................................................16

2.10 Estetski zahtjevi.............................................................................................................16
2.11 Način izrade proizvoda u mašinstvu i tehnologičnost..................................................17

3. FAZE DIZAJNIRANJA

......................................................................................................17

4. KOMPONENTE DIZAJNA

................................................................................................20

5. DIZAJN I MARKETING

.....................................................................................................21

6. RAČUNAR KAO SREDSTVO VIZUELNE PREZENTACIJE U INDUSTRIJSKOM 
DIZAJNU

..................................................................................................................................21

7.  ESTETIKA

..........................................................................................................................23

7.1 Estetska komponenta......................................................................................................23

8. ZAKLJUČAK

.......................................................................................................................26

9. LITERATURA

.....................................................................................................................27

background image

4

2. FENOMEN DIZAJNA

Dizajnom se naziva vanjski izgled

 

(pojavnost) nekog proizvoda ili predmeta. Dizajn je ono 

što proizvod čini

 

privlačnim, dopadljivim ili poželjnim, te na taj način bitno pridonosi prodaji 

proizvoda i povećanju njegove komercijalne vrijednosti.

Dizajn vodi porijeklo iz engleske riječi dessign koja u prijevodu znači crtež, nacrt, projekat, 
model, a i u vecini evropskih jezika (španskom, italijanskom, njemačkom) se isto prevodi. 
Bilo je pokušaja za drugačiji naziv kao sto je industrijka estetika ili industrijsko oblikovanje 
ili tehnička estetika.

Industrijskim   dizajnom   kao   jednim   od   oblika   intelektualnog   vlasništva   štite 
se prostorna ili plošna

 

obilježja   proizvoda   (industrijski   ili   zanatski   proizvedenog 

predmeta), vidljiva pri   njegovoj   normalnoj   (namjenskoj)   uporabi.   Prostorna   obilježja 
su oblik

 i 

obris

 

proizvoda,   a   plošna   obilježja   su šare,   crte,   boje,  

tekstura   te   kombinacije 

navedenih obilježja.

Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasništva se u većini zemalja stječe registracijom 
na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave za zaštitu dizajna koje obavlja za 
to ovlašteno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo. 
Pristupanjem   Europskoj   uniji   u   Hrvatskoj   je   uvedeno   i   jedno   novo   pravo   intelektualnog 
vlasništva   –   neregistrirani   dizajn   Zajednice   -   koje   se   stječe   bez   formalnog   postupka 
registracije, odgovarajućim otkrivanjem dizajna javnosti na području Europske unije, što od 1. 
srpnja   2013.   uključuje   i   Hrvatsku.   Prava   koja   proizlaze   temeljem   neregistriranog   dizajna 
odnose se na zabranu zlouporabe kroz umnožavanje 

zaštićenog dizajna.

Temeljni   uvjeti   koje   neki   dizajn   mora   zadovoljiti   za   priznanje   zaštite   kao   intelektualnog 
vlasništva   su novost i individualni

 

karakter dizajna,   te   da   njegova  

obilježja   nisu   isključivo 

uvjetovana   tehničkom   funkcijom.   Zaštićeni   (registrirani)   industrijski   dizajn   osigurava 
nositelju 

(vlasniku) isključivo pravo

 

korištenja

,

 odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, 

te uvoza ili izvoza proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadržan ili na 

kojeg je industrijski 

dizajn primjenjen. 

Zaštićeni   dizajn   predstavlja   intelektualno vlasništvo čiju   uporabu   vlasnik   može   odobriti 
drugim   osobama   za   vrijeme   trajanja   zaštite   davanjem   licence,   ili   ga  

može   u   potpunosti 

prenijeti   na   drugu   osobu.  

Zaštita   industrijskog   dizajna   predstavlja   učinkovito tržišno 

sredstvo

 

kojim proizvođač može zaštititi vlastita ulaganja

 

u razvoj i proizvodnju proizvoda.

5

Savremeni dizajn (slika 2.)

 je novija manifestacija pristupa oblikovanja predmeta, proizvoda 

i ambijenta koji savremenom čovjeku služe za život,rad i zabavu.

              

                                                           (slika 2.)

Dizajn proizvoda zavisi od velikog broja faktora - u mašinstvu od:

funkcije,                                                      

namjene,

strukture,

veličine, 

vrste materijala, 

mase, 

ergonomskih zahtjeva, 

bezbjednosti, 

sigurnosti funkcionisanja, 

estetskih zahtjeva,

Ostali faktori od kojih zavisi dizajn u mašinstvu su:

Oblik (kompozicija, kompoziciona ravnoteža, simetrija, proporcija, plastičnost, senka, itd.), 
boja, veličina serije (unifikacija), rok isporuke, ugovoreni kvalitet, vijek trajanja (trajnosti), 
stepen iskorišćenja, stepen automatizacije, potrošnja energije, ugovorene cijene, način izrade i 
tehnologičnost   montaže,   označavanje,   ispitivanje,   konzervacije,   pakovanje,   ambalaža, 
skladištenje,   transport,   odpakivanja,   dekonzervacije,   ugradnje,   rukovanja,   eksploatacije, 
servis, održavanje, remont, zaštita životne sredine, specijalni zahtjevi.

background image

7

               

                                                          (sl. 2.2.)

                                                       

Motorni reduktori sa cilindričnim 

                     (1), konusnim i cilindričnim (2) i cilindričnim i pužnim zupčanicima (3)

Koje rješenje će se usvojiti zavisi od raspoloživog prostora za ugradnju reduktora, željenog 
stepena iskorišćenja reduktora, cijene i eventualnih specijalnih zahtjeva: mirnog i tihog rada, 
samokočivosti reduktora i sl. U slučaju da ima dovoljno prostora u aksijalnom pravcu, tj. da 
ose ulaznog i izlaznog vratila mogu da budu paralelne, ili saosne, usvajaju se reduktori sa 
cilindričnim   zupčanicima  

(sl.2.2-   1),  

u   slučaju   da   nema   dovoljno   prostora   u   aksijalnom 

pravcu, pa ose treba da se ukrštaju, usvajaju se reduktori sa konusnim zupčanicima 

(sl.2.2-2), 

a u slučaju da pri tome treba da se obezbjedi i miran i tih rad, ili eventualno samokočivost 
reduktora, usvajaju se reduktori sa osama koje se mimoilaze, tj. reduktori sa pužnim parom 

(sl.2.2-3),

 itd.

2.2 Namjena 

Namjena proizvoda, bez obzira na istovetnost funkcije, jako utiče na oblik i konačnu cijenu 
proizvoda,   zbog   čega   dizajneri   moraju   biti   detaljno   upoznati   sa   njegovom   osnovnom 
namjenom,   kako   bi   mogli   da   definišu   proizvod   koji   će   moći   što   potpunije   da   zadovolji 
postavljenim zahtjevima korisnika. To se najbolje može sagledati na primjeru univerzalnog 
zupčastog   motornog   reduktora  

(sl.2.2).  

U   zavisnosti   od   toga   kako   je   moguće   riješiti 

prihvatanje (temeljenje) reduktora zavisiće i izbor oblika ugradnje motornog reduktora, a time 
i njegova cijena. Na primjer, kod motornih reduktora, postoji velika razlika između reduktora 
namenjenih   za  vezu   sa  stopalima  

(sl.2.2-1),

  od   onih   namenjenih   za   vezu   sa   prirubnicom 

(sl.2.2-2),

  posebno   malom   i   velikom,   ili   prirubnicom   za   mješalice,   ili   od   tzv.   nasadnih 

reduktora, bez 

(sl.2.2-3)

 ili sa prirubnicom.

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti