PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

UDK 001.895:658.51>(497.5:430)

Petra Jung Erceg, dipl. oec.

Dr. sc. Jasna Prester

INOVACIJE U PROIZVODNJI:

HRVATSKO - NJEMA

KA KOMPARATIVNA ANALIZA

INNOVATIONS IN MANUFACTURING:

CROATIAN – GERMAN COMPARATIVE ANALYSIS

SAŽETAK:

Inovacije u proizvodnji, ali i u pružanju usluga, klju

na su kompetencija

nekog poduze

a (Loewe, Dominiquini, 2006.). Dobni (2006.) je našao preko tisu

u knjiga i

lanaka na temu inovacija i pokazuje pozitivan rastu

i trend u istraživanju inovacija. Iako je

uspješna inovacija rezultat dobre ideje i truda da se ta ideja provede u djelo, u literaturi se
na temu inovacija

esto prou

avanje inovacija dijeli na tri podru

ja: razvoj novog proiz-

voda, inovacije procesa proizvodnje te organizacijske menadžerske inovacije. I mi

emo se

stoga u ovom radu držati te podjele.

U ovom

emo radu predstaviti dio rezultata koji su proizašli iz istraživa

kog projekta

"EMIS - European Manufacturing and Innovation Survey" koji je vo

en u Fraunhofer ISI

institutu iz Njema

ke. Istraživanje se provodi svake dvije godine i u njemu sada sudjeluje

trinaest europskih zemalja. Hrvatska u projektu sudjeluje od 2003. godine. Dio rezultata na
hrvatskom uzorku ve

je objavljen i može se na

i u (Tipuri

, Prester, Veža, 2007.) i u

(Veža, Prester, 2007.).

Samo EMIS istraživanje provodi se po uhodanoj metodologiji koju je razvio Fraunho-

fer Institut i u Njema

koj se provodi ve

od 1993. godine. Ova uhodana metodologija i isti

upitnik koji se koristi u svim zemljama sudionicama osigurava da se rezultati mogu uspore-

ivati me

u zemljama. Tako je i ovaj rad upravo rezultat usporedbe rezultata izme

u hr-

vatskih i njema

kih proizvo

Preliminarni rezultati istraživanja inovacija u Hrvatskoj, kako u EMIS istraživanju

tako i u "CIS – Community Innovation Survey" koji je vo

en u Ekonomskom institutu

Zagreb, pokazuje pozitivne rezultate o pitanju inovacija u Hrvatskoj (Ra

, Radas, Rajh,

2005, str. 403).

U ovom

emo se radu osvrnuti na glavna inovacijska pitanja (proizvod, proces, orga-

nizacijska inovacija) i utvrditi gdje su sli

nosti i razlike sa sli

nim proizvodnim poduze-

ima u Njema

koj. Tako

emo ispitati je li razlika u inovacijskim konceptima izme

Hrvatske i Njema

ke statisti

ki signifikantna, te utvrditi podru

ja gdje su razlike najve

Tim razlikama pokušati

emo na

i razlog što onda može hrvatskim poduze

ima biti vodilja

u unaprje

ivanju vlastitih proizvodnih procesa.

Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

KLJU

NE RIJE

: proizvodna poduze

a, inovacije, hrvatsko-njema

ka kompara-

tivna analiza.

JEL Klasifikacija:

M11, M15, M21

ABSTRACT:

Innovations in manufacturing and services are core competences of a

company (Loewe, Dominiquini, 2006). Dobni (2006) has found over a thousand books and
articles on the subject of innovation. He established a positive raising trend in innovations
research. Although an innovation is successful only with a good idea and efforts to convert
the idea into a tangible product or service, innovations are usually investigated in three
distinct research agendas: new product development, process innovations and management
innovations. In this work we cover process and managerial innovations.

This work represents a portion of the study called „EMIS - European Manufacturing

and Innovation Survey“ led by Fraunhofer ISI Institute from Karlsruhe, Germany. This
empirical study is conducted on a two-year basis. Thirteen European countries are in the
project and Croatia joined in 2003. Some results done only on Croatian sample can be fo-
und in (Tipuri

, Prester, Veža, 2007) and in (Veža, Prester, 2007).

The EMIS methodology was developed by Fraunhofer ISI Institute and this survey is

conducted since 1993. Cross country comparisons are possible because of this prescribed
and well designed research methodology. Here we present a comparison of German and
Croatian manufacturing companies on process and managerial innovations in metal and
electro metal industry (NACE 27, 29, 31, 35). The main findings are that in these research
areas Croatian and German sample do not differ significantly. Some differences are noted
and possible explanations are laid out.

KEY WORDS:

Manufacturing, Innovations, Croatian-German comparative analysis

JEL Clasification: M11, M15, M21

1. UVOD

Izazovi kojima je suo

ena proizvodnja sve su kompleksniji. Tako se ve

mogu na

napisi u novinama da Kina, Indija i Japan mijenjaju ekonomski poredak u svijetu. Veliki
svjetski proizvo

i su pod pritiskom da stalno inoviraju kako ne bi izgubili bitku s ovim

"novim" svjetskim silama. Hrvatska je u odnosu na to pitanje samo u još goroj situaciji jer

e ti veliki svjetski proizvo

i pod pritiskom nove jeftinije konkurencije pokušati u

i na

sva dostupna tržišta – što zna

i i na naše malo hrvatsko tržište.

Inovacije su klju

na kompetencija održanja i prosperiteta poduze

a (Mellor and

Hyland, 2005., str. 857). Pokazuju da inovacije u proizvodnji rezultiraju jeftinijom proizvo-
dnjom, ve

om kvalitetom proizvoda i op

enito boljim ekonomskim uspjesima.

Samo zna

enje inovacija nije nova ideja. Drucker (1998.), Levitt (1963.), Pearson

(1988.) i Hamel i Prahalad (1994.) ve

su odavno pisali o važnosti inovacija i nužnosti da

se zadrži konkurentska prednost.

Hrvatska kao tranzicijska zemlja s malim tržištem otvorenim stranim globalnim kom-

panijama tako je suo

ena s velikim izazovima. Domovinski rat rezultirao je gubitkom trži-

šta ostalih zemalja bivše Jugoslavije, što je pak imalo za posljedicu da su u proteklom de-

Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

cija se u priru

niku ovako definira: "Implementirani tehnološki novi proizvodi i proizvodni

procesi i zna

ajno tehnološki poboljšani proizvodi i procesi". Ovom je definicijom jasno

nazna

eno da se pod inovacijom razumijeva i novi proizvod i/ili novi na

in proizvodnje.

Pod novim proizvodom smatra se proizvod koji je nov na tržištu (obi

no se još dijeli na nov

proizvod na regionalnom tržištu ili radikalno nov proizvod koji je nov na svjetskoj razini).
Tu se jasno isti

e razlika izme

u novih proizvoda koji mogu biti novi na lokalnom tržištu i

postoje

ih proizvoda koji su samo modificirani. Proizvod koji je samo modificiran i može

biti jako uspješan, ne smatra se novim u smislu kako ga definira Oslo Manual, ali je eko-
nomski zna

ajna kategorija. Budu

i da upravo ovakvi modificirani proizvodi donose ve

prihod nego novi proizvodi, oni su tako

er uvršteni u upitnik kao kategorija.

Pod inovaci-

jom procesa razumijeva se obi

no uvo

enje nove proizvodne tehnologije koja ili ubrzava

proces proizvodnje, pove

ava preciznost i kvalitetu proizvodnje ili zna

ajno smanjuje troš-

kove proizvodnje. Tre

a kategorija inovacija su organizacijsko/menadžerske inovacije, koje

prema Hamelu (2006., p. 48), mogu tako

er stvoriti zna

ajnu konkurentsku prednost.

Iako govorimo o trima kategorijama inovacija (proizvod, proces, organizacij-

sko/menadžerske inovacije), one u praksi nisu me

usobno isklju

ive i obi

no su usko pove-

zane Martinez-Ros, (1999., str. 223). Usprkos tome što su te inovacije povezane, Becheikh

dr.

(2006., str. 648) sugeriraju kako je poželjno da se one razmatraju zasebno jer se proiz-

vodne i procesne inovacije provode na razli

ite na

ine i nemaju isti ishod i cilj. Reichstein i

Salter (2006., str. 653), Becheikh

i dr.

(2006., str. 648) upozoravaju da su procesne inova-

cije, iako povezane s razvojem novog proizvoda, zna

ajno neistražene. Reichstein i Salter

(2006., str. 653) u svom istraživanju literature na temu inovacija nalaze da se

ak 37% au-

tora bavi istraživanjem inovacija proizvoda dok se manje od 1% autora bavi inovacijom
procesa. Oni inovaciju procesa definiraju ovako: "Novi elementi uvedeni u proizvodnju ili
pružanju usluga poduze

a". To zna

i da su procesne inovacije povezane s uvo

enjem nove

proizvodne tehnologije, poboljšanja u operativnim radnjama u procesu proizvodnje ili
promjene u procesu proizvodnje.

Menadžerske/organizacijske inovacije definirane su kao implementacija novih mena-

džerskih praksa, procesa i struktura koje predstavljaju zna

ajno odstupanje od postoje

praksi i normi (Birkinshaw and Mol, 2006., str. 81). Birkinshaw i Mol citiraju Schumpetera
(1947.) koji je rekao da su menadžerske inovacije jednako zna

ajne kao tehnološke inova-

cije, ali nadodaju da su upravo te menadžerske inovacije usko grlo napretku (str. 82). Preg-
ledom baze

Business Source Premier

, Birkinshaw i Mol nalaze da se samo 0,01% autora

bavi menadžerskim inovacijama, dok se ostali autori uglavnom bave inovacijama vezanim
uz nove proizvode. Neke od menadžerskih inovacija, koje spominju Birkinshaw i Mol jesu:
Toyota Lean sistem, ISO standardi, Motorolina Six Sigma, Schneidermanove Balance Sco-
recards i dr. Kao što Becheikh

i dr.

(2006., str. 648) napominju da se inovacija proizvoda i

inovacija procesa treba razmatrati zasebno usprkos njihovoj povezanosti, tako i Edquist

dr.

(2001., str. 15) i Edquist (2001., str. 7) smatraju da se inovacije procesa i menadžersko-

organizacijske inovacije moraju posebno razmatrati. Kao argument, navode

injenicu da su

Usporedna analiza povrata od novih u odnosu na samo poboljšane proizvode može se na

i u Tipu-

, Prester i Veža (2007.) i iznosi 18.68% za nove proizvode u odnosu na 20.66% za modificirane

proizvode. Radi se o dijelu prihoda u ukupnim prihodima koje stvaraju ovi proizvodi. Autori nude
objašnjenje ove pomalo kontra intuitivne

injenice da su kod potpuno novih proizvoda ve

i troškovi

istraživanja i razvoja.

P. Jung Erceg, J. Prester: Inovacije u proizvodnji: hrvatsko - njema

ka komparativna analiza

procesne inovacije usko vezane uz tehnologiju, dok su menadžersko-organizacijske inova-
cije uglavnom vezane uz koordinaciju ljudskih resursa.

Usprkos tome što smo zasebno definirali svaku od ovih inovacija (proizvod, proces,

organizacijsko/menadžerske inovacije), vjerujemo da su ove inovacije povezane i da u
praksi

esto ove distinkcije nisu jednozna

ne.

3. ISTRAŽIVANJE INOVACIJA U HRVATSKOJ –

PREGLED ISTRAŽIVANJA

Zna

ajan napredak u istraživanju inovacija u Hrvatskoj postignut je zapravo 2003. go-

dine u radovima Radasove (2003a, 2003b, 2004. and 2005.). To je ujedno i godina kada su
se u Hrvatskoj prvi put po

ela provoditi CIS i EMIS istraživanja. Nakon prvih analiza CIS

istraživanja 2005. godine uslijedili su radovi od Andrijevi

Matovac (2005.), Aralice i Ba-

a (2005.),

Aralice

i dr.

(2005.),

a i Aralice (2005.), Ra

i dr.

(2005.), Ra

dr.

(2005a). Bartlett i

kovi

(2006.) uspore

uju Hrvatsku i Sloveniju glede transfera

znanja, inovacija i inovacijskih politika. Švarc (2004., 2006.) istražuje inovacijske politike
u Hrvatskoj.

Istraživanje inovacija i pra

enje statusa inovacija po zemljama nije ni u Europi znatno

ranije po

elo. Javni podatci o inovacijama po zemljama mogu se na

i na

http://trendchart.cordis.lu/, tj. na stranici

European Innovation Scorebord

i to prvi podatci

su od 2002. godine.

European Innovation Scorebord

zapravo prati status inovacija po zem-

ljama, a temelji se zapravo na CIS metodologiji. Hrvatska se prvi put pojavljuje tek 2006.
godine i odmah možemo primijetiti zaostajanje za prvim susjedom Slovenijom.

Slika 1

: Inovacijska ljestvica za 2006. godinu

Izvor:

http://www.proinno-europe.eu/doc/EIS2006_final.pdf, str. 4.