Visoka ekonomska skola strukovnih studija
Pec-Leposavic
SEMINARSKI RAD
Predmet: Strucna praksa
Tema:Instrumenti platnog prometa
Mentor: Student:
Prof.Dr Boris Siljkovic Jovana Trajkovic
Br. Indeksa:117/16
Leposavic 2019
Sadrzaj
1.Uvod……………………………………………………………………………………..1
2
.
Pojam i vrste instrumenata platnog prometa……………………………………………………...2
3.
Vrste instrumenata platnog prometa………………………………………..3
3.1
Opšti nalog za prenos…………………………………………………………………..4
3.2.
Posebni nalog za prenos………………………………………………………………..5
4.
Akceptni nalog (Nalog za naplatu)…………………………………………6
5. Ček...................................................................................................................7
6. Dokumentarni akreditiv……………………………………………………8
7. Cirkularno kreditno pismo…………………………………………………9
8.
Instrumenti platnog prometa za gotovinska plaćanja................10
9.
Nalog za isplatu…………………………………………………………….11
10. Popunjavanje elemenata instrumenata platnog prometa………………12
11.
Elektronski način obavljanja platnog prometa.........................13
12.Zakljucak......................................................................................14
13.LITERATURA............................................................................15
2.Pojam i vrste instrumenata platnog prometa
Pojam platnog prometa
Pod platnim prometom obično se podrazumjevaju sva plaćanja koja vrše u novcu
(gotovinska i bezgotovinska) između domaćih (pravnih i fizičkih) lica, kao i između domaćih
i stranih (pravnih i fizičkih) lica. Do plaćanja između pravnih i fizičkih lica (domaćih ili
stranih) u platnom prometu dolazi po osnovu plaćanja robe i usluga, kao i plaćanja po osnovu
finansijskih transakcija. Poslovi platnog prometa koji se obavljaju preko poslovnih banaka,
spadaju u grupu neutralnih, odnosno posredničkih pravnih poslova, gde se banka pojavljuje
kao posrednik u svoje ime, a za račun komitetnta.
Platni promet u zemlji ili unutrašnji platni promet obuhvata sva plaćanja koja se
realizuju između domaćih (pravnih i fizičkih) lica. Platni promet u zemlji se realizuje u skladu
sa nacionalnim propisima koji uređuju ovu materiju i sa propisanim instrumentima platnog
prometa, u kom pogledu postoji dosta sličnosti, ali i određene razlike između zemalja, pijre
svega u zavisnosti od razvijenosti bankarskog sistema i stepena privrednog razvoja.
1
Platni promet sa inostranstvom, odnosno međunarodni platni promet, obuhvata sva
plaćanja i naplate između fizičkih i pravnih lica jedne zemlje sa licima koja se nalaze u
drugim zemljama, bez obzira na osnov po kome se vrši plaćanje i naplaćivanje. U platnom
prometu sa inostranstvom, za razliku od platnog prometa koji se odvija unutar jedne zemlje,
ne postoji univerzalno zakonsko sredstvo plaćanja koje je prihvaćeno u svim zemljama. S
obzirom na to da se platni promet sa inostranstvom obavlja u različitim valutama, između
rezidenata različitih monetarnih i carinskih područja, izvršavanje svakog naloga za plaćanje ili
naplatu vrši se po specifičnom postupku, u zavisnosti od raspoloživih stranih sredstava
plaćanja, nacionalnih zakonodavstava kojima se uređuje ova oblast, konverzije i pariteta
valuta, međubankarstih odnosa, instrumenata platnog prometa. Platni promet sa inostranstvom
obavlja se u različitim nacionalnim valutama, a prema sklopljenim platnim sporazumima i
aranžmanima između država koje učestvuju u plaćanju, a operativno se sprovodi između
banaka u zemlji i inostranstvu, na bazi otvorenih kontokorentnih računa.
1
S. Isaković, „Menadžment malih i srednjih preduzeća“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2015
3.Vrste instrumenata platnog prometa
Račun kod banaka kao osnovni instrument platnog prometa
Osnovni istrumenti platnog prmeta su računi ili konta koja se vode kod banaka po
knjigovodstvenom principu „duguje“ za svako odobrenje (na lijevoj strani) i „potražuje“ za
svako zaduženje (na desnoj strani) i kojima se plaćanja obavljaju virmanskim putem, tj.
odobrenje na računu korisnika i zaduženje na računu nalogodavca. Organizovani platni
promet posredstvom banke nije nista drugo nego beskrajno i svakodnevno preknjižavanje
platnih naloga, i to što pre i što tačnije, sa računa na račun, po osnovu kupovine robe, usluga i
drugih finansijsko kreditnih obaveza, na inicijativu i po nalogu platioca (nosioca računa). O
svim promjenama na računima nosioci platnog prometa svakodnevno putem izvoda
izveštavaju vlasnike (nalogodavca i korisnika), kako bi mogli da evidentiraju date promjene
na računima u svom knjigovodstvu. Na taj način automatski se postiže međusobna kontrola
između učesnika i nosilaca platnog prometa.
Dva osnovna poslovna računa kod banke – kao istrumenti platnog prometa – su:
žiro-račun i
tekući račun.
U našoj zemlji svi privredni subjekti su, prema važećim zakonskim propisima, dužni
da cjelokupno svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko žiro-računa, tj. da svi prihodi i
rashodi budu preko njega evidentirani. On se svakodnevno odobrava ili zadužuje za nastali
prihod i rashod, i razlika između njih daje saldo koji uvek mora biti aktivan sa gledišta
vlasnika. Ovo stoga što se ne može isplatiti sa žiro-računa više, nego onoliko koliko je na
njemu raspoloživih novčanih sredstava.
Pravna i fizička lica mogu pored žiro-računa da poseduju i tekući račun. To je
knjigovodstveni račun preko koga se knijže sve tekuće promjene koje svakodnevno nastaju iz
mnogostrukih transakcija između banke i vlasnika tekućeg računa. Isplate se knjiže na lijevoj
strani tekućeg računa kao dugovanja. Naplate se knjiže na desnoj strani tekućeg računa kao
potraživanja. Plaćanje se vrši u granicama raspoloživih sredstava na tekućem računu. Ona se
izuzetno mogu realizovati i na osnovu kredita.
2
Tekući račun može biti prost i recipročan. On je prost kada samo jedna strana preko
njega vrši uplate i isplate i primenjuje se obično između banke i njenog komitenta. Tekući
račun je recipročan kada obje strane preko njega vrše uplate i isplate, i primenjuje se između
dvije banke. Tekući račun je zasnovan na ugovoru u pismenoj formi kojim se reguliše: vrsta
poslova koji će se obavljati preko tekućeg računa, trajanje ugovora, način njegovog otkaza,
kamatna stopa, uslovi valutiranja i dr.
2
S. Isaković, „Menadžment malih i srednjih preduzeća“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2015
