Inflacija u Srbiji
SEMINARSKI RAD
INFLACIJA U SRBIJI
Mentor ime prezime i broj indeksa
prof.dr. Ljiljana Maleševi
ć
Margareta Šagi
Novi Sad, januar, 2012.
Seminarski rad Inflacija u Srbiji
-1-
Sadržaj:
1. Uvod ................................................................................ 2. strana
2. Pojam inflacije ................................................................. 3. strana
3. Pojam deflacije ................................................................ 4. strana
4. Pojam dezinflacije ............................................................. 4. strana
5. Vrste inflacije .................................................................. 5. strana
5.1. Umerena inflacija ..................................................... 5. strana
5.2. Galopiraju
ć
a inflacija .............................................. 5. strana
5.3. Hiperinflacija ........................................................... 5. strana
6. Težina inflacije ................................................................. 6. strana
6.1. Uravnotežena inflacija ............................................. 6. strana
6.2. Neuravnotežena inflacija ......................................... 6. strana
6.3. Nepredvi
ñ
ena inflacija ............................................ 6. strana
6.4 Inercijska inflacija..................................................... 6. strana
7. Uloga inflacije u ekonomiji ............................................ 7.-9. strana
8. Izvori inflacije ................................................................ 10. strana
9. Odnos inflacije i nezaposlenosti ...................................... 11.-12. strana
10. Kraj inflacije i posledice ................................................ 12.-13. strana
11. Zaklju
č
ak ........................................................................ 13. strana
12. Literatura ........................................................................14. strana

Seminarski rad Inflacija u Srbiji
-3-
2.
Pojam inflacije
Inflacija predstavlja rast opšteg nivoa cena. Drugim re
č
ima inflaciija predstavlja takvu
vrstu monetarne pojave, kod koje dolazi do pojave ve
ć
e koli
č
ine papirnog novca u prometu nego
što je potrebno, time dolazi do smanjenja vrednosti novca, a pove
ć
anja cena robe. Inflacija dovodi
do poreme
ć
aja ekonomskih tokova i ometa rast i razvoj.
Inflacija
,.
može biti jednokratna ili hroni
č
na pojava. Primer jednokratne inflacije je
nastanak "Prvog naftnog šoka" 1973. godine kada je cena sirove nafte
č
etvorostruko poskupela.
Mnoge zemlje nisu mogle brzo da se prilagode ovom enormnom skoku cena nafte i ušle su u zonu
visoke inflacije. Treba napomenuti da se 1979. godine desio i "Dugi naftni šok" sa ponovnim
porastom ve
ć
visokih cena nafte. Naspram jednokratne ( okrutne ) inflacije imamo i zemlje sa
hroni
č
nom inflacijom u kojima ovakva vrsta spoljnih šokova pogoršava ve
ć
loše stanje na tržištu
koje je nastalo iz sasvim drugih razloga.
U zemlje sa hroni
č
nom inflacijom spada i naša zemlja, koja je osetila hiper inflaciju
po
č
etkom 1992. godine i u njoj se nalazila puna dvadeset
č
etiri meseca sve do 24. januara 1994.
godine. Tada je postignuta druga najve
ć
a na svetu hiper inflacija gde je u poslednjem mesecu rast
cena iznosio 313 miliona procenata. Tip inflacije u Srbiji je hroni
č
na inflacija u poslednjih
dvadesetak godina. Pored spoljnih uticaja na agregatnu ponudu postojao je i unutrašnji proces koji
je izazivao hroni
č
nu inflaciju. U suprotnom ne bi postojao neprekidan rast cena.
Da li je godišnji rast cena od 10% zabrinjavaju
ć
– Nije ako se i naša godišnja primanja
( stipendije, plate, penzije..... ) tako
ñ
e pove
ć
aju za 10%. Samo u tom slu
č
aju naš životni standard
osta
ć
e nepromenjen. Kada bismo mogli sa preciznoš
ć
u da predvidimo stopu inflacije i uskladimo
dohodke i cene uzimaju
ć
i u obzir stopu inflacije u ra
č
un prilikom tog uskla
ñ
ivanja, teret inflacije
ne bi postojao ili bi bio veoma mali.
U stvarnosti , me
ñ
utim, ljudi naj
č
eš
ć
e greše u predvi
ñ
anju stope inflacije i nisu u
mogu
ć
nosti da joj se prilagode. Što je stopa inflacije ve
ć
a to su problemi ozbiljniji i teži. Inflacija
prouzrokuje i opštu neizvesnost u poslovnom svetu. Neizvesnost je utoliko ve
ć
a ukoliko je stopa
inflacije viša. U takvim okolnostima nijedna ekonomska kalkulaciija se ne može ta
č
no napraviti.
Preduze
ć
a su neodlu
č
na i obeshrabljena za dalja ulaganja. To smanjuje stopu privrednog rasta. S
druge strane, nastajanje ekonomske politike da reducira stopu inflacije, mogu istovremeno voditi
daljoj redukciji stope privrednog rasta posebno u kratkom roku.
Kada privredu jedne zemlje optere
ć
uje visoka inflacija, proizvode koje izvozi bi
ć
e
skuplji i zbog toga manje konkurentni na svedskom tržištu, a proizvodi koji se uvoze bi
ć
e znatno
jeftiniji od srodnih doma
ć
e proizvodnje. Posledica je o
č
igledna, izvoz opada, a uvoz raste kao i
obaveze pla
ć
anja prema inostranstvu što za posledicu ima pogoršanje platnog bilansa.
nivo cena ( godina t ) - nivo cena ( godina t-1 )
Inflaciona stopa =
nivo cena ( godina t-1)
Seminarski rad Inflacija u Srbiji
-4-
3. Pojam deflacije
Deflacija predstavlja suprotnu promenu od inflacije. Odražava se kao opšti pad nivoa
cena. Deflacija je retka pojava povezana sa krizama, kao što je bio slu
č
aj tridesetih godina 20.
veka. Država deluje aktivno stabilizacionom politikomi uklanja duboke krize u ve
ć
ini indusrijsko
razvijenih zemalja.
Deflacija predstavlja stanje ili pojavu u privredi koja ima potpuno suprotne efekte
od inflacije. Dok se inflacija može definisati kao opadanje vrednosti nacionalne valute
usled skoka cena, dotle je deflacija porast vrednosti doma
ć
e valute koji nastaje
usled opadanja cena.
Drugim re
č
ima, inflacija je višak nov
č
ane tražnje nad ponudom, dok je deflacija
višak ponude nad nov
č
anom tražnjom. Ona ima tendenciju opšteg pada cena, smanjenja
plata i nadnica, smanjenja proizvodnje, zaposlenosti i nacionalnog dohotka, porasta
nov
č
ane kupovne snage.
Sa gledišta prakse u dalekoj prošlosti deflacija se tretirala kod gra
ñ
anskih pisaca kao
ve
ć
e zlo od inflacije. Ona je u prošlosti bila
č
esta pojava pa je
č
esto nalazila svoje mesto i u
nau
č
no- teorijskoj obradi. Danas, su mnogo u
č
estalije pojave inflacije nego deflacije. Deflacije se
skoro i ne pojavljuju u praksi.
Deflacija je dovodila do opadanja stepena nezaposlenosti i predstavljala stagnaciju u
privredi kada je trebalo ubrzano da se razvija. Nezaposlenost izaziva socijalne nemire. Deflacija se
sprovodila nekad svesno kao instrument ekonomske politike da bi se preko nje postiglo ja
č
anje
doma
ć
eg novca i izvršila stabilizacija privrednih prilika.
Uzroci deflacije su mnogobrojni, ali su najve
ć
i pad cena, koji nije rezultat
pove
ć
anja produktivnosti rada. Pad cena nije ravnomerno raspore
ñ
en jer on stvara
strukturni rebalans pošto razli
č
ito poga
ñ
a razne grane privrede.
Mere koje se koriste protiv deflacije: su pove
ć
anje monetarne tražnje putem javnih
radova, poboljšanje uslova za dobijanje kredita, potsticaj izvoza, smanjivanje poreza...
Uglavnom isti
č
inioci koji su uzroci inflacije mogu da budu i uzroci deflacije ako djeluju
u obrnutom smeru. Zato imamo najvažniju nov
č
anu deflaciju koja obuhvata slede
ć
e
uzroke:
1. restriktivna kreditna politika,
2. blokada dela nov
č
ane mase,
3. smanjenje opticaja novca koji izdaje Centralna banka,
4. opadanje sklonosti za kupovinom,
5. budžetski suficit i
6. porezi kao uzrok deflacije.
4. Pojam dezinflacije
Dezinlacija je smanjivanje stope inflacije. U Srbiji, poslednje razdoblje dezinflacije bilo
je po
č
etkom 1994. godine, kada je visoka stopa inflacije, koja je beležila više-cifreni nivo,
smanjena uz pomo
ć
restriktivne monetarne politike i ostalih instrumenata ekonomske politike.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti