*P/5584759*
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Na temelju članka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj
149/09127/10, 50/12 i 120/12) i članka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br. 32/10) ministar poljoprivrede donosi
TEHNOLOŠKE UPUTE ZA
INTEGRIRANU PROIZVODNJU
VOĆA ZA 2013. GODINU
SADRŽAJ
UVOD
3
1.
PODIZANJE NASADA
3
1.1.
NAJMANJA VELIČINA NASADA
3
2.
GNOJIDBA
3
2.1.
MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJŠANJE TLA
PRIJE SADNJE VOĆNJAKA)
4
2.2.
HUMUS U TLU
4
2.3.
REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA
4
2.4.
GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM
5
2.5.
GNOJIDBA DUŠIKOM
5
3.
NAVODNJAVANJE
5
4.
OBRADA TLA U VOĆNJAKU
5
4.1.
HERBICIDNI POJAS
6
5.
REZIDBA
6
6.
MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU
6
7.
BERBA I SKLADIŠTENJE
6
8.
INTEGRIRANA ZAŠTITA VOĆNIH VRSTA
7
8.1.
MJERE ZAŠTITE
7
8.1.1.
Mehaničke mjere
7
8.1.2.
Biološke mjere
7
8.1.3.
Biotehničke mjere
7
8.1.4.
Kemijske mjere
7
8.1.5.
Mjere opreza
9
8.1.6.
Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja
9
9.
INTEGRIRANA ZAŠTITA JEZGRIČAVOG VOĆA
10
9.1.
ZAŠTITA JABUKE OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
10
9.2.
ZAŠTITA KRUŠAKA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
18
10.
INTEGRIRANA ZAŠTITA KOŠTIĆAVOG VOĆA
22
10.1.
ZAŠTITA ŠLJIVA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
23
10.2.
ZAŠTITA TREŠANJA I VIŠANJA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
25
10.3.
ZAŠTITA MARELICA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
27
10.4.
ZAŠTITA BRESAKA I NEKTARINA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
29
11.
INTEGRIRANA ZAŠTITA JAGODASTOG VOĆA
33
11.1.
ZAŠTITA MALINE OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
33
11.2.
ZAŠTITA KUPINE OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
35
11.3.
ZAŠTITA JAGODA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
37
12.
INTEGRIRANA ZAŠTITA LUPINASTOG VOĆA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
40
12.1.
ZAŠTITA ORAHA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
40
12.2.
ZAŠTITA LIJESKE OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
42
13.
INTEGRIRANA ZAŠTITA AGRUMA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
44
14.
INTEGRIRANA ZAŠTITA MASLINA OD ŠTETNIH ORGANIZAMA
46
15.
SUZBIJANJE KOROVA U VOĆARSTVU (OSIM JAGODA I MASLINA)
49
16
ZAŠTITA OD GLODAVACA
50
17.
OSTALO
50
POPIS TABLICA
Tablica 1.
Optimalna reakcija (PH) tla
5
Tablica 2.
Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla
5
Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir bilanciranje
u tlo unesenih i iz tla iznesenih hranjiva, očekivana razina proizvodnja i kakvoća prinosa, raspoloživa
količina hranjiva u tlu, pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla.
Gnojidba i popravak plodnosti tla se kod višegodišnjih nasada obavlja prije podizanja nasada
(meliorativna gnojidba) te kroz čitavu eksploataciju.
Poljoprivredni proizvođač je obavezan voditi evidenciju u koju upisuje sve podatke o vrsti i
količini gnojiva koje unosi u voćnjak.
Poljoprivredni proizvođač mora unositi gnojiva na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla
pojedinim hranivima, te općeg vizualnog stanja voćke.
Analiza tla na sadržaj dušika (N) je obvezna, a preporuča se obaviti je N-min metodom.
Analiza tla na sadržaj fosfora (P
2
O
5
), kalija (K
2
O), magnezija (Mg), humus, te utvrđivanje pH
vrijednosti tla je obvezna:
1.
prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te
2.
svakih pet godina u postojećim nasadima.
Nije dozvoljena gnojidba:
- gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 15.
studenog do 15. veljače;
- gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim
površinama od 1. svibnja do 1. rujna.
2.1
MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJŠANJE TLA PRIJE
SADNJE VOĆNJAKA)
Na osnovu analize tla, prije sadnje voćnjaka tj. prije dubokog rahljenja tla obavezno je provesti
preporučene agrotehničke mjere poboljšanja i stabilizacije tla s ciljem postizanja optimalnog rasta i
plodonošenja same voćke. Obavezno je potrebno uravnotežiti količinu humusa u tlu, popraviti pH
vrijednost, te po potrebi dodati makro hranjiva.
Ako je opskrbljenost hranjivima slabija od razreda dobre opskrbljenosti tla (C razred), poljoprivredni
proizvođač treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna odnosno organska gnojiva do
potrebne razine.
2.2
HUMUS U TLU
Minimalna količina humusa u tlu je 2 %.
Ako je u tlu količina humusa ispod 2 %, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati tlo na
bazi organskih gnojiva minimalno do 2 % humusa.
Ako je u tlu količina humusa od 2 do 3 % preporučuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje
poboljšivača tla na osnovi organskih gnojiva kao što je kompost, stajski gnoj i slično.
Tijekom korištenja nasada mora se održavati minimalna količina humusa i redovita gnojidba organskim
gnojivima.
Gnojidba iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - otpadni mulj i obrađeni mulj je zabranjena.
Organska gnojiva ne smiju sadržavati teške metale i patogene mikroorganizme.
2.3
REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA
Dodavanjem fiziološki kiselih, odnosno fiziološki lužnatih gnojiva i poboljšivača tla namijenjenih
za tu namjeru, potrebno je postići optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voćaka
navedena u tablici 1. Preporučuje se prije sadnje voćnjaka dodati poboljšivače tla.
Tablica 1. Optimalna reakcija (PH) tla
VOĆNA VRSTA
pH vrijednost
Kesten
4 – 5,5 i aktivnog vapna manje od 3 %
Maslina
6,5 – 8,5
Borovnica
4,0 – 5,5
Druge voćne vrste
5 – 7,5
2.4
GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM
Tablica 2. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla
RAZRED DOBRE
OPSKRBLJENOSTI C
(mg/100 g)
LAKA TLA
SREDNJE
TEŠKA TLA
TEŠKA TLA
K
2
O – kalij
16 – 25
20 – 30
23 – 33
P
2
O
5
– fosfor
12 – 25
2.5
GNOJIDBA DUŠIKOM
Preporučuje se gnojidba sa dušikom s kojom se postiže normalan rast i rodnost voćke. Na osnovi
vizualnog pregleda, ako biljka ima preveliku količinu dušika, obavezno izostaviti gnojidbu
dušikom ili je smanjiti. Preporučuje se dušično gnojivo dodavati u više obroka u toku vegetacije. U
meliorativnoj gnojidbi ne preporučuje se dodavanje dušika.
3.
NAVODNJAVANJE
Opskrba vodom mora biti prilagođena potrebama voćaka i travnjaka, vremenskim prilikama i tipu
tla.
Dodavanje hranjivih tvari u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih načina
navodnjavanja (sustav kap po kap).
Poljoprivredni proizvođač količinu hranjivih tvari korištenih kod fertirgacije ubraja u ukupnu
godišnju dozvoljenu količinu.
Navodnjavanje se odvija sukladno uvjetima propisanim Zakonom o vodama (NN 153/09, 130/11),
osim u slučaju slobodnog korištenja voda u smislu korištenja oborinskih voda koje se skupljaju na
zemljištu vlasnika odnosno ovlaštenika drugog stvarnog prava na zemljištu.
4.
OBRADA TLA U VOĆNJAKU
Poljoprivredni proizvođač mora održavati travnjak u prostoru između redova, s iznimkom u
nasadima jagoda.
Kod provođenja samo jedne košnje u prostoru između redova, istu je potrebno obaviti do 30. lipnja.
Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje strojeva
koji jako usitnjuju tlo i uništavaju strukturu (rotovatora). Ovi se strojevi mogu koristiti samo kad se
pomoću njih unosi u tlo veća količina organske tvari (korova i biljaka koje se zbog gnojidbe unose
u tlo, stajskog gnojiva, ...).
8.
INTEGRIRANA ZAŠTITA VOĆNIH VRSTA
8.1. MJERE ZAŠTITE
8.1.1 Mehaničke mjere
Poljoprivredni proizvođač mora sprječavati širenje štetnih organizama mehanički (npr.:
izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova voćke s rakastim tvorevinama, izboja zaraženih
pepelnicom, štitastim ušima, potkornjacima i parazitskim biljkama, odstranjivanjem trulih plodova
zaraženih monilijom (mumija) i lišća zaraženog fuzikladijem, i dr.).
8.1.2 Biološke mjere
Poljoprivredni proizvođač stvara pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja tako da:
–
čuva i sadi živu ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje (5 % površine gospodarstva treba
ostaviti neobrađeno kao stanište za korisne organizme).
–
njeguje raznovrsne potkulture,
–
za sklonište korisnih životinja uređuje kamenjare i hrpe granja,
–
postavlja kućice za korisne ptice,
–
postavlja visoke motke za privlačenje ptica grabljivica,
–
prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabežljive grinje, parazitske osice,
osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare).
8.1.3
Biotehničke mjere
Poljoprivredni proizvođač u okviru mogućnosti koristi feromonske mamce (metodu zbunjivanja),
druge načine lova kukaca, te akustične aparate za odbijanje ptica i glodavaca.
8.1.4
Kemijske mjere
Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od
gospodarskih šteta koje mogu izazvati štetni organizmi. Prije primjene kemijskih mjera zaštite mora
se provesti procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza
se mora temeljiti na praćenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih
organizama i praćenju fenofaze razvoja određene voćne vrste. Poželjno je pratiti i populaciju
korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zaštite
donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe.
Pri izboru sredstava za zaštitu od štetnih organizama prednost treba dati:
–
SZB užeg spektra djelovanja;
–
SZB koja nisu opasna za korisne organizme;
–
SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš.
Sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 70/05) poljoprivredni
proizvođači smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u
uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektroničkom
obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o registriranim
SZB dostupni su svim korisnicima interneta putem web tražilice na sljedećoj web adresi:
http://fis.mps.hr/trazilicaszb/
. Pristup web tražilici moguć je i putem naslovne stranice Ministarstva
poljoprivrede (
http://www.mps.hr/
). Na stranicama Ministarstva poljoprivrede redovito se
objavljuju svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB.
